Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović nalazi se u petodnevnoj studijskoj posjeti Muzeju književnosti “Adam Mickiewich” Muzeum Literatury u Varšavi. Ovo je prilika da se direktorica Šehabović upozna sa radom ovog srodnog, specijaliziranog Muzeja i da usvoji nova znanja i metode koja će prenijeti svojim uposlenicima.

U okviru posjete Šehabović je obišla i Muzeum Witolda Gombrowicza, a priređena je i književna večer. Posjetu je organizirala i finansirala Ambasada Republike u Sarajevu.

Knjiga “Trans-Atlantik” autora Witolda Gombrowicza, u prijevodu Tanje Miletić Oručević, promovirana je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Gombrowicz je poljski prozni i dramski pisac, a njegov roman “Trans-Atlantik” iz 1953. godine jedna je od najneobičnijih knjiga ispisanih o iskustvu azila. Njegove teme su nam bliske, jer nas je višak tradicije i lažnog patriotizma mnogo koštao u nedavnoj prošlosti.

Tanja Miletić Oručević rekreira u svom prijevodu izvanredno bogati i kreativni jezik Gombrowicza, jezik koji i nakon ravno sedamdeset godina zvuči moderno, svježe i inspirativno.

Bohdan Korzeniowski, konzul Republike Poljske u Sarajevu, kazao je da je Gombrowicz sinonim za prefinjeni, esencijalni poljski jezik.

“Ovo nije laka proza i prevesti Gombrowicza na bilo koji jezik predstavlja pravi izazov. Nije dovoljno samo odabrati prave riječi i pravilno ih posložiti u rečenice. Prevodilac treba prenijeti smisao njegove proze, nijansirati je na odgovarajući način tako da bude razumljiva i publici koja nije upućena u poljsku historiju. Tanja je to odradila vrhunski”, kazao je Korzeniowski.

Na promociji je priređen i čitalačko-komentatorski performans tokom kojeg je Miletić Oručević veoma nadahnuto i zanimljivo čitala dijelove iz romana, a  Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, ih je komentirala.

“Roman ‘Trans-Atlantik’ za mene je važan jer tretira teme kao što je pitanje azila, šta je to domovina, pitanje dijaspore, šta je patriotizam, nacionalizam… S druge strane, ja se zalažem za bezbrižno čitanje, odnosno da nije neophodno poznavati historijske činjenice za užitak u čitanju. Knjiga treba da ima tu univerzalnost koju može svako prepoznati”, kazala je Šehabović.

Moderator je bio Husein Oručević, počasni konzul Republike Poljske u Mostaru, koji je kazao da je riječ o izuzetno važnom djelu u Gombrowiczevom opusu, a da je ovaj najnoviji prijevod, izdat prošle godine.

U ime izdavača govorio je Ajet Arifi, direktor izdavačke kuće “Connectum”, koji je kazao da mu je ovo bila prva saradnja sa Miletić Oručević što se odmah pokazalo kao pun pogodak.

Ovogodišnji 62. Sarajevski dani poezije svečano su otvoreni danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević kazao je da će na ovogodišnjim Sarajevskim danima poezije učestvovati autori iz BiH i te Crne Gore, Hrvatske, Indije, Irana, Luksemburga, Srbije, Slovenije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije i drugih zemalja svijeta.

On je istaknuo da je i ove godine pripremljen zanimljiv program uz sve probleme koji prate organizatora manifestacije – Društvo pisaca BiH.

Dobitnik nagrade Sarajevskih dana poezije “Bosanski stećak” ove godine je bugarsko-austrijski pisac Ilija Trojanow.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, književnica Šejla Šehabović kazala je da u Muzeju žele da održavanje Dana poezije u njihovim prostorima postane tradicija.

– Muzej posjeduje arhiv Sarajevskih dana poezije, dosta obiman. U stanju smo da analiziramo na koji način se istorijski razvija ova vrsta festivala u BiH. Ono što je nama važno kao instituciji muzejskog tipa je da možemo u stvarnom vremenu bilježiti događaje koji su važni za kulturni život Bosne i Hercegovine – kazala je Šehabović.

Najveći broj književnih programskih sadržaja Sarajevskih dana poezije biće održan u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, ali i na drugim lokacijama u Sarajevu i van njega.

U Historijskom muzeju grada Samokova u Bugarskoj danas je otvorena izložba o Isaku Samokovliji, čija porodica vodi porijeklo iz tog grada.

Izložba je nastala kao rezultat višemjesečnog istraživačkog rada o životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika, a sastoji se od skeniranih primjeraka originalnih eksponata iz bogate muzejske zbirke “Isak Samokovlija” koja je pohranjena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i ambasador BiH u Bugarskoj Zdravko Begović, koji je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku prisustvovati toj važnoj kulturnoj saradnji Bosne i Hercegovine i Bugarske, istakavši da je bosanskohercegovačko-bugarsko prijateljstvo izuzetno važno, naročito što je Republika Bugarska bila prva zemlja koja je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Begović smatra da je kultura značajna oblast za saradnju dvije prijateljske zemlje te se nada nastavku te kulturne saradnje.

Zamjenik ambasadora Bugarske u BiH Nikola Nikolov kazao je da mu je izuzetna čast što je prisustvovao otvorenju izložbe o Isaku Samokovliji te da je ponosan što je Ambasada Bugarske inicirala ovaj projekt između Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i kulturnih institucija u Samokovu.

Autorica izložbe Đana Kukić već dugi niz godina izučava djelo Isaka Samokovlije, za koje navodi da je vrijedna riznica za sve istraživačice i istraživače te značajno kulturno naslijeđe BiH. Izložba o Isaku Samokovliji predstavlja povod, kako je rekla, za nova istraživanja iz kulturne historije balkanskih naroda.

Izložbu je dizajnirala i prevela na engleski jezik Ifeta Lihić, saradnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koja se i sama bavila istraživanjem dramskog opusa Isaka Samokovlije.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović naglasila je tom prilikom da je najvažniji dio ove saradnje ono što nas tek očekuje, a to je zajedničko istraživanje kulturne historije Evrope.

“Naše dvije zemlje u stanju su ispričati neke nove i neotkrivene kulturnohistorijske priče i ponuditi ih europskoj kulturi”, poručila je, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

U Bosanskoj kući 34. Međunarodnog sajma knjiga i učila 2023. promovirana je publikacija “Zbirka Isak Samokovlija” autorice Đane Kukić u izdanju Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fondacije za izdavaštvo Sarajevo. Promotori su bili prof. dr. Srđan Vukadinović, član UO Fondacije za izdavaštvo i Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”. Moderator je bio književnik Mirsad Bećirbašić.

“Isak Samokovlija” jedna je od prvih zbirki formiranih u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, koja je i jedna od najbogatijih u vlasništvu Muzeja. Tematski obuhvaća život Isaka Samokovlije od samog rođenja pa do smrti. Građu sačinjavaju rukopisi, prepiske, dokumenti, fotografije, listovi i časopisi i dr.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti umjetnosti Bosne i Hercegovine i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvoo “La Benevolencija” sklopili su Sporazum o saradnji. Potpisali su ga direktorica Muzeja Šejla Šehabović i predsjednik JKPHD “La Benevolencija” Vladimir Andrle. Radujemo se saradnji i zajedničkim projektima!

Poetsko-dokumentarni film “Smrt u Sarajevu” iz 1994. godine prikazan je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u okviru obilježavanju Dana grada Sarajeva.

Film “Smrt u Sarajevu” snimljen je treće ratne godine, običnom kućnom Hi8 kamerom. Scenaristi su bili Tvrtko Kulenović i Muhamed Dželilović, režiser Haris Prolić u produkciji Filmskog arhiva FAOS. Film je prikazan uz dozvolu BHRT-a koji je pravni nasljednik FAOS-a, ima voice-over na engleskom jeziku, jer je planiran za prikazivanje internacionalnoj publici, a snimljena je još francuska verzija.

Film “Smrt u Sarajevu” sačuvan je zahvaljujući kustosima Open Society Archive (OSA) u Budimpešti.

