Dan bosanske pismenosti obilježen izložbom“Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti”

Izložba “Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti” koju su organizirali Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u saradnji s Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu i Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine povodom obilježavanja Dana bosanske pismenosti, otvorena je danas u Sarajevu.

To je dokumentarna izložba o povijesti pismenosti na bosanskom jeziku od srednjeg vijeka, pa sve do novijeg vremena, zaključno s početkom austrougarskog perioda. Pokazuje duboku povijesnu ukorijenjenost i dugu tradiciju bosanskog jezika, ali i pismenosti na bosanskom jeziku, čiji se začeci javljaju upravo u dalekom srednjem vijeku, dok se njezin razvoj odvija tokom svih narednih stoljeća.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Sanjin Kodrić kazao je da je izložba vrlo važna iz više aspekata, ali je izdvojio složenost bosanske pismenosti od srednjeg vijeka do novijeg doba.

– Tu su najprije glagoljica i njezine različite varijante, od kojih je za Bosnu karakteristična glagoljica poluoblog tipa, potom posebna varijanta stare ćirilice, tzv. zapadna ćirilica bosanskog tipa, zatim bosančica te arebica, nakon čega slijede različite starije varijante ćirilice i latinice, kao i, napokon, savremena ćirilica i savremena latinica, odnosno ćirilica i latinica kakve danas poznajemo i koristimo – istakao je Kodrić.

Sva ta pisma, pojasnio je Kodrić, svjedoče slojevitosti bosanske povijesti, ali i povijesti bosanskog jezika i pismenosti.

Dodao je da će izložba za sve posjetioce Muzeja književnosti i savremene umjetnosti biti otvorena do 14. septembra, te je najavio da će 8. septembra, na Međunarodni dan pismenosti organizirati javno predavanje o temi „Bosanska pismenost u pismenosti svijeta“.

– Na taj način želimo povezati Dan bosanske pismenosti i Međunarodne pismenosti i pokazati važnost fenomena bosanske pismenosti u globalnom smislu – pojasnio je.

Kodrić je također najavio da će izložba, nakon Sarajeva, obići i ostale bh. gradove, ali i regiju, jer na taj način žele promovirati bosanski jezik i svijest o bosanskom jeziku.

– Trebaju svi da znaju da je bosanski jezik, iako je povijesno neupitan, još uvijek u međunarodnom kontekstu nema onaj status koji mu pripada – zaključio je Kodrić.

Naučni savjetnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Alen Kalajdžija kazao je da je obilježavanje Dana bosanske pismenosti i prilika da se govori o složenosti upotrebe pisma na prostoru današnje BiH, ali i šire.

– Kroz ovu izložbu smo željeli pokazati složenost upotrebe pisama. Tu imamo stare glagoljične tekstove koji će biti predstavljeni na ovoj izložbi, zatim tekstove iz srednjovjekovnog perioda, arebice koja je jako bogata – istakao je.

– Dodaje da su na izložbi predstavljeni i spomenici – dokumenti koji su nastali na savremenoj ćirilici i latinici. Sama činjenica da kroz historiju imamo toliki broj pisama, govori o tome koliko je naš prostor, kulturološki gledano, složen, i to svakako trebamo cijeniti – zaključio je.

Današnja Bosna i Hercegovina zemlja je s dalekim povijesnim korijenima, ali i zemlja vrlo složene prošlosti, što se reflektiralo i u historiji bosanskog jezika, ali i u povijesti pismenosti na bosanskom jeziku.

U dalekoj prošlosti na prostoru današnje Bosne i Hercegovine govorilo se različitim jezicima i pisalo različitim pismima, kako onima koja su vezana za starosjedilačko stanovništvo, tako i onima koja su na prostore ove zemlje donijeli razni osvajači i drugi narodi koji su njime prošli, ostavivši upravo i u jeziku i u pismu svoje važne povijesne tragove.

No, uprkos ovoj znatno dužoj tradiciji, o tradiciji bosanske pismenosti kao takvoj može se govoriti tek nakon dolaska Slavena na današnji bosanskohercegovački prostor i njihovog postepenog stapanja sa zatečenim stanovništvom počev od kraja 6. i početka 7. stoljeća, pa nadalje, odnosno tek nakon dospijeća tekovina šire slavenske pismenosti, i to najprije ćirilo-metodske glagoljske pismenosti kao prvog oblika pismenosti kod Slavena, a potom i ćirilične pismenosti – sve to najvjerovatnije ne prije 10. stoljeća.

U ovo vrijeme na prostoru današnje Bosne i Hercegovine uveliko su uznapredovali i procesi konstituiranja osobene bosanske etno-jezičke zajednice, kao i procesi formiranjem prvih naznaka, a potom i prvih stvarnih pojavnih oblika srednjovjekovne bosanske države, koja se razvija počev od tzv. zagorskih sklavinija u 9. i 10. stoljeću, potom kao banovina, a od 1377. godine i kao kraljevina.

Za srednjovjekovnu Bosnu vezuje se i naročita bosanska varijanta staroslavenskog jezika kao prvog pisanog jezika svih Slavena, pisanog najprije glagoljicom, a potom ćirilicom kao prvim slavenskim pismima, odnosno bosanska redakcija staroslavenskog jezika.

Kao i svaki drugi izbor, ova izložba nužno je selektivna, te je, naravno, tek jedna moguća interpretacija složenosti i raznolikosti bosanske pisane tradicije.

No, ma koliko bila selektivna i u tom smislu ograničena, i ova izložba dovoljan je pokazatelj bogatstva bosanske pisane baštine, o kojoj se još uvijek malo, premalo zna, što je jedan od razloga da se bosanski jezik i danas nedovoljno uvažava kao takav. Neizbježna selektivnost i ograničenost ove izložbe, stoga, ostaje kao poziv za nove prikaze i nove interpretacije bosanske pisane tradicije, kao i bosanske jezičke prošlosti uopće, koja, bez i najmanje sumnje, pokazuje i dokazuje zbilju bosanskog jezika i njegovu historijsku i kulturnu utemeljenost. (Izvor: FENA)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Website Built with WordPress.com.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: