Izložba „Zajedno“ autorica Dragane Seferović Pilović i Arme Tanović Branković otvorena je Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine na Dan žena.

• Kada razmišljam o 8. martu razmišljam o svim onim ženama koje ga dočekuju u Sigurnoj kući vrlo često izložene nasilju od onih koje najviše vole, mislim o djevojčicama koje odrastaju u institucijama bez roditeljske  ljubavi i podrške. Također, razmišljam i o pripadnicama marginaliziranih društvenih skupina kao što je romska populacija koje su često izložene maloljetničkim brakovima, prosjačenju i oduzimanje djece. Na ovaj dan mislim i o ženama koje su nedovoljno pokrivene ili previše pokrivene, razmišljam i o umjetnicama jer je biti umjetnica na Balkanu mnogo je teško. I sve ovo što sam nabrojala Dragana je preživjela – kazala je Tanović Branković.

Dragana Seferović-Pila, odrastajući u SOS Dječijem selu BiH, pohađala je školu glume koju je vodila Arma Tanović-Branković, i od tada traje prijateljstvo dviju umjetnica. Dragana se, osim života bez roditelja, hrabro suočila i suočava sa mnoštvom prepreka, trauma i stigmatizacijom. Dragana je Romkinja, i iako ima disleksiju, završila je dvije srednje škole, Fakultet tjelesnog odgoja, radila je radi kao baletni pedagog i trenerica različitih borilačkih vještina i skijanja. Ona je i majka tri predivna dječaka. U životu su suočavala sa nasiljem koje je prijavila i suprotstavila mu se.  U najtežim trenucima, uz Arminu podršku, Dragana je počela slikati i logičan slijed je bio da na svoju prvu izložbu kao gošću pozove upravo Armu.

• Moja ljubav prema umjetnosti, plesu i sportu vodila me je prema bojama i četkicama uz pomoć kojih je večeras nastala ova magija. Iako je moje djetinjstvo bilo ispunjeno manje lijepim i ružnim događajima oni istinski lijepi su večeras sjedinjeni ovdje uz moje prijatelje – kazala je Seferović-Pilav te se zahvalila i svom najstarije sinu Eminu čije tri slike su također izložene.

Izložbu je otvorila Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, koji je umjetnice podržao organizacijom i ustupanjem galerije.

• Prirodno je ljudskome biću da želi pružiti jednaku šansu drugim ljudskim bićima koji nemaju resurse i kojima nije data podrška od prvoga dana njihovog života. Izložba „Zajedno“ pokazuje da mi, koje smo povlaštene, moramo podsijeliti resurse sa drugim ženama, pokazati im da nisu same. Ne radeći to propustili bismo veliki talenat i potencijal nekih žena kojima ovo društvo nije dodijelilo počasno mjesto – naglasila je  Šehabović.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i Samir Avdić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Izložba je prodajnog karaktera, a sredstva od prodaje Draganinih slika idu za njene potrebe dok će sredstva od prodaje slika Arme Tanović Branković biti donirana Sigurnoj kući u Sarajevu. Izložba je otvorena do 15. marta 2022. godine od 10 do 19 sati, svaki dan sati osim nedjelje.

Knjiga poezije “Gola psovačica” bh. pjesnikinje Bisere Alikadić predstavljena je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.
Sintagma, ‘gola psovačica’, kako je kazao promotor knjige Šimo Ešić, može stati samo iza imena Bisere Alikadić, jer je samo ona mogla smisliti, a govori o društvenoj stvarnosti, “ono što je ona ponijela kao talog u svom životu i u svom stvaralačkom opusu”.Knjiga je aktuelna, ističe Ešić, puna naboja, života, puno stvaralačke invencije, i puna duha, mladalačkog bunta.

Foto: E. Muftarević
“Gola psovačica” je nastajala dugo godina, a ‘razasute papire’ je pjesnikinja Melida Travančić uspjela sakupiti u jedno djelo u kojem će ljubitelji poezije imati priliku da uživaju
Autorica Alikadić je navela da ono što je u mladosti nastojala da zapamti je ‘ko je od književnika, pjesnika, pisao snažne stihove’, a jedan od tih pjesnika, po njenom mišljenju, je Ilija Ladin koji je bio “pravi pravcati boem sa nekim svojim čudnim ponosom”.
Kaže da je u svoju poeziju utkala svjetske pisce, jer voli pametne stihove.
– Ja volim pametne stihove, stihove koji uzbuđuju. U svojoj poeziji sam upotrebljavala, djelimično, stihove mojih dragih pisaca, njihovih velikih i važnih poruka – pojasnila je Alikadić.