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja kazala je da ova iznimno vrijedna zbirka pokriva ratni period u Bosni i Hercegovini i neizostavan je izvor materijala za akademska istraživanja.

– Zahvaljujući našoj saradnici Ifeti Lihić Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine digitalizirani snimak ustupljen je u naučno-istraživačke svrhe – kazala je Šehabović.

Jedan od scenarista filma prof. dr. Muhamed Dželilović kazao je da mu je drago da je digitalna verzija pohranjena u Muzeja zbog njegove specifične književne i filmske poetike.

– Fim jeste s jedne strane dokument o opsadi Sarajeva, a s druge nevjerovatno zanimljivo autorsko svjedočenje našeg velikog intelektualca, profesora i pisca Tvrtka Kulenovića. Sama premijera filma desila se u februaru 1994. godine upravo na dan kad pala granata na Markalama. Bili smo usali kina “Radnik” i kad smo nakon projekcije izašli na binu, čuli smo šta se desilo. Istrčali smo svi i ondje pored Higijenskog zavoda prolazila su velikom brzinom vozila puna krvavih ranjenih ljudi i leševa. Kao da smo prepisali Aristotela koji kaže da tragedija najviše dolazi do izražaja kada se isprepliću peripetija i anagnorizma, dramski obrat i prepoznavanje . Film koji je govorio o užasu rata je taj dramski obrat, a kad smo izašli napolje desilo se prepoznanavanje, te strašne, jezive stvarnosti u kojoj je film i nastao – kazao je prof. dr. Dželilović.

Prije projekcije videom se obratio režiser Haris Prolić koji trenutno živi iradi u inostranstvu.

– Film je bio naš odgovor Evropi. On je odgovor intelektualaca koji su jasno znali od početka o čemu se radi. Poruka je bila da su krugovi pakla koji se nama dešavaju krugovi u koje će i oni ući. Znali smo da će Sarajevo preživjeti jer istina i pravda uvijek pobjeđuju. Zahvaljujući Tvrtkovoj i Haminoj (Muhamed Dželilović. op.a) inteligenciji, film u konačnoj verziji ima sve historijske, ontološke I dramaturške replike koje se nalaze skrivene u njegovom tkivu. Film je dio mnogih doktorata u svijetu, a učestvovao je na međunarodnim festivalima i dobio nekoliko priznanja – kazao je Prolić.

U ime Grada Sarajeva koji je podržao projekciju, obratila se zamjenica predsjedavajućeg Gradskog vijeća,Mirela Džehverović koja se zahvalila Muzeju što ovakvim projektima čuva kulturu sjećanja.

– Kultura sjećanja nas održava. Narodu koji zaboravi svoju historiju ona će mu se ponoviti, a kulturne insticuje su između ostalog čuvari te historije. Zato mogu obećati da ću se i ostatak svog mandata boriti da bude sredstava za ovakve i slične projekte – kazala je Džehverović.

Iz OSA Archivum Budimpešta saopćili su da su oduševljeni što ove godine doprinijeti danu sjećanja.

– Poetski dokumentarac sačuvan je i digitaliziran u Blinken OSA Archivumu, u sklopu Balkanskog arhiva International Monitor Institute (IMI). IMI je osnovan 1993. godine kako bi arhivirao vizualne tragove kršenja ljudskih prava: televizijske vijesti, amaterske snimke, dokumentarne filmove. Organizaciju je osnovala američka glumica Pippa Scott nedugo nakon što se pridružila grupi za ljudska prava u Sarajevu 1992. godine. S vremenom je IMI proširio svoj opseg na cijeli svijet i dao velik doprinos međunarodnim sudovima za ratne zločine. Materijali IMI-ja su gotovo u cijelosti digitalizirani, a video zapis, uključujući i “Smrt u Sarajevu”, dostupni su putem Istraživačke sobe – saopćili su iz OSA Archivuma.

