U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine 1. oktobra 2021. godine izvršena je primopredaja Legata Međunarodnog centra za mir Sarajevo (International Peace Center Sarajevo).Povod ovog događaja je obilježavanje 30. godišnjice postojanja Centra za mir Sarajevo i 60 godina od osnivanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.Legat IPC, koji je odsada dio bogate zbirke Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, sastoji se od knjiga, časopisa, digitalnih izdanja…Ova izdanja nastala su tokom tri decenije postojanja i rada IPC-a kao i događaja koje je ovaj Centar organizirao, od kojih je najpoznatiji Međunarodni festival “Sarajevska zima”.

– Proteklih decenija osobno sam svoja izdanja uručio svojoj osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić”, svojoj Prvoj gimnaziji, Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Također uručio sam knjige i Narodnoj biblioteci Univerziteta u Sarajevu, Biblioteci Parlamentarne skupštine BiH, Biblioteci za slijepa I slabovidna lica BiH i drugima, a sve sa uvjerenjem da će jednog dana naša izdanja biti u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH s kojim sarađujem više od pola stoljeća uz knjige mojih dragih prijatelja i pisaca Branka Ćopića, Derviša Sušića, Ivu Andrića… – kazao je Spahić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović istaknula je da, formirajući ovaj Legat, Muzej preuzima značajnu zbirku koja svjedoči historiju izdavaštva Bosne i Hercegovine.

– Najdragocjenicji dio tog arhiva, nove zbirke koju formiramo, odnosi se na period rata. Ovim također uvećavamo fond muzejske građe koji se već dugi niz godina održava i razvija uz pomoć poklona vrijednih ljudi i institucija – kazala je Šehabović.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i ministar kulture KS Samir Avdić koji se zahvalio organizatoru te istaknuo da je neophodno promijeniti kulturu komunikacije.

– Jedni drugima moramo biti partneri, a ne da se udaljavamo. Ovo je vrijeme kada trebamo da dijelimo vrijednosti i da budemo dostupni. Avdić je iskoristio ovu priliku i da najavi tematsku sjednicu o temi kulture koja će biti održana u ovom mjesecu, a koje dugo već nije bilo.- Dosta se toga radi u toj oblasti, krenuli smo sa izradom strategije kulture KS za period od 2021.-2027, radimo sa UNESCO-om mapiranje kulturne baštine i druge projekte – kazao je Avdić.

Dio Legata IPC prikazan je u okviru izložbe “Međunarodni centar za mir 1991. – 2021.” u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koja je otvorena do 10. oktobra. Na izložbi su prikazane i ilustracije Kemala Hromića iz knjige poezije u biblioteci “Harfa” Međunarodnog centra za mir američkog autora George Rivera “Valentin poems/transcending Time &Covid -19/ sa likovnim ilustracijama Kemala Hromića. Također postavljena je i instalacija Trine Bumiller pod “Prayer Flags for Peace”.

Povodom 60. godišnjice osnivanja i rada Muzeja Spahić je uručio nagradu IPC-a “Srebreno drvo”, direktorici Muzeja Šejli Šehabović. Šehabović je u ime kolektiva Muzeja uručila Zahvalnicu Ibrahimu Spahiću za ustupanje građe za Legat. Današnji program u Muzeju uljepšali su mladi plesači i male balerine Udruženja umjetnika “Bellarte” iz Sarajeva koji su oduševili posjetioce.Ovim događajima je ujedno i zatvoren peti Internacionalni “Art Festival Grad 2021”.

Direktor Festivala Ibrahim Spahić zahvalio se učesnicima iz cijelog svijeta te svima koji su pomogli realizaciju petog Internacionalnog “Art Festival Grad 2021”, prije svega radnicima Historijskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, profesorima i učenicima Srednje muzičke škole u Sarajevu, te članovima Udruženja umjetnika Bellarte Sarajevo. Posebno se zahvalio i Vitezovima kraljevskog grada Jajca i Vatrogasne brigade, pripadnicima MUP-u Kantona Sarajevo, uposlenicima Kantonalne uprave civilne zaštite, KJP “Sarajevo-šume”, “Green servisa”Izložba u Muzeju književnosti bit će otvorena do 10. oktobra i prilog je Mjesecu knjige oktobru i XXXII Sarajevskom sajmu knjige koji se održava u Centru Skenderija od 6. do 11. ovog mjeseca.

U galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas je otvorena multimedijalna izložba „Concert Hall Sarajevo 2001-2021.“

Izložba je dio programa Internacionalnog Art festivala GRAD, a na njoj su predstavljeni  originalni dokumenti koji se odnose na dvadesetogodišnju historiju projekta „Concert hall Sarajevo“ (CHS) koja je trebala biti izgrađena na Marijin Dvoru.  Ovaj projekt je rezultat međunarodnog ugovora Sarajeva i Rima, a odabran je na 10. Bijenalu mladih umjetnika Mediterana IiEvrope koje je organizirao Međunarodni centar za mir (IPC).

– Međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja koncertne dvorane u Sarajevu ”Sarajevo Concert Hall” raspisan je 1999. godina, a realizovali su ga zajedno Kanton Sarajevo i Grad Rim. To je bio prvi Međunarodni konkurs koji je raspisala naša zemlja, objavljen je u 47 zemalja. Prijavilo se 920 timova, a pobijedila je grupa „Urbanfutura“ – kazao je Ibrahim Spahić, predsjednik IPC i vođa građanske inicijative za izgradnju SCH.

Predsjednica međunarodnog žirija bila je ugledna britanska arhitektica iračkog porijekla Zaha Hadid, a sačinjavali su ga i članovi najznačajnijih arhitektonskih asocijacija i institucija Rima, Pariza, Berlina i Sarajeva.

Članovi bh. žirija bili su Nedžad Kurto i Said Jamaković, a sekretar žirija Nihad Čengić.

Čengić ističe da su poslijeratne godine bile zlatne godine Sarajeva.

–  Tada je 3.000 mladih ljudi bilo fokusirano na Sarajevo. Bile su to godine velikih očekivanja, kada su Sarajevo i Rim htjeli zajedno graditi budućnost ovog grada. To zajedništvo nam je svima davalo snagu. No, to vrijeme je kratko trajalo. Tog zajedništva i interesa više nema. Ne znam da li je došlo do zasićenja ovim projektom, da li više ne prepoznaju vrijednost kulture, da li je borba za zemljište da bi se izgradio poslovni objekt ili tržni centar prevladala. Vjerovatno sve to zajedno – kazao je Čengić.

Arhitekta Zoran Doršner, poznat po tome što je pripremao Sarajevo za Olimpijadu, kazao je da je pozitivno iznenađen Spahićevom  istrajnošću u “guranju” projekta koncertne dvorane.

– Ta dvorana bi dala dušu tom dijelu Sarajeva, a smatram da smo mi  projektantski i umjetnički dorasli takvom projektu – istaknuo je Doršner.

Otvorenju izložbe su prisustvovali Matteo Evangelista, prvi sekretar Ambasade Italije u BiH, Amela Elezović iz Ureda za kulturu Ambasade Italije u BiH, prof. dr. Kemal Hanjalić savjetnik gradonačelniceSarajevaza obast tehničkih nauka i mnogi drugi.

Otvorenje izložbe uljepšali su učenici Srednje muzičke škole Sarajevo, Vedad Husomanović (harmonika) , Husejn Bajraktarević (harmonika), Emedina Laličić (solo pjevanje) i Nedim Fejzić (klavir).

 Na izložbi, između ostalog, posjetioci mogu pogledati zapisnike sa radnih sjednica žirija Međunarodnog arhitektonskog konkursa za Concert Hall Sarajevo održanih 26. 27. i 28. maja 1999.  sa ocjenama prijavljenih projekata. Tu je i tekst javnog poziva natječaja s ciljem izrade projekta objavljenog u „Oslobođenju“ 18. 1. 1999. Godine, mapa Master plana Marijin Dvor sa ucrtanim objektom Sarajevo Concert Hall, promotivni materijali i drugo. Izložba je otvorena do 22. septembra, a posjetioci mogu i potpisati simboličnu peticiju za nastavak realizacije projekta „Concert Hall Sarajevo“

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine završio je projekt koji je trajao 12 mjeseci. Riječ je o online predstavljanju 12 zbirki od ukupno 97 koliko ih se čuva u ovoj kulturnoj instituciji.

