Monografija “Scenografija: prostor za snove; Narodno pozorište (1921–2021)” predstavljena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koji je i izdavač ovog vrijednog djela.

Monografija je posvećena historiji i razvoju scenografije kroz umjetnički rad brojnih domaćih i međunarodnih scenografa, pozorišnih slikara u najvažnijoj pozorišnoj instituciji Bosne i Hercegovine, Narodnom pozorištu Sarajevo.Idejna voditeljica projekta Monografije, rukovoditeljica tehničke službe Narodnog pozorišta Sarajevo scenografkinja Marijela Margeta Hašimbegović istakla je da je značaj monografije u tome što se prvi put objedinjuje kompletan arhivski materijal koji govori o scenografiji.

– Za 100 godina postojanja Narodnog pozorišta ova tema se nije obradila na ovakav način. U tome je njen značaj što smo uspjeli da sublimiramo svu ljepotu umjetničkog izraza naših najpoznatijih domaćih i međunarodnih scenografa, slikara itd. koji su ostavili bogat umjetnički opus radeći na sceni Narodnog pozorišta – kazala je Hašimbegović.

Uz nju autorski tim čine urednica Monografije Mirela Latić (teatrolog i komparativist), Igor Vučak (historičar umjetnosti i komparativist), Gradimir Gojer (reditelj, pisac i teatrolog), Amina Abdičević (savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Tamara Sarajlić-Slavnić (lektor i viši kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (dizajner).

Realizaciju vrijednog i važnog projekta izdavanja Monografije omogućili su sponzori: Ministarstvo kulture i sporta KS, Potpredsjednik Federacije BiH, BH Telecom, BH Pošta, Sarajevska pivara, Ladies In, BellaArtes, Junuzović Kopex, Lutrija BiH, Inside by Ećo, BBI Real Estate.

Prijatelji projekta su Adriatic Osiguranje, Preporod, Prevent, Interlogistic, Gracija, Urban Magazin, Jobinvest.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60 godina neprekinutog rada. Mi nismo prekidali rad niti u toku rata, niti u bilo kojem periodu u kojem je finansiranje muzeja dovedeno u pitanje. U ovoj godini ostvarujemo jedan kapitalni projekat, a tiče se obnove i rekonstruiranja našeg depoa. Uz pomoć njemačkog Fonda za kulturnu baštinu uspjeli smo u prvoj fazi izmjestiti našu građu na sigurno, a zatim slijedi faza osuvremenjivanja. U februaru ćemo imati savremeni arhiv kakav muzej ni na svojim počecima možda nije imao, jer nije takva tehnologija postojala – kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.

Raduje ih, kaže, činjenica da će osuvremeniti muzej, ali ujedno strahuju od činjenice da se na državnom nivou nije ni raspisao konkurs za kulturu, što iznosi najmanje trećinu godišnjeg budžeta te institucije.– Niko od vladajućih na bilo kojem nivou vlasti ne vidi nikakav problem što smo mi posljednju platu primili za juli mjesec i što trenutno ne postoji nikakva mogućnost da pokušamo aplicirati na neki konkurs jer se nijedan u državi ne otvara. I niko od njih ne vidi nikakav problem što nećemo dobiti novac za sufinasiranje svega ovoga što radimo – istakla je ona.

Rad na izmještanju građe doveo je i do otkrića nekih muzejskih zbirki za koje ni sami zaposleni nisu znali. Kako objašnjava Šehabović, kada Muzej postoji 60 godina onda on postoji u dvije paralelne stvarnosti. Jedna je muzejski arhiv, odnosno dokumenti o osnivanju Muzeja te kako se on gradio, a druga je građa koju Muzej desetljećima prikuplja.

– Mi smo se, unutar fizičkih prvobitnih radova na izmještanju građe, susreli sa nekim starijim zaboravljenim zbirkama. Nalazili smo elemente koje kustosi koji sada rade prije nisu vidjeli. Postoje dijelovi određenih zbirki koji su jako važni za ovaj muzej a koji nisu ni administrativno “smješteni” unutar određenih zbirki. Radi se o istraživanjima. Neki od kustosa koji učestvuju u radu muzeja od početka proučavali su npr. partizanska pozorišta u ratu – navela je.

