Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine završio je projekt koji je trajao 12 mjeseci. Riječ je o online predstavljanju 12 zbirki od ukupno 97 koliko ih se čuva u ovoj kulturnoj instituciji.

Prema riječima direktorice Šejle Šehabović sve je počelo prije godinu dana, u jeku pandemije, zbog toga što “muzealci” nisu znali kada će biti u stanju uživo prenijeti i približiti barem mali dio blaga Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

“Zato smo odlučili iskoristiti prednosti digitalnog doba i uz pomoć društvenih mreža predstaviti svakoga dana po jedan originalni dokument u vlasništvu Muzeja. Ovo je bila jedinstvena prilika da se vide I oni eksponate koji se nalaze u našem depou i nisu dostupni široj javnosti već samo istraživačima.  Naš cilj je bio svakoga dana ponuditi nešto što nigdje drugo ne možete vidjeti” – kazala je Šehabović.

Projekt je počeo 1. avgusta 2020. godine predstavljanjem eksponata iz zbirke Zija Dizdarević, a završen jučer, 31. avgusta predstavljanjem posljednjeg eksponata iz zbirke Hasan Kikić. Između toga pratioci muzeja na Facebooku i Instagramu imali su priliku vidjeti najzanimljivije rukopise, dokumente, fotografije i predmete iz zbirki: Isak Samokovlija, Ahmet Hromadžić, Skender Kulenović, Silvije Strahimir Kranjčević, Derviš Sušić, Mak Dizdar, Marko Marković, Razija Hadžić, Novinski članci o pozorišnom životu u BiH i Sarajevu i Hamza Humo.

• 

• 

• 

• 

U predstavljanju su učestvovali viši kustosi Tamara Sarajlić-Slavnić I Đana Kukić, muzejski savjetnik Nedim Mušović te saradnici Muzeja Ifeta Lihić Zlatan Delić.

Kustosica Sarajlić-Slavnić navodi da joj je bilo veoma zanimljivo predstavljati zbirke jer je na taj način i ona sama bolje upoznala muzejsku građu u njima.

“Neke od zbirki su toliko bogate da nisam stigla u mjesec dana predstaviti ni polovinu materijala tako da je puno zanimljivih muzejskih eksponata ostalo i dalje nepoznato. Također, žao mi je što sam obradila samo jednu pozorišnu zbirku Muzeja. Raduje me što su prijatelji Muzeja pratili naš rad i shvatili kako bogatom muzejskom građom raspolaže naša institucija” istaknula je Sarajlić – Slavnić.

Da je projekt bio izuzetno uspješan smatra i kustosica Đana Kukić.

“Svaki predstavljeni eksponat postao je dio svakodnevnice šire Facebook i Instagram zajednice unatrag 12 mjeseci.  Muzej je otvorio svoj arhiv i njegova bogata građa postala je dostupna ne samo u periodu trajanja pojedinačnih izložbi nego u kontinuitetu od 365 dana” – kaže Kukić.

Projekt koordinatorica Mihneta Stupac-Avdić, koja upravlja društvenim mrežama ove instititucije, navodi da je online predstavljanje zbirki imalo najveći odjek od pojavljivanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH na Facebooku i Instagramu.

“Broj pratilaca se povećao za nekoliko hiljada, a imali smo puno upita, ne samo iz naše zemlje nego i regiona, o piscima i predmetima vezanim za njihovo stvaralaštvo i svakodevni život. Zbog uspjeha ovog projekta morat ćemo razmisliti i o slijedećem jer su nam se društvene mreže pokazale kao izuzetno korisno oruđe u promociji rada Muzeja” – zaključila je Stupac-Avdić.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održna je radionica za djecu “Ahmet Hromadžić vam priča”, a u saradnji sa EU Info Centrom. Naše male goste su animirale kustosica Đana Kukić i projekt koordinatorica Mihneta Stupac-Avdić.

Kustosica Đana je mališanima predstavila zbirku “Ahmet Hromadžić” , a mogli su pogledati i izložbu o ovom bh. književniku za djecu. Nakon toga učesnicima je pročitala predivnu pripovijetku “Plamena” pa smo svi raugovarali o njoj, osobonama Plamene, na koga nas ona podsjeća u našim stvarnim životima, koja je poruka ova priče… Djeca su zatim imala priliku i da se likovno izraze u da svoje viđenje ptice Plamene prenesu na papir. Nakon toga smo nastavili druženje u našoj bašti sa mališanima i njihovim roditeljima

Sarajevska premijera dokumentarnog filma “Piralen naš svagdašnji” bit će održana u ponedjeljak, 28. juna 2021. godine u 16 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Nakon filma planiran je razgovor u kojem učestvuju: Šejla Šehabović, Marko Gačnik, Husein Oručević, Damir Arsenijević, Sanja Horić i Azra Jašarević. Moderacija: Adnan Gavranović.