Knjiga “Gola psovačica” podijeljena je u devet ciklusa: Gargošanje, Noćno škakljanje, Silovana samoća, Izgori marenda, Jeđupkini cekini, Treća dob na metli, Otkuhaj i prokuhaj,Vragolanke i Dvije pjesme za prijateljicu.
Promotori knjige Šimo Ešić i Melida Travančić su zaključili da se još jednom potvrđuje da je Bisera Alikadić jedna od najoriginalnijih i najsnažnijih bh. pjesnikinja. (FENA)

Predstavljanje Monografije ‘Scenografija: prostor za snove’ u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH obogaćeno i izložbom “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević, muzejske savjetnice.

–U godini kada se proslavlja i obilježava značajan jubilej – 100. godišnjica od osnivanja najznačajnije institucije kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini – izložbom „Scenografija kroz vrijeme“, nastojali smo publici predstaviti razvoj scenografske umjetnosti u Narodnom pozorištu Sarajevo, od njegovog osnivanja, daleke 1921. godine pa sve do današnjih dana. Kada se podigne pozorišna zavjesa upravo je scenografija ono prvo što gledalac primijeti i upravo ona ostavlja prvi dojam na publiku, čineći značajan segment u cjelokupnom dojmu scenske čarolije! U toku stogodišnjeg djelovanja sarajevskog Narodnog pozorišta, historija scenografije uključuje preko 160 domaćih i gostujućih scenografa, arhitekata i likovnih umjetnika koji su zajedno ostavili neizbrisiv pečat u razvoju scenografskog izraza. Veliki dio bogate arhivske građe prikupljen iz pozorišnih fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, arhive Narodnog pozorišta Sarajevo i privatnih kolekcija pojedinih scenografa, javnosti će biti prezentiran po prvi put.

Scenografi, autori i autorice ovih vrijednih eksponata koji su bili tvorci likovnog iskaza u nastanku jedne predstave, istaknuta su imena u području pozorišne scenografije, ali među njima ima i značajnih bh. likovnih umjetnika. Njihovim radom na scenografijama u različitim periodima postojanja Narodnog pozorišta, ispisana su i svjedočanstva o modernim i savremenim putevima scenografije kao specifične primijenjeno-umjetničke oblasti u službi pozorišta. U tom smislu, scenografija je oblast koja se uvijek razvijala zajedno sa zahtjevima pozorišne historije, forme i estetike, bilo da je riječ o studioznom proučavanju historijskih epoha, formalnom eksperimentisanju sa dekorom na sceni, ili praćanju načela minimalizma i stilizacije. Svojim nenadmašnim scenskim kreacijama, imena poput Paula Šnajdera, Staše Beložanskog, Hakije Kulenovića, Romana Petrovića, Vladimira Žedrinskog, Zuke Džumhura, Veselina Badrova, Strahinje Petrovića, Franje Likara, Miodraga Tabačkog, Mersada Berbera, Safeta Zeca, Affana Ramića, Osmana Arslanagića, Marijele Margete Hašimbegović i mnogih drugih, jednako važnih i značajnih imena ostavila su neizbrisiv trag u pozorišnoj istoriji Bosne i Hercegovine.

Nadamo se da ćemo kroz ovu jedinstvenu izložbenu postavku, u godini kada se obilježava i 60 godina djelovanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, skrenuti pažnju javnosti na dragocjene zbirke i eksponate koji su pohranjeni u pozorišnim fundusima Muzeja, kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i svjedočanstvo identiteta i dugovječnog kulturnog života – kazala je Abdičević.

Izložbu “Scenografija kroz vrijeme” možete pogledati do 25. decembra.

Monografija “Scenografija: prostor za snove; Narodno pozorište (1921–2021)” predstavljena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koji je i izdavač ovog vrijednog djela.

Monografija je posvećena historiji i razvoju scenografije kroz umjetnički rad brojnih domaćih i međunarodnih scenografa, pozorišnih slikara u najvažnijoj pozorišnoj instituciji Bosne i Hercegovine, Narodnom pozorištu Sarajevo.Idejna voditeljica projekta Monografije, rukovoditeljica tehničke službe Narodnog pozorišta Sarajevo scenografkinja Marijela Margeta Hašimbegović istakla je da je značaj monografije u tome što se prvi put objedinjuje kompletan arhivski materijal koji govori o scenografiji.