Šehabović podvlači da je samo dio tih istraživanja bio izlagan, dok je većina dokumenata vezana za akademski rad arhivirana te se ne vode kao zbirke nego kao kustoska istraživanja.– Na primjer, imamo čitav rad i istraživanje o zabranjenoj knjizi unutar Kraljevine Jugoslavije “Zašto plače Ema” čiji izdanje je zaplijenjeno 1941. pred Drugi svjetski rat, a po kojoj je performans i predstavu izvodila Sarajevska filharmonija u Beogradu 1941. godine – kazala je direktorica Muzeja.

Šejla Šehabović je istakla da će sljedeće godine kada Muzej uđe u veliki proces digitalizacije građe biti u mogućnosti na osnovu ovoga što sad radi ponuditi određene teme za istraživače i istraživačice u BiH i šire koje se bave našim jezikom.Govoreći o posljedicama pandemije COVID -19 na rad Muzeja, ona naglašava da se potvrdilo da, pogotovo kada se ukine mogućnost fizičkih posjeta velikog broja ljudi, muzeji od prodaje karata ne mogu živjeti.– Ne mogu ni kafane živjeti ako ne smiju biti pune. To smo i ranije znali, nije nam trebala pandemija da to shvatimo.Međutim, ustvrdila je da, kako je počelo to ograničenje broja posjetitelja, odlučili su da prenose uživo njihove događaje putem društvenih mreža, da rade projekte koji se održavaju isključivo online te predstavljaju njihovu građu.

Šehabović podvlači da su tako putem društvenih mreža i online realizirali nekoliko projekata, između ostalog i formiranje Muzejskog arhiva “U izolaciji”, tokom kojeg su autorice i autori čitanjem poklanjali svoja djela i tako stvarali novi multimedijalni arhiv.Također su tokom protekle godine svaki dan predstavljali po jedan dokument iz pojedinačnih zbirki te su na taj način predstavili 12 muzejskih zbirki sa po 30 dokumenata.

– Pokazalo se da je naš mali muzej mnogim ljudima koji ne mogu fizički u njega da dođu jako zanimljiv. Svaki događaj koji je bio sa npr. deset posjetilaca, ako se prenosio, uvijek ga je pratilo mnogo više ljudi. I mnogo više ljudi bi nas pratilo online da sve tako i radimo. Imamo mnogo širu publiku nego što smo mislili. To je dobro. Ono što nije dobro je što naša građa nije još digitalizirana te na pravi način ne možemo da je predstavimo – ocijenila je direktorica Muzeja.

Ona kaže da se jasno zna šta je sljedeće na čemu će da rade. Muzej književnosti i pozorišne umjetnost BiH, kako ističe direktorica te institucije, osmišljen je tako da bude istraživački centar za sve slavistike svijeta gdje se uči naš jezik, dakle na fakultetima.

– Mi treba da budemo njima servisni centar, tako bi se nama podigla održivost. I zbog toga ćemo sve snage u budućnosti usmjeriti na digitalizaciju – podvukla je direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.Istakla je i da će do kraja godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH realizovati dva važna događaja.

– To je izložba o šezdeset godina od osnivanja Muzeja, znači šta je muzej radio 60 godina. Druga je izložba naše kustosice i muzejske savjetnice Amine Abdičević o scenografiji u Bosni i Hercegovini i time ćemo obilježiti kraj jednog velikog projekata – “Monografije o scenografiji u BiH”. Cijeli je projekat vodila Marijela Hašimbegović – kazala je Šehabović, podvukavši da se radi o velikom broju saradnika i dugogodišnjem projektu kojem je Muzej imao čast biti jedini izdavač.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH svake godine izdaje najmanje jednu monografiju iz oblasti pozorišta ili književnosti. Zadnjih pet godina bila je po jedna monografija različitih autora, a sad će biti izdata Monografija grupe autora.Govoreći o planovima za narednu godinu, Šehabović najavljuje da će nakon obnove fizičkog prostora depoa biti urađena sistematizacija građe.Tako će se uraditi Pilot digitalizacija sistemom zbirka po zbirka, period po period.

– Nabavili smo i nešto od opreme koja nam treba za digitalizaciju i sad trenutno planirano i javljamo se na sve moguće međunarodne projekte koji bi nam mogli finansirati grupu ljudi koja bi nam radila digitalizaciju u Muzeju. U taj program rada uklapat ćemo sve naše naredne izložbe – kazala je na kraju razgovora za Fenu Šejla Šehabović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovina jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja koje godinama nemaju riješeno finansiranje ni pravni status. Tako se i ovaj muzej, kao i druge institucije, najviše može osloniti na pomoć stranih ambasada, fondacija i drugih inostranih donatora.

U susret promociji monografije SCENOGRAFIJA PROSTOR ZA SNOVE (Narodno pozorište 1921-2021)! Značaj ove Monografije ogleda se i u obimnoj arhivskoj građi i dokumentovanom materijalu koji će prvi put biti predstavljen javnosti, uključujući i originalna scenografska rješenja naših najvećih bosanskohercegovačkih slikara. Jeste li znali da prvu scenografiju u Narodnom potpisuje upravo slikar Roman Petrović? Čekamo vas na promociji 10. decembra 2021. godine !!

U povodu promocije monografije ‘SCENOGRAFIJA: PROSTOR ZA SNOVE (Narodno pozorište Sarajevo ,1921-2021), Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u saradnji sa BKZ “Preporod” organizuje izložbu pod nazivom ‘SCENOGRAFIJA KROZ VRIJEME’ autorice Amine Abdičević. Dizajn plakata izložbe, naslovnicu i likovno opremanje Monografije potpisuje dizajner Branko Dursum.

Autorski tim Monografije čine stručnjaci i entuzijasti: Marijela Margeta Hašimbegović, Mirela Latić, Igor Vučak, Amina Abdičević, Gradimir Gojer, Tamara Sarajlić -Sčavnić. Galerija Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, petak, 10. 12. 2021. godine u 19 sati. Čekamo vas

Izložba „Imamo Muzej“ otvorena je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u povodu 60. godišnjice rada ove kulturne institucije. Autorica izložbe je kustosica Đana Kukić, a prikazan je dio arhiva rada Muzeja tokom šest decenija.

– Na samoj izložbi nastojala sam predstaviti najvažnije muzejske dokumente iz arhiva Muzeja, novinske članke, fotografije, pozivnice, rukopise, kataloge, monografije, scenarija i sve ono iz čega se može vidjeti kako se nekad radilo u Muzeju tokom 60 godina. Izložen je i pažljivo izabran kolaž dijelova izložbi koje su moji prethodnici napravili u tom periodu – kazala je Kukić.

Dodaje da je naziv izložbe uzet iz naslova članka Radivoja Papića objavljenog u „Oslobođenju“ 26. decembra 1965. godine pod naslovom „Imamo Muzej književnosti“. Članak je napisan povodom odlaska osnivačice i prve direktorice Muzeja Razije Handžić sa čela ove institucije.

– Handžić je u periodu od 1955. do 1961. godine uspjela da osnuje instituciju koja je zahvaljujući radu i borbi uposlenika opstala i opstaje i dan-danas. Zato je ova godišnjica posebno važna jer se obilježava u veoma teškim vremenima za naš Muzej – kazala je Kukić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović naglasila je da ono što je Muzeju dato na čuvanje nije malo.- Ima načina da se to i dalje izgrađuje. Zasto vas sa ponosom pozivam da pratite naš rad i ubuduće, da budete na strani onih koji grade, a ne na strani onih koji ruše. Drago mi je što mogu danas na ovoj izložbi pozdraviti bivšu direktoricu Medhiju Maglajlić i kustosicu Miru Miljanović. Bivši uposlenici, među kojima je i dugogodišnji direktor pokojni Aleksandar Ljiljak postavili su temelje i od svih tih ljudi mi smo učili kako se radi u Muzeju – kazala je Šehabović.

Ona se posebno zahvalila volonterkama i volonterima Prve gimnazije Sarajevo, pod vodstvom profesorice Jesenke Jessice Jusko.