Sporazum o primopredaji građe na osnovu koje će biti formirana zbirka Melika Salihbeg Bosnawi potpisan je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Rukopise, ličnu prepisku i dokumente, knjige, časopise, novinske članke i lične predmete ove bosanskohercegovačke književnice i intelektualke Muzeju je poklonio Amir Knežević, sin Melike Salihbeg Bosnawi, na čemu mu je ova institucija izuzetno zahvalna.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović istaknula je da je veoma ponosna što će ove godine formirati ovako lijepu i zanimljivu zbirku.

– Radi se o značajnim dokumentima i sretna sam što se nam i dalje ljudi ukazuju povjerenje iako smo kao institucija u neprekidnoj opasnosti zbog nesigurnog finansiranja. Ovo se može objasniti samo ljubavlju prema našem Muzeju, da nam ljudi poklanjaju povjerenje i da dobijamo originalnu građu – kazala je Šehabović.

Amir Knežević kazao je da nije bilo dileme kome će pokloniti vrijednu građu iz zaostavštine njegove rahmetli majke.

– S obzirom da se selim van granica Bosne i Hercegovine, ovaj put zauvijek nadam se, pomislio sam da će Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH ovu građu čuvati mnogo pažljivije i bolje nego ja. Nadam se kad budem dolazio u BiH u posjetu da ću svu tu građu i zateći te da Muzej neće biti zatvoren, zgrada prodana, jer je čini mi se u našoj zemlji kultura na najnižim granama , barem sudeći prema odnosu bh. političara – kazao je Knežević.

Melika Salihbeg Bosnawi, rođena Salihbegović, bosanskohercegovačka je književnica i intelektualka, rođena 10. januara 1945. godine.

Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju završila u rodnom gradu. Na Sveučilištu u Zagrebu studirala je na Fakultetu političkih znanosti, a jedno vrijeme paralelno prateći studij Filozofije i Komparativne književnosti. Postdiplomski studij iz Savremene filozofije, koji upisuje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, nastavlja slobodnim istraživanjem, kao stipendista Francuske vlade, na fakultetima Université Paris-X, Nanterre i Collège de France, Quartier Latin, Paris. Jednogodišnju stipendiju posvećuje radu na magistarskoj tezi pod naslovom “Ontologija moderne umjetnosti”, kao i upoznavanju sa djelom Gastona Bechelarda.

Melika Salihbeg Bosnawi počinje (pod prezimenom Salihbegović) objavljivati 1971. godine, kad se po prvi put javlja esejem u časopisu “Izraz”. Njena književna karijera, u stalnom usponu, bilježeći i nekoliko nagrada na ex-Yu natječajima (za filmski i tv. scenarij, novinsku priču), kako je pisala, naprasno i prisilno će biti okončana zbog duhovne preobrazbe 1979. godine, te progona vlasti godinama kasnije.

Pisala je pjesme, pripovijetke, eseje, scenarije, prijevode, prijepjeve, političke proteste…, u sarajevskim, zagrebačkim, beogradskim, ljubljanskim, časopisima i magazinima za književnost i umjetnost.

Osim po svom radu poznata je iz montiranog „Sarajevskog procesa“ , suđenja grupi bošnjačkih, muslimanskih intelektualaca 1983. godine na čelu sa Alijom Izetbegovićem. Tada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju od pet godina.

Melika Salihbeg Bosnawi umrla je 18. avgusta 2017. godine u Sarajevu.

U Galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH večeras su otvorene izložbe karikatura WHY 2 Midhata Ajanovića Ajana i WHAT NOW Rešada Sultana, a u okviru programa Međunarodnog festivala Sarajevska zima.

Midhat Ajanović Ajan je pisac, karikaturista, filmski autor i teoretičar rođen u Sarajevu, a trenutno živi i radi u Švedskoj. Prema riječima Ibrahima Spahića, direktora Festivala, Ajan je  je 1992. godine sa Međunarodnim centrom za mir i “Sarajevskom zimom” organizirao izložbu WHY.

“Karikature su tada svjedočile o vremenu devedesetih, a ove koje su sada izložene, svjedoče o vremenu ne samo unutar Bosne i Hercegovine, već i o onome što doživljava planeta kroz različite konfrontacije i gleda u jedan novi svijet koji se rađa iz ovog što bismo mogli nazvati karikaturom od svijeta“, kazao je Spahić.