– Za 100 godina postojanja Narodnog pozorišta ova tema se nije obradila na ovakav način. U tome je njen značaj što smo uspjeli da sublimiramo svu ljepotu umjetničkog izraza naših najpoznatijih domaćih i međunarodnih scenografa, slikara itd. koji su ostavili bogat umjetnički opus radeći na sceni Narodnog pozorišta – kazala je Hašimbegović.

Uz nju autorski tim čine urednica Monografije Mirela Latić (teatrolog i komparativist), Igor Vučak (historičar umjetnosti i komparativist), Gradimir Gojer (reditelj, pisac i teatrolog), Amina Abdičević (savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Tamara Sarajlić-Slavnić (lektor i viši kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (dizajner).

Realizaciju vrijednog i važnog projekta izdavanja Monografije omogućili su sponzori: Ministarstvo kulture i sporta KS, Potpredsjednik Federacije BiH, BH Telecom, BH Pošta, Sarajevska pivara, Ladies In, BellaArtes, Junuzović Kopex, Lutrija BiH, Inside by Ećo, BBI Real Estate.

Prijatelji projekta su Adriatic Osiguranje, Preporod, Prevent, Interlogistic, Gracija, Urban Magazin, Jobinvest.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60 godina neprekinutog rada. Mi nismo prekidali rad niti u toku rata, niti u bilo kojem periodu u kojem je finansiranje muzeja dovedeno u pitanje. U ovoj godini ostvarujemo jedan kapitalni projekat, a tiče se obnove i rekonstruiranja našeg depoa. Uz pomoć njemačkog Fonda za kulturnu baštinu uspjeli smo u prvoj fazi izmjestiti našu građu na sigurno, a zatim slijedi faza osuvremenjivanja. U februaru ćemo imati savremeni arhiv kakav muzej ni na svojim počecima možda nije imao, jer nije takva tehnologija postojala – kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.

Raduje ih, kaže, činjenica da će osuvremeniti muzej, ali ujedno strahuju od činjenice da se na državnom nivou nije ni raspisao konkurs za kulturu, što iznosi najmanje trećinu godišnjeg budžeta te institucije.– Niko od vladajućih na bilo kojem nivou vlasti ne vidi nikakav problem što smo mi posljednju platu primili za juli mjesec i što trenutno ne postoji nikakva mogućnost da pokušamo aplicirati na neki konkurs jer se nijedan u državi ne otvara. I niko od njih ne vidi nikakav problem što nećemo dobiti novac za sufinasiranje svega ovoga što radimo – istakla je ona.

Rad na izmještanju građe doveo je i do otkrića nekih muzejskih zbirki za koje ni sami zaposleni nisu znali. Kako objašnjava Šehabović, kada Muzej postoji 60 godina onda on postoji u dvije paralelne stvarnosti. Jedna je muzejski arhiv, odnosno dokumenti o osnivanju Muzeja te kako se on gradio, a druga je građa koju Muzej desetljećima prikuplja.

– Mi smo se, unutar fizičkih prvobitnih radova na izmještanju građe, susreli sa nekim starijim zaboravljenim zbirkama. Nalazili smo elemente koje kustosi koji sada rade prije nisu vidjeli. Postoje dijelovi određenih zbirki koji su jako važni za ovaj muzej a koji nisu ni administrativno “smješteni” unutar određenih zbirki. Radi se o istraživanjima. Neki od kustosa koji učestvuju u radu muzeja od početka proučavali su npr. partizanska pozorišta u ratu – navela je.

Šehabović podvlači da je samo dio tih istraživanja bio izlagan, dok je većina dokumenata vezana za akademski rad arhivirana te se ne vode kao zbirke nego kao kustoska istraživanja.– Na primjer, imamo čitav rad i istraživanje o zabranjenoj knjizi unutar Kraljevine Jugoslavije “Zašto plače Ema” čiji izdanje je zaplijenjeno 1941. pred Drugi svjetski rat, a po kojoj je performans i predstavu izvodila Sarajevska filharmonija u Beogradu 1941. godine – kazala je direktorica Muzeja.