– Oni su učestvovali u izlaganju postavke, slanju poziva, a vodit će i svakodnevne ture kroz ovu izložbu. Ova saradnje je vezana uz projekt koji već dugo godina zamišljamo – gdje bi djeca bili kustosi i kustosice našega Muzeja. Ovo radimo jer nam stvarno treba volonterski rad, ali i u simboličkom smislu želimo pokazati koliko je važan odgoj muzejske publike i da zapravo današnje generacije ne brinu o našoj baštini i da je sve u što se najviše možemo pouzdati mladost naše zemlje – kazala je Šehabović.

U kreativnom timu izložbe su i prof. Dejan Slavuljica, viša kustosica Tamara Sarajlić- Slavnić te direktorica muzeja Šejla Šehabović. Tehničku postavku izložbe radio je galerista Miralem Dizdarević. PR ovog događaja uradila je Mihneta Avdić. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine posebno zahvaljuje na volonterskom radu saradnicama Ifeti Lihić i Emi Muftarević. Produkciju izložbe podržali su Općina Centar, Općina Stari Grad Sarajevo, pokrovitelj je Grad Sarajevo.

U vremenu proslave velikih jubileja 60 godina postojanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i 100 godina postojanja Narodnog pozorišta Sarajeva sa ponosom predstavljamo novi veliki kulturni događaj!! Radi se o promociji dugoočekivane monografije ‘Scenografija: prostor za snove’ posvećenoj pregledu razvoja pozorišne scenografije kroz umjetničko djelovanje domaćih i gostujućih scenografa*kinja, kao i najvećih bh. umjetnika na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo – od početaka njegovog zvaničnog djelovanja 1921. godine do danas.

Tim autora*ica i stručnjaka*ica koji su radili na ovoj Monografiji sačinjavaju Marijela Margeta Hašimbegović (scenografkinja i dipl.ing. arhitekture), Mirela Latić (teatrolog i komparativista), Igor Vučak (historičar umjetnosti i književni kritičar), Gradimir Gojer (pisac,reditelj i teatrolog), Amina Abdičević (muzejska savjetnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH) Tamara Sarajlić- Slavnić (lektorica i kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (grafički dizajner). Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH predstavlja se kao izdavač.
Uz promociju planirana je prigodna izložba scenografskih skica, eksponata …pod nazivom ‘Scenografija kroz vrijeme’ autorice Amine Abdičević u organizaciji BZK ‘Preporod’.
Pozivamo vas da u petak 10. decembra 2021. godine zajedno prošetamo kroz scenografske snove i svjedočimo trajnim vrijednostima očuvanja kulturnog nasljeđa.
Posebno hvala našim sponzorima koji su omogućili realizaciju ovog vrijednog i važnog projekta: Ministarstvo kulture i sporta KS, Potpredsjednik Federacije BiH, BH Telecom, BH Pošta, Sarajevska pivara, Ladies In, BellaArtes, Junuzović Kopex, Lutrija BiH, Inside by Ećo, BBI Real Estate.

Prijatelji projekta su Adriatic Osiguranje, Preporod, Prevent, Interlogistic, Gracija, Urban Magazin, Jobinvest.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u povodu 60. godišnjice rada priprema izložbu pod nazivom „Imamo Muzej. Izložba će biti otvorena u petak 19. novembra 2021. godine u 12 sati, a prema riječima direktorice Muzeja Šejle Šehabović na njoj će biti prikazan dio arhiva rada ove institucije kulture tokom šest decenija.  

• Osim zbirki koje sadrže više od 20.000 eksponata, Muzej sada može pokazati i 60-godišnji arhiv vlastitoga rada.  Predstavit ćemo djelimično neke od najstarijih i najnovijih izložbi koje su uposlenici muzeja radili i u kojima je učestvovao. Također, prikazat ćemo i historiju našega rada kroz saradnju sa drugim institucijama u zemlji i inozemstvu, kao i dokumente koji se tiču samoga rada Muzeja. Sve ovo će nam pokazati koliko se zapravo naša nedavna prošlost, prije samo 60 godina,  i organizacija života i upravljanje kulturnom baštinom razlikuju od današnjeg javašluka u kojem, nažalost, učestvujemo – kazala je Šehabović.

• 

Dodaje da će  izložba „Imamo Muzej“, više kustosice Đane Kukić  pokazati selekcioniranu građu iz n arhiva i mnoga muzejska izdanja koja možda nisu dugo ni viđena.

• Mi zapravo želimo proslaviti 60 godina od kojih, evo skoro polovinu, postojimo kao institucija bez državnog staranja. To pokazuje dvije stvari: da je nama bilo teško raditi, ali i da za ovaj Muzej ima puno interesovanja i ljubavi širom svijeta, pa smo se tako nekako uspjeli izdržavati ovih 60 godina – ističe Šehabović.

Dodaje da se ove godine ekipi Muzeja pridružuje i kreativni tim Prve gimnazije Sarajevo, pod vođstvom prof. Jesenke Jusko.

• Oni će učestvovati u izlaganju postavke i u vođenim turama koje će biti zakazivane svaki dan, vezano uz projekat koji već dugo godina zamišljamo – gdje bi djeca bili kustosi i kustosice našega Muzeja. Ovo radimo jer nam stvarno treba volonterski rad, ali i u simboličkom smislu želimo pokazati koliko je važan odgoj muzejske publike i da zapravo današnje generacije ne brinu o našoj baštini i da je sve u što se najviše možemo pouzdati mladost naše zemlje – kazala je Šehabović.

Sam naziv izložbe kustosica Kukić je uzela iz članka iz 60-ih godina koji je izašao u Oslobođenju pod naslovom “Imamo muzej”.

• Bila je to velika pobjeda prve direktorice Muzeja, Razije Handžić, koja je uradila jednu ogromnu lobističku kampanju kako bi u našoj Socijalističkoj republici, a ne u nekoj drugoj, bio osnovan jedini muzej nacionalne književnosti u tadašnjoj Jugoslaviji – zaključuje Šehabović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine jedan je od aplikanata iz BiH koji je dobio sredstva iz Međunarodnog fonda za pomoć organizacijama u kulturi i obrazovanju 2021. njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova, Goethe-Instituta i drugih partnera.

Sredstva će biti utrošena na rekonstrukciju, sanaciju i modernizaciju muzejskog depoa u kojem se nalazi više od 20.000 eksponata raspoređenih u 67 književnih i 17 pozorišnih zbirki. 

Projekt će trajati 6 mjeseci, započeo jer u septembru, a završit će u februaru 2022. godine.  

Zbirke se čuvaju u depou koji se nalazi u podrumu kuće porodice Despić, izgrađenoj sredinom 19. stoljeća, a koja je kulturno-historijski spomenik prve kategorije.

Prostor depoa nije namjenski predviđen za arhiviranje i čuvanje pretežno papirnate građe i neophodno je njegova obnova i uređenje kako bi se očuvala građa koja je u fizičkoj opasnosti. To je neophodno prije svega zbog toga što je tokom velikih poplava koje su 2015. godine zahvatile cijelu našu zemlju voda prodrla u podrum i tada je oštećen manji dio građe koji nije bio adekvatno smješten u ormare zbog nedostatka prostora u istim. Osim toga nakon prodiranja vode dio metalnih ormara je postepeno korodirao i postao neupotrebljiv.

Također, u vrijeme pandemije brojni istraživači/istraživačice bili su onemogućeni da fizički posjete Muzej i da rade istraživanje za svoje naučne radove, doktorske disertacije, diplomske radove i drugo.

Zaštita i sistematizacija građe Muzeja je osnovni preduvjet da se krene sa procesom digitalizacije zbirki čime će ona postati dostupna zainteresiranim istraživačima iz cijelog svijeta, posebno onima sa studija slavistike. Na taj način bit će ublažene posljedice pandemije dok se stanje ne normalizira, a i Muzej će biti spreman za sve slične situacije u budućnost.

U sklopu fizičke zaštite eksponata planirana je i pilot analiza i digitalizacije dvije izabrane zbirke (jedna iz oblasti pozorišta jedna iz književnosti) kako bi se napravila sistematizacija i osigurali uvjeti za pristup građi istraživačima izvan Bosne i Hercegovine.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine 1. oktobra 2021. godine izvršena je primopredaja Legata Međunarodnog centra za mir Sarajevo (International Peace Center Sarajevo).Povod ovog događaja je obilježavanje 30. godišnjice postojanja Centra za mir Sarajevo i 60 godina od osnivanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.Legat IPC, koji je odsada dio bogate zbirke Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, sastoji se od knjiga, časopisa, digitalnih izdanja…Ova izdanja nastala su tokom tri decenije postojanja i rada IPC-a kao i događaja koje je ovaj Centar organizirao, od kojih je najpoznatiji Međunarodni festival “Sarajevska zima”.

– Proteklih decenija osobno sam svoja izdanja uručio svojoj osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić”, svojoj Prvoj gimnaziji, Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Također uručio sam knjige i Narodnoj biblioteci Univerziteta u Sarajevu, Biblioteci Parlamentarne skupštine BiH, Biblioteci za slijepa I slabovidna lica BiH i drugima, a sve sa uvjerenjem da će jednog dana naša izdanja biti u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH s kojim sarađujem više od pola stoljeća uz knjige mojih dragih prijatelja i pisaca Branka Ćopića, Derviša Sušića, Ivu Andrića… – kazao je Spahić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović istaknula je da, formirajući ovaj Legat, Muzej preuzima značajnu zbirku koja svjedoči historiju izdavaštva Bosne i Hercegovine.

– Najdragocjenicji dio tog arhiva, nove zbirke koju formiramo, odnosi se na period rata. Ovim također uvećavamo fond muzejske građe koji se već dugi niz godina održava i razvija uz pomoć poklona vrijednih ljudi i institucija – kazala je Šehabović.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i ministar kulture KS Samir Avdić koji se zahvalio organizatoru te istaknuo da je neophodno promijeniti kulturu komunikacije.

– Jedni drugima moramo biti partneri, a ne da se udaljavamo. Ovo je vrijeme kada trebamo da dijelimo vrijednosti i da budemo dostupni. Avdić je iskoristio ovu priliku i da najavi tematsku sjednicu o temi kulture koja će biti održana u ovom mjesecu, a koje dugo već nije bilo.- Dosta se toga radi u toj oblasti, krenuli smo sa izradom strategije kulture KS za period od 2021.-2027, radimo sa UNESCO-om mapiranje kulturne baštine i druge projekte – kazao je Avdić.

Dio Legata IPC prikazan je u okviru izložbe “Međunarodni centar za mir 1991. – 2021.” u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koja je otvorena do 10. oktobra. Na izložbi su prikazane i ilustracije Kemala Hromića iz knjige poezije u biblioteci “Harfa” Međunarodnog centra za mir američkog autora George Rivera “Valentin poems/transcending Time &Covid -19/ sa likovnim ilustracijama Kemala Hromića. Također postavljena je i instalacija Trine Bumiller pod “Prayer Flags for Peace”.

Povodom 60. godišnjice osnivanja i rada Muzeja Spahić je uručio nagradu IPC-a “Srebreno drvo”, direktorici Muzeja Šejli Šehabović. Šehabović je u ime kolektiva Muzeja uručila Zahvalnicu Ibrahimu Spahiću za ustupanje građe za Legat. Današnji program u Muzeju uljepšali su mladi plesači i male balerine Udruženja umjetnika “Bellarte” iz Sarajeva koji su oduševili posjetioce.Ovim događajima je ujedno i zatvoren peti Internacionalni “Art Festival Grad 2021”.

Direktor Festivala Ibrahim Spahić zahvalio se učesnicima iz cijelog svijeta te svima koji su pomogli realizaciju petog Internacionalnog “Art Festival Grad 2021”, prije svega radnicima Historijskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, profesorima i učenicima Srednje muzičke škole u Sarajevu, te članovima Udruženja umjetnika Bellarte Sarajevo. Posebno se zahvalio i Vitezovima kraljevskog grada Jajca i Vatrogasne brigade, pripadnicima MUP-u Kantona Sarajevo, uposlenicima Kantonalne uprave civilne zaštite, KJP “Sarajevo-šume”, “Green servisa”Izložba u Muzeju književnosti bit će otvorena do 10. oktobra i prilog je Mjesecu knjige oktobru i XXXII Sarajevskom sajmu knjige koji se održava u Centru Skenderija od 6. do 11. ovog mjeseca.

U galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas je otvorena multimedijalna izložba „Concert Hall Sarajevo 2001-2021.“

Izložba je dio programa Internacionalnog Art festivala GRAD, a na njoj su predstavljeni  originalni dokumenti koji se odnose na dvadesetogodišnju historiju projekta „Concert hall Sarajevo“ (CHS) koja je trebala biti izgrađena na Marijin Dvoru.  Ovaj projekt je rezultat međunarodnog ugovora Sarajeva i Rima, a odabran je na 10. Bijenalu mladih umjetnika Mediterana IiEvrope koje je organizirao Međunarodni centar za mir (IPC).

– Međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja koncertne dvorane u Sarajevu ”Sarajevo Concert Hall” raspisan je 1999. godina, a realizovali su ga zajedno Kanton Sarajevo i Grad Rim. To je bio prvi Međunarodni konkurs koji je raspisala naša zemlja, objavljen je u 47 zemalja. Prijavilo se 920 timova, a pobijedila je grupa „Urbanfutura“ – kazao je Ibrahim Spahić, predsjednik IPC i vođa građanske inicijative za izgradnju SCH.

Predsjednica međunarodnog žirija bila je ugledna britanska arhitektica iračkog porijekla Zaha Hadid, a sačinjavali su ga i članovi najznačajnijih arhitektonskih asocijacija i institucija Rima, Pariza, Berlina i Sarajeva.

Članovi bh. žirija bili su Nedžad Kurto i Said Jamaković, a sekretar žirija Nihad Čengić.

Čengić ističe da su poslijeratne godine bile zlatne godine Sarajeva.

–  Tada je 3.000 mladih ljudi bilo fokusirano na Sarajevo. Bile su to godine velikih očekivanja, kada su Sarajevo i Rim htjeli zajedno graditi budućnost ovog grada. To zajedništvo nam je svima davalo snagu. No, to vrijeme je kratko trajalo. Tog zajedništva i interesa više nema. Ne znam da li je došlo do zasićenja ovim projektom, da li više ne prepoznaju vrijednost kulture, da li je borba za zemljište da bi se izgradio poslovni objekt ili tržni centar prevladala. Vjerovatno sve to zajedno – kazao je Čengić.

Arhitekta Zoran Doršner, poznat po tome što je pripremao Sarajevo za Olimpijadu, kazao je da je pozitivno iznenađen Spahićevom  istrajnošću u “guranju” projekta koncertne dvorane.

– Ta dvorana bi dala dušu tom dijelu Sarajeva, a smatram da smo mi  projektantski i umjetnički dorasli takvom projektu – istaknuo je Doršner.

Otvorenju izložbe su prisustvovali Matteo Evangelista, prvi sekretar Ambasade Italije u BiH, Amela Elezović iz Ureda za kulturu Ambasade Italije u BiH, prof. dr. Kemal Hanjalić savjetnik gradonačelniceSarajevaza obast tehničkih nauka i mnogi drugi.

Otvorenje izložbe uljepšali su učenici Srednje muzičke škole Sarajevo, Vedad Husomanović (harmonika) , Husejn Bajraktarević (harmonika), Emedina Laličić (solo pjevanje) i Nedim Fejzić (klavir).

 Na izložbi, između ostalog, posjetioci mogu pogledati zapisnike sa radnih sjednica žirija Međunarodnog arhitektonskog konkursa za Concert Hall Sarajevo održanih 26. 27. i 28. maja 1999.  sa ocjenama prijavljenih projekata. Tu je i tekst javnog poziva natječaja s ciljem izrade projekta objavljenog u „Oslobođenju“ 18. 1. 1999. Godine, mapa Master plana Marijin Dvor sa ucrtanim objektom Sarajevo Concert Hall, promotivni materijali i drugo. Izložba je otvorena do 22. septembra, a posjetioci mogu i potpisati simboličnu peticiju za nastavak realizacije projekta „Concert Hall Sarajevo“