Rešad Sultan je poznati umjetnik i karikaturista, dobitnik mnogobrojnih međunarodnih priznanja za svoj rad. Njegova izložba “Šta sad” naglašava trenutak u kojem živimo u Bosni i Hercegovini i kakvu sudbinu imaju građani ove zemlje.

Pitanje šta sad sebi postavlja svaki građanin Bosne i Hercegovine, a Sultan ga svojim karikaturama postavlja također svakom tom građaninu. Sultan je hroničar života u našoj zemlji i njegov rad svjedoči o tome koliko je živ duh i koliko je snažna ingeniozna sposobnost razumijevanja stvarosti u kojoj živimo.

Nakon otvorenja izložbi, održana je promocija strip časopisa BOSONA čiji je osnivač i urednik Alija Balta. Pored njega, promotori su bili Ibrahim Spahić i prof. dr Haris Cerić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

“BOSONA je bosanskohercegovački proizvod, ali je isto tako i revija regionalnog karaktera. Naši saradnici dolaze iz cijele regije: od Sarajeva do Rijeke i Ljubljane, preko Zagreba do Beograda i nazad do Sarajeva. Imamo saradnika i u dalekoj Kanadi. Naša revija namijenjena je stripovskim zaljubljenicima svih uzrasta i kolekcionarima“, kazao je Balta.

Dokumentarni film “Pismo za Sarajevo” iz 1993. godine koji svjedoči o konvoju Alzas – Sarajevo prikazan je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH kao dio programa Međunarodnog festivala “Sarajevska zima”. Autori filma su Laurent Mazurier i Dominique Siedlaczek, u produkciji France 3.

Nakon projekcije upriličeno je druženje sa fotografom Jean-Claudeom Hattererom, autorom izložbe fotografija “Europa–Alzas–Sarajevo 1993“. koja je polovinom februara bila postavljena u galeriji Muzeja. Razgovor sa Hattererom vodio je Ibrahim Spahić, direktor Festivala.

Prema riječima Hatterera, koji se nakon konvoja iz 1993. godine još nekoliko puta vraćao u Sarajevu, sama organizacija trajala je dva mjeseca. Konvoj od 35 kamiona i 25 manjih vozila, krenuo je iz Strazbura u februaru 1993. i stigao do Sarajeva dvije sedmice kasnije, prevozeći 350 tona materijala.

– Krenuli smo na taj neizvjestan put i imali smo brojne poteškoće što se može vidjeti u ovom 23-minutnom filmu. Na samom ulazu u Sarajevu, na kontrolnom punktu koji je držala VRS zaustavili su nas i tražili dio tovara. Pošto je bio bio doveden u pitanje prolazak konvoja, morali smo im ostaviti tovar iz čak sedam kamiona, ali potrudilismo smo se da to budu oni sa najmanjom količinom namirnica i bolničkih potrepština. Meni je najvažnije da kad smo se vratili u Francusku naša su svjedočanstva, fotografije i snimci iz ratnog Sarajeva doprinijeli su da bude organizirano još nekoliko humanitarnih konvoja – kazao je Jean-Claude Hatterer.

Ibrahim Spahić je kazao da je ponosan što je film o humanitarnom konvoju prikazan u Sarajevu nakon tri decenije, a posebno je zahvalan Jean-Claude Hattereru koji je izdvojio vrijeme da opet dođe u Sarajevu.

– Bosna i Heregovina je u ratu imala prijatelje i ima ih i sada, ne smijemo to nikad zaboraviti. Te konekcije moramo čuvati i razvijati ih u budućnosti uključivanjem mlađih naraštaja – kazao je Spahić.

Direktor Francuskog instituta u BiH Jean-Christophe Thiabaud ukazao je na važnost održavanja davno uspostavljenih veza između Bosne i Hercegovine i Francuske.

– Nakon 30 godina Francuska je dio velikog projekta zajedno sa Italijom, Njemačkom i Austrijom te Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o Erasmus plus projektu solidarnosti. Ti mladi ljudi su naša zajednička budućnost – kazao je Thiabaud.