U susret promociji monografije SCENOGRAFIJA PROSTOR ZA SNOVE (Narodno pozorište 1921-2021)! Značaj ove Monografije ogleda se i u obimnoj arhivskoj građi i dokumentovanom materijalu koji će prvi put biti predstavljen javnosti, uključujući i originalna scenografska rješenja naših najvećih bosanskohercegovačkih slikara. Jeste li znali da prvu scenografiju u Narodnom potpisuje upravo slikar Roman Petrović? Čekamo vas na promociji 10. decembra 2021. godine !!

U povodu promocije monografije ‘SCENOGRAFIJA: PROSTOR ZA SNOVE (Narodno pozorište Sarajevo ,1921-2021), Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u saradnji sa BKZ “Preporod” organizuje izložbu pod nazivom ‘SCENOGRAFIJA KROZ VRIJEME’ autorice Amine Abdičević. Dizajn plakata izložbe, naslovnicu i likovno opremanje Monografije potpisuje dizajner Branko Dursum.

Autorski tim Monografije čine stručnjaci i entuzijasti: Marijela Margeta Hašimbegović, Mirela Latić, Igor Vučak, Amina Abdičević, Gradimir Gojer, Tamara Sarajlić -Sčavnić. Galerija Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, petak, 10. 12. 2021. godine u 19 sati. Čekamo vas

Izložba „Imamo Muzej“ otvorena je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u povodu 60. godišnjice rada ove kulturne institucije. Autorica izložbe je kustosica Đana Kukić, a prikazan je dio arhiva rada Muzeja tokom šest decenija.

– Na samoj izložbi nastojala sam predstaviti najvažnije muzejske dokumente iz arhiva Muzeja, novinske članke, fotografije, pozivnice, rukopise, kataloge, monografije, scenarija i sve ono iz čega se može vidjeti kako se nekad radilo u Muzeju tokom 60 godina. Izložen je i pažljivo izabran kolaž dijelova izložbi koje su moji prethodnici napravili u tom periodu – kazala je Kukić.

Dodaje da je naziv izložbe uzet iz naslova članka Radivoja Papića objavljenog u „Oslobođenju“ 26. decembra 1965. godine pod naslovom „Imamo Muzej književnosti“. Članak je napisan povodom odlaska osnivačice i prve direktorice Muzeja Razije Handžić sa čela ove institucije.

– Handžić je u periodu od 1955. do 1961. godine uspjela da osnuje instituciju koja je zahvaljujući radu i borbi uposlenika opstala i opstaje i dan-danas. Zato je ova godišnjica posebno važna jer se obilježava u veoma teškim vremenima za naš Muzej – kazala je Kukić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović naglasila je da ono što je Muzeju dato na čuvanje nije malo.- Ima načina da se to i dalje izgrađuje. Zasto vas sa ponosom pozivam da pratite naš rad i ubuduće, da budete na strani onih koji grade, a ne na strani onih koji ruše. Drago mi je što mogu danas na ovoj izložbi pozdraviti bivšu direktoricu Medhiju Maglajlić i kustosicu Miru Miljanović. Bivši uposlenici, među kojima je i dugogodišnji direktor pokojni Aleksandar Ljiljak postavili su temelje i od svih tih ljudi mi smo učili kako se radi u Muzeju – kazala je Šehabović.

Ona se posebno zahvalila volonterkama i volonterima Prve gimnazije Sarajevo, pod vodstvom profesorice Jesenke Jessice Jusko.

– Oni su učestvovali u izlaganju postavke, slanju poziva, a vodit će i svakodnevne ture kroz ovu izložbu. Ova saradnje je vezana uz projekt koji već dugo godina zamišljamo – gdje bi djeca bili kustosi i kustosice našega Muzeja. Ovo radimo jer nam stvarno treba volonterski rad, ali i u simboličkom smislu želimo pokazati koliko je važan odgoj muzejske publike i da zapravo današnje generacije ne brinu o našoj baštini i da je sve u što se najviše možemo pouzdati mladost naše zemlje – kazala je Šehabović.

U kreativnom timu izložbe su i prof. Dejan Slavuljica, viša kustosica Tamara Sarajlić- Slavnić te direktorica muzeja Šejla Šehabović. Tehničku postavku izložbe radio je galerista Miralem Dizdarević. PR ovog događaja uradila je Mihneta Avdić. Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine posebno zahvaljuje na volonterskom radu saradnicama Ifeti Lihić i Emi Muftarević. Produkciju izložbe podržali su Općina Centar, Općina Stari Grad Sarajevo, pokrovitelj je Grad Sarajevo.