Šejla Šehabović je istakla da će sljedeće godine kada Muzej uđe u veliki proces digitalizacije građe biti u mogućnosti na osnovu ovoga što sad radi ponuditi određene teme za istraživače i istraživačice u BiH i šire koje se bave našim jezikom.Govoreći o posljedicama pandemije COVID -19 na rad Muzeja, ona naglašava da se potvrdilo da, pogotovo kada se ukine mogućnost fizičkih posjeta velikog broja ljudi, muzeji od prodaje karata ne mogu živjeti.– Ne mogu ni kafane živjeti ako ne smiju biti pune. To smo i ranije znali, nije nam trebala pandemija da to shvatimo.Međutim, ustvrdila je da, kako je počelo to ograničenje broja posjetitelja, odlučili su da prenose uživo njihove događaje putem društvenih mreža, da rade projekte koji se održavaju isključivo online te predstavljaju njihovu građu.

Šehabović podvlači da su tako putem društvenih mreža i online realizirali nekoliko projekata, između ostalog i formiranje Muzejskog arhiva “U izolaciji”, tokom kojeg su autorice i autori čitanjem poklanjali svoja djela i tako stvarali novi multimedijalni arhiv.Također su tokom protekle godine svaki dan predstavljali po jedan dokument iz pojedinačnih zbirki te su na taj način predstavili 12 muzejskih zbirki sa po 30 dokumenata.

– Pokazalo se da je naš mali muzej mnogim ljudima koji ne mogu fizički u njega da dođu jako zanimljiv. Svaki događaj koji je bio sa npr. deset posjetilaca, ako se prenosio, uvijek ga je pratilo mnogo više ljudi. I mnogo više ljudi bi nas pratilo online da sve tako i radimo. Imamo mnogo širu publiku nego što smo mislili. To je dobro. Ono što nije dobro je što naša građa nije još digitalizirana te na pravi način ne možemo da je predstavimo – ocijenila je direktorica Muzeja.

Ona kaže da se jasno zna šta je sljedeće na čemu će da rade. Muzej književnosti i pozorišne umjetnost BiH, kako ističe direktorica te institucije, osmišljen je tako da bude istraživački centar za sve slavistike svijeta gdje se uči naš jezik, dakle na fakultetima.

– Mi treba da budemo njima servisni centar, tako bi se nama podigla održivost. I zbog toga ćemo sve snage u budućnosti usmjeriti na digitalizaciju – podvukla je direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.Istakla je i da će do kraja godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH realizovati dva važna događaja.

– To je izložba o šezdeset godina od osnivanja Muzeja, znači šta je muzej radio 60 godina. Druga je izložba naše kustosice i muzejske savjetnice Amine Abdičević o scenografiji u Bosni i Hercegovini i time ćemo obilježiti kraj jednog velikog projekata – “Monografije o scenografiji u BiH”. Cijeli je projekat vodila Marijela Hašimbegović – kazala je Šehabović, podvukavši da se radi o velikom broju saradnika i dugogodišnjem projektu kojem je Muzej imao čast biti jedini izdavač.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH svake godine izdaje najmanje jednu monografiju iz oblasti pozorišta ili književnosti. Zadnjih pet godina bila je po jedna monografija različitih autora, a sad će biti izdata Monografija grupe autora.Govoreći o planovima za narednu godinu, Šehabović najavljuje da će nakon obnove fizičkog prostora depoa biti urađena sistematizacija građe.Tako će se uraditi Pilot digitalizacija sistemom zbirka po zbirka, period po period.

– Nabavili smo i nešto od opreme koja nam treba za digitalizaciju i sad trenutno planirano i javljamo se na sve moguće međunarodne projekte koji bi nam mogli finansirati grupu ljudi koja bi nam radila digitalizaciju u Muzeju. U taj program rada uklapat ćemo sve naše naredne izložbe – kazala je na kraju razgovora za Fenu Šejla Šehabović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovina jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja koje godinama nemaju riješeno finansiranje ni pravni status. Tako se i ovaj muzej, kao i druge institucije, najviše može osloniti na pomoć stranih ambasada, fondacija i drugih inostranih donatora.

U susret promociji monografije SCENOGRAFIJA PROSTOR ZA SNOVE (Narodno pozorište 1921-2021)! Značaj ove Monografije ogleda se i u obimnoj arhivskoj građi i dokumentovanom materijalu koji će prvi put biti predstavljen javnosti, uključujući i originalna scenografska rješenja naših najvećih bosanskohercegovačkih slikara. Jeste li znali da prvu scenografiju u Narodnom potpisuje upravo slikar Roman Petrović? Čekamo vas na promociji 10. decembra 2021. godine !!

