Izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić otvorena je u petak, 02.04. u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a može se vezati za trenutno pandemijsko vrijeme kada radnici u kulturi najčešće izgovoraju rečenicu ”nikad nam nije bilo gore”:
Ova izložba je dokaz da je u kulturi bilo gore i da uvijek može gore. Na osnovu nje možemo zaključiti da je odnos društva prema kulturi i decenijama ranije bio na granici nezainteresiranosti. Na ideju da napravimo izložbu došli smo tokom istraživanja za neke druge muzejske projekte kada smo prebirući po zbirkama shvatili da u gotovo svakoj ima neki “kukajući” dokument ili eksponat. Odlučili smo da ih povežemo i spojimo u smislenu cjelinu”- kazala je Sarajlić-Slavnić.
Sama izložba se sastoji od tri segmenta. U prvom su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u našoj kulturi kroz istoriju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od njegovog osnivanja do danas.
Drugi dio izložbe predstavlja prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobijanje honorara za svoj rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi… U tom segmentu bih izdvojila pisma književnika Hamze Hume upućena novinaru Živku Milićeviću, zatim pisma hrvatskog pisca Gustava Krkleca koji piše Ahmetu Hromadžiću i Izetu Sarajliću žaleći se na svoje finansijsko stanje. Tu su i pisma pisca Draška Ređepa upućena Maku Dizdaru u kojima se on žali na nedobiveni honorar – objašnjava Sarajlić-Slavnić.
Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe.
Sarajlić-Slavnić u tom segmentu ističe Ugovor glumice Jelene Kešeljević i Uprave Narodnog pozorišta u Sarajevu. Dodaje da je to vrlo zanimljiv eksponat ne samo zbog sadržaja nego i zbog toga jer se na njemu nalazi potpis Branislava Nušića, tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta.
Muzejske zbirke Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine pokazuju da se diskurs žalovanja u našoj zemlji razvija i gaji, te da se u što ljepše, što pametnije i prefinjenije “kukanje” i žalbe svih vrsta i oblika troši silna društvena energija, veća nego u rješavanje problema. S jedna strane, to je za društvo pogubno. Sa druge: svi ti dokumenti svjedoče stvarnoj i decenijskoj (prije: vjekovnoj) opasnosti u kojoj se sam život i rad umjetnika i umjetnica odvija u našoj zemlji – kazala je Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti I pozorišne umjetnosti BiH.
Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do 13. aprila 2021. godine.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine 
Komentiraj