Film“Piralen naš svagdašnji” nastao u koprodukciji Udruženja Front slobode iz Tuzle i Udruženja Radnička solidarnost iz Banjaluke, a u sklopu platforme Zemlja–Voda–Zrak (ZVZ). Autorski tim filma čine tuzlanske rediteljice i producentice Azra Jašarević i Sanja Horić, te banjalučki novinari Gordana Katana i Erduan Katana.

Film “Piralen naš svagdašnji” govori o postratnoj privatizaciji u banjalučkom industrijskom kompleksu Incel,koja je dovela do nepropisnog skladištenja i zbrinjavanja toksičnog ulja piralen, te zagađenja životne sredine i vode.

U sklopu projekta nastao je i strip “Zemlja-Voda-Zrak” koji govori o nekoliko odvojenih slučajeva zagađenja okoliša u BiH. Autorski tim koji potpisuje strip su urednik i profesor Damir Arsenijević – osnivač platforme ZVZ, te književnica Šejla Šehabović i ilustrator Marko Gačnik.

Jedan od “junaka” ovog stripa je i novinar i politolog Husein Oručević iz Mostara, koji se u sklopu platforme ZVZ bavio opsežnim istraživanjem i izvještavanjem o problemu deponije Uborak u Mostaru.

Ovaj projekat je implementiran zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).

“Zemlja-Voda-Zrak” je platforma u okviru koje se utemeljuje i razvija ekološka humanistika u Bosni i Hercegovini kroz produktivnu saradnju između aktivizma, nauke i umjetnost.

Više informacija o događaju i cijeloj platformi možete naći na web stranici platforme www.zemljavodazrak.com ili na e-mail adresi ug.front.slobode@gmail.com.

Multimedijalna izložba “Antifa 2.0” otvorena je danas u galeriji Mak Muzeja književnosti I pozorišne umjetnosti BiH. Izložba je dio istoimenog projekta koji provodi Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), pod pokroviteljstvom fondacije Rockefeller. Cilj projekta je podizanje svijesti o savremenim oblicima fašizma i potrebi adekvatnog odgovora.

 “Ovom edukativnom izložbom želimo  pružiti javnosti uvid u historijske korijene fašizma i nacizma kao i savremene pojavne oblike fašizma u današnjem društvu. Cilja grupa ove izložbe su prije svega mladi ljudi” kazala je Irena Hasić, izvršena direktorica YIHR BiH, koja je I otvorila izložbu.

Izložba se sastoji od videa, fotografija i interaktivnih prostora, a nastala je iz želje da se o antifašizmu uči na drugačije načine, a ne samo onako kako se uči u današnjim školama.

– Cilj nam je da što više mladih vidi ovu izložbu pa će nakon Sarajeva biti postavljena u Mostaru i Banjaluci. Vjerujemo da ćemo postići institucionalnu saradnju sa školama i da ćemo ući u jedN veći projekt umrežavanja koji za cilj ima drugačije učenje antifašizma – kazala je projekt koordinatorica Anđelka Matijević.

Svi zainteresirani izložbu mogu pogledati do 15. maja.

Međunarodni centar za mir povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, u petak 23. aprila u bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira 25. tradicionalnu akciju “Knjiga za ružu”.

“Pozivamo sve zainteresirane da, u jedinstvenom prostoru muzejskog vrta kod fontane, ispod  dunje, učestvuju sa ružom i knjigom u darivanju. Slavimo ljubav, knjige i ruže zajedno sa Barcelonom jer to je u Kataloniji  praznik kojim se slavi književnost, ljubav i ruža svake godine 23. Aprila i radujemo se vašem dolasku. Međunarodni centar za mir ove godine posvećuje akciju Danteu Alighieriju povodom njegove 250 godišnjice  i Danilu  Kišu čija smo izabrana djela objavili/izbor Mirjana Miočinović/ sa izdavačima iz regije. Dobrodošli uz poštivanje  svih epidemioloških mjera”, saopćeno je iz Centra.

U mjesecu aprilu uživajte u predstavljanju zbirke “Razija Handžić” na našim Facebook i Instagram stranicama. Predstavljanje ove zbirke za Vas je pripremio naš saradnik Zlatan Delić.