Prema riječima direktorice Šejle Šehabović sve je počelo prije godinu dana, u jeku pandemije, zbog toga što “muzealci” nisu znali kada će biti u stanju uživo prenijeti i približiti barem mali dio blaga Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

“Zato smo odlučili iskoristiti prednosti digitalnog doba i uz pomoć društvenih mreža predstaviti svakoga dana po jedan originalni dokument u vlasništvu Muzeja. Ovo je bila jedinstvena prilika da se vide I oni eksponate koji se nalaze u našem depou i nisu dostupni široj javnosti već samo istraživačima.  Naš cilj je bio svakoga dana ponuditi nešto što nigdje drugo ne možete vidjeti” – kazala je Šehabović.

Projekt je počeo 1. avgusta 2020. godine predstavljanjem eksponata iz zbirke Zija Dizdarević, a završen jučer, 31. avgusta predstavljanjem posljednjeg eksponata iz zbirke Hasan Kikić. Između toga pratioci muzeja na Facebooku i Instagramu imali su priliku vidjeti najzanimljivije rukopise, dokumente, fotografije i predmete iz zbirki: Isak Samokovlija, Ahmet Hromadžić, Skender Kulenović, Silvije Strahimir Kranjčević, Derviš Sušić, Mak Dizdar, Marko Marković, Razija Hadžić, Novinski članci o pozorišnom životu u BiH i Sarajevu i Hamza Humo.

• 

• 

• 

• 

U predstavljanju su učestvovali viši kustosi Tamara Sarajlić-Slavnić I Đana Kukić, muzejski savjetnik Nedim Mušović te saradnici Muzeja Ifeta Lihić Zlatan Delić.

Kustosica Sarajlić-Slavnić navodi da joj je bilo veoma zanimljivo predstavljati zbirke jer je na taj način i ona sama bolje upoznala muzejsku građu u njima.

“Neke od zbirki su toliko bogate da nisam stigla u mjesec dana predstaviti ni polovinu materijala tako da je puno zanimljivih muzejskih eksponata ostalo i dalje nepoznato. Također, žao mi je što sam obradila samo jednu pozorišnu zbirku Muzeja. Raduje me što su prijatelji Muzeja pratili naš rad i shvatili kako bogatom muzejskom građom raspolaže naša institucija” istaknula je Sarajlić – Slavnić.

Da je projekt bio izuzetno uspješan smatra i kustosica Đana Kukić.

“Svaki predstavljeni eksponat postao je dio svakodnevnice šire Facebook i Instagram zajednice unatrag 12 mjeseci.  Muzej je otvorio svoj arhiv i njegova bogata građa postala je dostupna ne samo u periodu trajanja pojedinačnih izložbi nego u kontinuitetu od 365 dana” – kaže Kukić.

Projekt koordinatorica Mihneta Stupac-Avdić, koja upravlja društvenim mrežama ove instititucije, navodi da je online predstavljanje zbirki imalo najveći odjek od pojavljivanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH na Facebooku i Instagramu.

“Broj pratilaca se povećao za nekoliko hiljada, a imali smo puno upita, ne samo iz naše zemlje nego i regiona, o piscima i predmetima vezanim za njihovo stvaralaštvo i svakodevni život. Zbog uspjeha ovog projekta morat ćemo razmisliti i o slijedećem jer su nam se društvene mreže pokazale kao izuzetno korisno oruđe u promociji rada Muzeja” – zaključila je Stupac-Avdić.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održna je radionica za djecu “Ahmet Hromadžić vam priča”, a u saradnji sa EU Info Centrom. Naše male goste su animirale kustosica Đana Kukić i projekt koordinatorica Mihneta Stupac-Avdić.