U vremenu proslave velikih jubileja 60 godina postojanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i 100 godina postojanja Narodnog pozorišta Sarajeva sa ponosom predstavljamo novi veliki kulturni događaj!! Radi se o promociji dugoočekivane monografije ‘Scenografija: prostor za snove’ posvećenoj pregledu razvoja pozorišne scenografije kroz umjetničko djelovanje domaćih i gostujućih scenografa*kinja, kao i najvećih bh. umjetnika na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo – od početaka njegovog zvaničnog djelovanja 1921. godine do danas.

Tim autora*ica i stručnjaka*ica koji su radili na ovoj Monografiji sačinjavaju Marijela Margeta Hašimbegović (scenografkinja i dipl.ing. arhitekture), Mirela Latić (teatrolog i komparativista), Igor Vučak (historičar umjetnosti i književni kritičar), Gradimir Gojer (pisac,reditelj i teatrolog), Amina Abdičević (muzejska savjetnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH) Tamara Sarajlić- Slavnić (lektorica i kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (grafički dizajner). Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH predstavlja se kao izdavač.
Uz promociju planirana je prigodna izložba scenografskih skica, eksponata …pod nazivom ‘Scenografija kroz vrijeme’ autorice Amine Abdičević u organizaciji BZK ‘Preporod’.
Pozivamo vas da u petak 10. decembra 2021. godine zajedno prošetamo kroz scenografske snove i svjedočimo trajnim vrijednostima očuvanja kulturnog nasljeđa.
Posebno hvala našim sponzorima koji su omogućili realizaciju ovog vrijednog i važnog projekta: Ministarstvo kulture i sporta KS, Potpredsjednik Federacije BiH, BH Telecom, BH Pošta, Sarajevska pivara, Ladies In, BellaArtes, Junuzović Kopex, Lutrija BiH, Inside by Ećo, BBI Real Estate.

Prijatelji projekta su Adriatic Osiguranje, Preporod, Prevent, Interlogistic, Gracija, Urban Magazin, Jobinvest.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u povodu 60. godišnjice rada priprema izložbu pod nazivom „Imamo Muzej. Izložba će biti otvorena u petak 19. novembra 2021. godine u 12 sati, a prema riječima direktorice Muzeja Šejle Šehabović na njoj će biti prikazan dio arhiva rada ove institucije kulture tokom šest decenija.  

• Osim zbirki koje sadrže više od 20.000 eksponata, Muzej sada može pokazati i 60-godišnji arhiv vlastitoga rada.  Predstavit ćemo djelimično neke od najstarijih i najnovijih izložbi koje su uposlenici muzeja radili i u kojima je učestvovao. Također, prikazat ćemo i historiju našega rada kroz saradnju sa drugim institucijama u zemlji i inozemstvu, kao i dokumente koji se tiču samoga rada Muzeja. Sve ovo će nam pokazati koliko se zapravo naša nedavna prošlost, prije samo 60 godina,  i organizacija života i upravljanje kulturnom baštinom razlikuju od današnjeg javašluka u kojem, nažalost, učestvujemo – kazala je Šehabović.

• 

Dodaje da će  izložba „Imamo Muzej“, više kustosice Đane Kukić  pokazati selekcioniranu građu iz n arhiva i mnoga muzejska izdanja koja možda nisu dugo ni viđena.

• Mi zapravo želimo proslaviti 60 godina od kojih, evo skoro polovinu, postojimo kao institucija bez državnog staranja. To pokazuje dvije stvari: da je nama bilo teško raditi, ali i da za ovaj Muzej ima puno interesovanja i ljubavi širom svijeta, pa smo se tako nekako uspjeli izdržavati ovih 60 godina – ističe Šehabović.

Dodaje da se ove godine ekipi Muzeja pridružuje i kreativni tim Prve gimnazije Sarajevo, pod vođstvom prof. Jesenke Jusko.

• Oni će učestvovati u izlaganju postavke i u vođenim turama koje će biti zakazivane svaki dan, vezano uz projekat koji već dugo godina zamišljamo – gdje bi djeca bili kustosi i kustosice našega Muzeja. Ovo radimo jer nam stvarno treba volonterski rad, ali i u simboličkom smislu želimo pokazati koliko je važan odgoj muzejske publike i da zapravo današnje generacije ne brinu o našoj baštini i da je sve u što se najviše možemo pouzdati mladost naše zemlje – kazala je Šehabović.

Sam naziv izložbe kustosica Kukić je uzela iz članka iz 60-ih godina koji je izašao u Oslobođenju pod naslovom “Imamo muzej”.

• Bila je to velika pobjeda prve direktorice Muzeja, Razije Handžić, koja je uradila jednu ogromnu lobističku kampanju kako bi u našoj Socijalističkoj republici, a ne u nekoj drugoj, bio osnovan jedini muzej nacionalne književnosti u tadašnjoj Jugoslaviji – zaključuje Šehabović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine jedan je od aplikanata iz BiH koji je dobio sredstva iz Međunarodnog fonda za pomoć organizacijama u kulturi i obrazovanju 2021. njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova, Goethe-Instituta i drugih partnera.