Danas, povodom 6. aprila, predstavljamo vam poseban eksponat, Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva koju je Razija Handžić, osnivačica našeg Muzeja, dobila za zbirku poezije “Uspravno plamenje”.

U ovoj godini Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60 godina neprekinutoga rada. Došlo je vrijeme da naučimo pružiti ruku svima koji su gradili i poštovali naš Muzej u decenijama koje su iza nas – ovoga puta za vrijeme svjetske katastrofe.

Možda sad nije vrijeme da se masovno okupljamo. Možda nas dugo nećete posjećivati onako kako smo naučili. Naši muzeji vrijednost su koja ne prolazi, pa mi i ne ovisimo o slavljima i svečanim otvorenjima – nego o Vama, koji ste naš Muzej gradili i poštovali.Od 1. augusta 2020. godine odvajamo u virtuelnom svijetu po mjesec dana za predstavljanje po jedne naše zbirke. Naši kustosi i kustosice pripremili su sadržaje za svaki dan – kako bismo Vam predstavili i približili 12 naših najvažnijih zbirki. Ako se pitate kako nam u tom radu možete pomoći (dovoljno je i simbolično) – na naslovnici naše FB stranice je broj muzejskog računa. Spisak prijatelja i prijateljica Muzeja objavljivat ćemo prema tome kako pristižu donacije, bez obzira na uplaćeni iznos

Izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić otvorena je u petak, 02.04. u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. 

Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a može se vezati za trenutno pandemijsko vrijeme kada radnici u kulturi najčešće izgovoraju rečenicu ”nikad nam nije bilo gore”:

Ova izložba je dokaz da je u kulturi bilo gore i da uvijek može gore. Na osnovu nje možemo zaključiti da je odnos društva prema kulturi i decenijama ranije bio na granici nezainteresiranosti. Na ideju da napravimo izložbu došli smo tokom istraživanja za neke druge muzejske projekte kada smo prebirući po zbirkama shvatili da u gotovo svakoj ima neki “kukajući” dokument ili eksponat. Odlučili smo da ih povežemo i spojimo u smislenu cjelinu”- kazala je Sarajlić-Slavnić.

Sama izložba se sastoji od tri segmenta. U prvom su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u našoj kulturi kroz istoriju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od njegovog osnivanja do danas.

Drugi dio izložbe predstavlja prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobijanje honorara za svoj rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi… U tom segmentu bih izdvojila pisma književnika Hamze Hume upućena novinaru Živku Milićeviću, zatim pisma hrvatskog pisca Gustava Krkleca koji piše Ahmetu Hromadžiću i Izetu Sarajliću žaleći se na svoje finansijsko stanje. Tu su i pisma pisca Draška Ređepa upućena Maku Dizdaru u kojima se on žali na nedobiveni honorar – objašnjava Sarajlić-Slavnić.

Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe.

Sarajlić-Slavnić u tom segmentu ističe Ugovor glumice Jelene Kešeljević i Uprave Narodnog pozorišta u Sarajevu. Dodaje da je to vrlo zanimljiv eksponat ne samo zbog sadržaja nego i zbog toga jer se na njemu nalazi potpis Branislava Nušića, tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta.

Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do 13. aprila 2021. godine.

U galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u petak 2. aprila 2021. godine u 15 sati, bit će otvorena izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić. Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a koji se odnosi na eksponate iz zbirki Muzeja u kojima su sadržane žalbe književnika i pozorišnih radnika i radnica, bilo da se oni žale ili su njima upućene.
Na izložbi će biti predstavljeni dokumenti, originalni predmeti, prepiske pisaca, novinski članci i drugo u kojima se oni žale, traže pomoć, prijete tužbama, traže isplatu honorara, akontacija…

Akteri ovih prepiski su Isak Samokovlija, Ahmet Hromadžić, Izet Sarajlić, Mak Dizdar, Borivoje Jevtić, Marko Marković, Gustav Krklec, Draško Redžep, Jolanda Đačić, Jelena Kešeljević i drugi.

Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do 13. aprila 2021. godine.

U srijedu, 10.03. u 17:00 sati bit će upriličena promocija knjige “Priče o mome bratu” autora Nedžada Alihodžića u organizaciji festivala Sarajevska zima.

Knjigu “Priče o mome bratu” Nedžad Alihodžić je napisao kao svojevrsnu podršku bolesnom bratu. Nastale su kao zapisi na društvenim mrežama u kojima je autor opisivao dogodovštine svog brata i sebe u rodnom Sarajevu, a ujedno je opisao grad kakvog samo rijetki pamte.