U povodu promocije monografije ‘SCENOGRAFIJA: PROSTOR ZA SNOVE (Narodno pozorište Sarajevo ,1921-2021), Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u saradnji sa BKZ “Preporod” organizuje izložbu pod nazivom ‘SCENOGRAFIJA KROZ VRIJEME’ autorice Amine Abdičević. Dizajn plakata izložbe, naslovnicu i likovno opremanje Monografije potpisuje dizajner Branko Dursum.

Autorski tim Monografije čine stručnjaci i entuzijasti: Marijela Margeta Hašimbegović, Mirela Latić, Igor Vučak, Amina Abdičević, Gradimir Gojer, Tamara Sarajlić -Sčavnić. Galerija Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, petak, 10. 12. 2021. godine u 19 sati. Čekamo vas

Izložba „Imamo Muzej“ otvorena je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u povodu 60. godišnjice rada ove kulturne institucije. Autorica izložbe je kustosica Đana Kukić, a prikazan je dio arhiva rada Muzeja tokom šest decenija.

– Na samoj izložbi nastojala sam predstaviti najvažnije muzejske dokumente iz arhiva Muzeja, novinske članke, fotografije, pozivnice, rukopise, kataloge, monografije, scenarija i sve ono iz čega se može vidjeti kako se nekad radilo u Muzeju tokom 60 godina. Izložen je i pažljivo izabran kolaž dijelova izložbi koje su moji prethodnici napravili u tom periodu – kazala je Kukić.

Dodaje da je naziv izložbe uzet iz naslova članka Radivoja Papića objavljenog u „Oslobođenju“ 26. decembra 1965. godine pod naslovom „Imamo Muzej književnosti“. Članak je napisan povodom odlaska osnivačice i prve direktorice Muzeja Razije Handžić sa čela ove institucije.

– Handžić je u periodu od 1955. do 1961. godine uspjela da osnuje instituciju koja je zahvaljujući radu i borbi uposlenika opstala i opstaje i dan-danas. Zato je ova godišnjica posebno važna jer se obilježava u veoma teškim vremenima za naš Muzej – kazala je Kukić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović naglasila je da ono što je Muzeju dato na čuvanje nije malo.- Ima načina da se to i dalje izgrađuje. Zasto vas sa ponosom pozivam da pratite naš rad i ubuduće, da budete na strani onih koji grade, a ne na strani onih koji ruše. Drago mi je što mogu danas na ovoj izložbi pozdraviti bivšu direktoricu Medhiju Maglajlić i kustosicu Miru Miljanović. Bivši uposlenici, među kojima je i dugogodišnji direktor pokojni Aleksandar Ljiljak postavili su temelje i od svih tih ljudi mi smo učili kako se radi u Muzeju – kazala je Šehabović.

Ona se posebno zahvalila volonterkama i volonterima Prve gimnazije Sarajevo, pod vodstvom profesorice Jesenke Jessice Jusko.

– Oni su učestvovali u izlaganju postavke, slanju poziva, a vodit će i svakodnevne ture kroz ovu izložbu. Ova saradnje je vezana uz projekt koji već dugo godina zamišljamo – gdje bi djeca bili kustosi i kustosice našega Muzeja. Ovo radimo jer nam stvarno treba volonterski rad, ali i u simboličkom smislu želimo pokazati koliko je važan odgoj muzejske publike i da zapravo današnje generacije ne brinu o našoj baštini i da je sve u što se najviše možemo pouzdati mladost naše zemlje – kazala je Šehabović.

U kreativnom timu izložbe su i prof. Dejan Slavuljica, viša kustosica Tamara Sarajlić- Slavnić te direktorica muzeja Šejla Šehabović. Tehničku postavku izložbe radio je galerista Miralem Dizdarević. PR ovog događaja uradila je Mihneta Avdić. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine posebno zahvaljuje na volonterskom radu saradnicama Ifeti Lihić i Emi Muftarević. Produkciju izložbe podržali su Općina Centar, Općina Stari Grad Sarajevo, pokrovitelj je Grad Sarajevo.

U vremenu proslave velikih jubileja 60 godina postojanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i 100 godina postojanja Narodnog pozorišta Sarajeva sa ponosom predstavljamo novi veliki kulturni događaj!! Radi se o promociji dugoočekivane monografije ‘Scenografija: prostor za snove’ posvećenoj pregledu razvoja pozorišne scenografije kroz umjetničko djelovanje domaćih i gostujućih scenografa*kinja, kao i najvećih bh. umjetnika na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo – od početaka njegovog zvaničnog djelovanja 1921. godine do danas.