Kustosica Đana je mališanima predstavila zbirku “Ahmet Hromadžić” , a mogli su pogledati i izložbu o ovom bh. književniku za djecu. Nakon toga učesnicima je pročitala predivnu pripovijetku “Plamena” pa smo svi raugovarali o njoj, osobonama Plamene, na koga nas ona podsjeća u našim stvarnim životima, koja je poruka ova priče… Djeca su zatim imala priliku i da se likovno izraze u da svoje viđenje ptice Plamene prenesu na papir. Nakon toga smo nastavili druženje u našoj bašti sa mališanima i njihovim roditeljima

Sarajevska premijera dokumentarnog filma “Piralen naš svagdašnji” bit će održana u ponedjeljak, 28. juna 2021. godine u 16 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Nakon filma planiran je razgovor u kojem učestvuju: Šejla Šehabović, Marko Gačnik, Husein Oručević, Damir Arsenijević, Sanja Horić i Azra Jašarević. Moderacija: Adnan Gavranović.

Film“Piralen naš svagdašnji” nastao u koprodukciji Udruženja Front slobode iz Tuzle i Udruženja Radnička solidarnost iz Banjaluke, a u sklopu platforme Zemlja–Voda–Zrak (ZVZ). Autorski tim filma čine tuzlanske rediteljice i producentice Azra Jašarević i Sanja Horić, te banjalučki novinari Gordana Katana i Erduan Katana.

Film “Piralen naš svagdašnji” govori o postratnoj privatizaciji u banjalučkom industrijskom kompleksu Incel,koja je dovela do nepropisnog skladištenja i zbrinjavanja toksičnog ulja piralen, te zagađenja životne sredine i vode.

U sklopu projekta nastao je i strip “Zemlja-Voda-Zrak” koji govori o nekoliko odvojenih slučajeva zagađenja okoliša u BiH. Autorski tim koji potpisuje strip su urednik i profesor Damir Arsenijević – osnivač platforme ZVZ, te književnica Šejla Šehabović i ilustrator Marko Gačnik.

Jedan od “junaka” ovog stripa je i novinar i politolog Husein Oručević iz Mostara, koji se u sklopu platforme ZVZ bavio opsežnim istraživanjem i izvještavanjem o problemu deponije Uborak u Mostaru.

Ovaj projekat je implementiran zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI).

“Zemlja-Voda-Zrak” je platforma u okviru koje se utemeljuje i razvija ekološka humanistika u Bosni i Hercegovini kroz produktivnu saradnju između aktivizma, nauke i umjetnost.

Više informacija o događaju i cijeloj platformi možete naći na web stranici platforme www.zemljavodazrak.com ili na e-mail adresi ug.front.slobode@gmail.com.

Multimedijalna izložba “Antifa 2.0” otvorena je danas u galeriji Mak Muzeja književnosti I pozorišne umjetnosti BiH. Izložba je dio istoimenog projekta koji provodi Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), pod pokroviteljstvom fondacije Rockefeller. Cilj projekta je podizanje svijesti o savremenim oblicima fašizma i potrebi adekvatnog odgovora.

 “Ovom edukativnom izložbom želimo  pružiti javnosti uvid u historijske korijene fašizma i nacizma kao i savremene pojavne oblike fašizma u današnjem društvu. Cilja grupa ove izložbe su prije svega mladi ljudi” kazala je Irena Hasić, izvršena direktorica YIHR BiH, koja je I otvorila izložbu.

Izložba se sastoji od videa, fotografija i interaktivnih prostora, a nastala je iz želje da se o antifašizmu uči na drugačije načine, a ne samo onako kako se uči u današnjim školama.

– Cilj nam je da što više mladih vidi ovu izložbu pa će nakon Sarajeva biti postavljena u Mostaru i Banjaluci. Vjerujemo da ćemo postići institucionalnu saradnju sa školama i da ćemo ući u jedN veći projekt umrežavanja koji za cilj ima drugačije učenje antifašizma – kazala je projekt koordinatorica Anđelka Matijević.

Svi zainteresirani izložbu mogu pogledati do 15. maja.

Međunarodni centar za mir povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, u petak 23. aprila u bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira 25. tradicionalnu akciju “Knjiga za ružu”.