Tim autora*ica i stručnjaka*ica koji su radili na ovoj Monografiji sačinjavaju Marijela Margeta Hašimbegović (scenografkinja i dipl.ing. arhitekture), Mirela Latić (teatrolog i komparativista), Igor Vučak (historičar umjetnosti i književni kritičar), Gradimir Gojer (pisac,reditelj i teatrolog), Amina Abdičević (muzejska savjetnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH) Tamara Sarajlić- Slavnić (lektorica i kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (grafički dizajner). Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH predstavlja se kao izdavač.
Uz promociju planirana je prigodna izložba scenografskih skica, eksponata …pod nazivom ‘Scenografija kroz vrijeme’ autorice Amine Abdičević u organizaciji BZK ‘Preporod’.
Pozivamo vas da u petak 10. decembra 2021. godine zajedno prošetamo kroz scenografske snove i svjedočimo trajnim vrijednostima očuvanja kulturnog nasljeđa.
Posebno hvala našim sponzorima koji su omogućili realizaciju ovog vrijednog i važnog projekta: Ministarstvo kulture i sporta KS, Potpredsjednik Federacije BiH, BH Telecom, BH Pošta, Sarajevska pivara, Ladies In, BellaArtes, Junuzović Kopex, Lutrija BiH, Inside by Ećo, BBI Real Estate.

Prijatelji projekta su Adriatic Osiguranje, Preporod, Prevent, Interlogistic, Gracija, Urban Magazin, Jobinvest.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u povodu 60. godišnjice rada priprema izložbu pod nazivom „Imamo Muzej. Izložba će biti otvorena u petak 19. novembra 2021. godine u 12 sati, a prema riječima direktorice Muzeja Šejle Šehabović na njoj će biti prikazan dio arhiva rada ove institucije kulture tokom šest decenija.  

• Osim zbirki koje sadrže više od 20.000 eksponata, Muzej sada može pokazati i 60-godišnji arhiv vlastitoga rada.  Predstavit ćemo djelimično neke od najstarijih i najnovijih izložbi koje su uposlenici muzeja radili i u kojima je učestvovao. Također, prikazat ćemo i historiju našega rada kroz saradnju sa drugim institucijama u zemlji i inozemstvu, kao i dokumente koji se tiču samoga rada Muzeja. Sve ovo će nam pokazati koliko se zapravo naša nedavna prošlost, prije samo 60 godina,  i organizacija života i upravljanje kulturnom baštinom razlikuju od današnjeg javašluka u kojem, nažalost, učestvujemo – kazala je Šehabović.

• 

Dodaje da će  izložba „Imamo Muzej“, više kustosice Đane Kukić  pokazati selekcioniranu građu iz n arhiva i mnoga muzejska izdanja koja možda nisu dugo ni viđena.

• Mi zapravo želimo proslaviti 60 godina od kojih, evo skoro polovinu, postojimo kao institucija bez državnog staranja. To pokazuje dvije stvari: da je nama bilo teško raditi, ali i da za ovaj Muzej ima puno interesovanja i ljubavi širom svijeta, pa smo se tako nekako uspjeli izdržavati ovih 60 godina – ističe Šehabović.

Dodaje da se ove godine ekipi Muzeja pridružuje i kreativni tim Prve gimnazije Sarajevo, pod vođstvom prof. Jesenke Jusko.

• Oni će učestvovati u izlaganju postavke i u vođenim turama koje će biti zakazivane svaki dan, vezano uz projekat koji već dugo godina zamišljamo – gdje bi djeca bili kustosi i kustosice našega Muzeja. Ovo radimo jer nam stvarno treba volonterski rad, ali i u simboličkom smislu želimo pokazati koliko je važan odgoj muzejske publike i da zapravo današnje generacije ne brinu o našoj baštini i da je sve u što se najviše možemo pouzdati mladost naše zemlje – kazala je Šehabović.

Sam naziv izložbe kustosica Kukić je uzela iz članka iz 60-ih godina koji je izašao u Oslobođenju pod naslovom “Imamo muzej”.

• Bila je to velika pobjeda prve direktorice Muzeja, Razije Handžić, koja je uradila jednu ogromnu lobističku kampanju kako bi u našoj Socijalističkoj republici, a ne u nekoj drugoj, bio osnovan jedini muzej nacionalne književnosti u tadašnjoj Jugoslaviji – zaključuje Šehabović.