“Pozivamo sve zainteresirane da, u jedinstvenom prostoru muzejskog vrta kod fontane, ispod  dunje, učestvuju sa ružom i knjigom u darivanju. Slavimo ljubav, knjige i ruže zajedno sa Barcelonom jer to je u Kataloniji  praznik kojim se slavi književnost, ljubav i ruža svake godine 23. Aprila i radujemo se vašem dolasku. Međunarodni centar za mir ove godine posvećuje akciju Danteu Alighieriju povodom njegove 250 godišnjice  i Danilu  Kišu čija smo izabrana djela objavili/izbor Mirjana Miočinović/ sa izdavačima iz regije. Dobrodošli uz poštivanje  svih epidemioloških mjera”, saopćeno je iz Centra.

U mjesecu aprilu uživajte u predstavljanju zbirke “Razija Handžić” na našim Facebook i Instagram stranicama. Predstavljanje ove zbirke za Vas je pripremio naš saradnik Zlatan Delić.

Danas, povodom 6. aprila, predstavljamo vam poseban eksponat, Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva koju je Razija Handžić, osnivačica našeg Muzeja, dobila za zbirku poezije “Uspravno plamenje”.

U ovoj godini Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60 godina neprekinutoga rada. Došlo je vrijeme da naučimo pružiti ruku svima koji su gradili i poštovali naš Muzej u decenijama koje su iza nas – ovoga puta za vrijeme svjetske katastrofe.

Možda sad nije vrijeme da se masovno okupljamo. Možda nas dugo nećete posjećivati onako kako smo naučili. Naši muzeji vrijednost su koja ne prolazi, pa mi i ne ovisimo o slavljima i svečanim otvorenjima – nego o Vama, koji ste naš Muzej gradili i poštovali.Od 1. augusta 2020. godine odvajamo u virtuelnom svijetu po mjesec dana za predstavljanje po jedne naše zbirke. Naši kustosi i kustosice pripremili su sadržaje za svaki dan – kako bismo Vam predstavili i približili 12 naših najvažnijih zbirki. Ako se pitate kako nam u tom radu možete pomoći (dovoljno je i simbolično) – na naslovnici naše FB stranice je broj muzejskog računa. Spisak prijatelja i prijateljica Muzeja objavljivat ćemo prema tome kako pristižu donacije, bez obzira na uplaćeni iznos

Izložba „Knjiga žalbi“ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić otvorena je u petak, 02.04. u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. 

Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a može se vezati za trenutno pandemijsko vrijeme kada radnici u kulturi najčešće izgovoraju rečenicu ”nikad nam nije bilo gore”:

Ova izložba je dokaz da je u kulturi bilo gore i da uvijek može gore. Na osnovu nje možemo zaključiti da je odnos društva prema kulturi i decenijama ranije bio na granici nezainteresiranosti. Na ideju da napravimo izložbu došli smo tokom istraživanja za neke druge muzejske projekte kada smo prebirući po zbirkama shvatili da u gotovo svakoj ima neki “kukajući” dokument ili eksponat. Odlučili smo da ih povežemo i spojimo u smislenu cjelinu”- kazala je Sarajlić-Slavnić.

Sama izložba se sastoji od tri segmenta. U prvom su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u našoj kulturi kroz istoriju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od njegovog osnivanja do danas.

Drugi dio izložbe predstavlja prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobijanje honorara za svoj rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi… U tom segmentu bih izdvojila pisma književnika Hamze Hume upućena novinaru Živku Milićeviću, zatim pisma hrvatskog pisca Gustava Krkleca koji piše Ahmetu Hromadžiću i Izetu Sarajliću žaleći se na svoje finansijsko stanje. Tu su i pisma pisca Draška Ređepa upućena Maku Dizdaru u kojima se on žali na nedobiveni honorar – objašnjava Sarajlić-Slavnić.

Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe.

Sarajlić-Slavnić u tom segmentu ističe Ugovor glumice Jelene Kešeljević i Uprave Narodnog pozorišta u Sarajevu. Dodaje da je to vrlo zanimljiv eksponat ne samo zbog sadržaja nego i zbog toga jer se na njemu nalazi potpis Branislava Nušića, tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta.

Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do 13. aprila 2021. godine.