Sredstva će biti utrošena na rekonstrukciju, sanaciju i modernizaciju muzejskog depoa u kojem se nalazi više od 20.000 eksponata raspoređenih u 67 književnih i 17 pozorišnih zbirki. 

Projekt će trajati 6 mjeseci, započeo jer u septembru, a završit će u februaru 2022. godine.  

Zbirke se čuvaju u depou koji se nalazi u podrumu kuće porodice Despić, izgrađenoj sredinom 19. stoljeća, a koja je kulturno-historijski spomenik prve kategorije.

Prostor depoa nije namjenski predviđen za arhiviranje i čuvanje pretežno papirnate građe i neophodno je njegova obnova i uređenje kako bi se očuvala građa koja je u fizičkoj opasnosti. To je neophodno prije svega zbog toga što je tokom velikih poplava koje su 2015. godine zahvatile cijelu našu zemlju voda prodrla u podrum i tada je oštećen manji dio građe koji nije bio adekvatno smješten u ormare zbog nedostatka prostora u istim. Osim toga nakon prodiranja vode dio metalnih ormara je postepeno korodirao i postao neupotrebljiv.

Također, u vrijeme pandemije brojni istraživači/istraživačice bili su onemogućeni da fizički posjete Muzej i da rade istraživanje za svoje naučne radove, doktorske disertacije, diplomske radove i drugo.

Zaštita i sistematizacija građe Muzeja je osnovni preduvjet da se krene sa procesom digitalizacije zbirki čime će ona postati dostupna zainteresiranim istraživačima iz cijelog svijeta, posebno onima sa studija slavistike. Na taj način bit će ublažene posljedice pandemije dok se stanje ne normalizira, a i Muzej će biti spreman za sve slične situacije u budućnost.

U sklopu fizičke zaštite eksponata planirana je i pilot analiza i digitalizacije dvije izabrane zbirke (jedna iz oblasti pozorišta jedna iz književnosti) kako bi se napravila sistematizacija i osigurali uvjeti za pristup građi istraživačima izvan Bosne i Hercegovine.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine 1. oktobra 2021. godine izvršena je primopredaja Legata Međunarodnog centra za mir Sarajevo (International Peace Center Sarajevo).Povod ovog događaja je obilježavanje 30. godišnjice postojanja Centra za mir Sarajevo i 60 godina od osnivanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.Legat IPC, koji je odsada dio bogate zbirke Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, sastoji se od knjiga, časopisa, digitalnih izdanja…Ova izdanja nastala su tokom tri decenije postojanja i rada IPC-a kao i događaja koje je ovaj Centar organizirao, od kojih je najpoznatiji Međunarodni festival “Sarajevska zima”.

– Proteklih decenija osobno sam svoja izdanja uručio svojoj osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić”, svojoj Prvoj gimnaziji, Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Također uručio sam knjige i Narodnoj biblioteci Univerziteta u Sarajevu, Biblioteci Parlamentarne skupštine BiH, Biblioteci za slijepa I slabovidna lica BiH i drugima, a sve sa uvjerenjem da će jednog dana naša izdanja biti u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH s kojim sarađujem više od pola stoljeća uz knjige mojih dragih prijatelja i pisaca Branka Ćopića, Derviša Sušića, Ivu Andrića… – kazao je Spahić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović istaknula je da, formirajući ovaj Legat, Muzej preuzima značajnu zbirku koja svjedoči historiju izdavaštva Bosne i Hercegovine.

– Najdragocjenicji dio tog arhiva, nove zbirke koju formiramo, odnosi se na period rata. Ovim također uvećavamo fond muzejske građe koji se već dugi niz godina održava i razvija uz pomoć poklona vrijednih ljudi i institucija – kazala je Šehabović.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i ministar kulture KS Samir Avdić koji se zahvalio organizatoru te istaknuo da je neophodno promijeniti kulturu komunikacije.

– Jedni drugima moramo biti partneri, a ne da se udaljavamo. Ovo je vrijeme kada trebamo da dijelimo vrijednosti i da budemo dostupni. Avdić je iskoristio ovu priliku i da najavi tematsku sjednicu o temi kulture koja će biti održana u ovom mjesecu, a koje dugo već nije bilo.- Dosta se toga radi u toj oblasti, krenuli smo sa izradom strategije kulture KS za period od 2021.-2027, radimo sa UNESCO-om mapiranje kulturne baštine i druge projekte – kazao je Avdić.

Dio Legata IPC prikazan je u okviru izložbe “Međunarodni centar za mir 1991. – 2021.” u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koja je otvorena do 10. oktobra. Na izložbi su prikazane i ilustracije Kemala Hromića iz knjige poezije u biblioteci “Harfa” Međunarodnog centra za mir američkog autora George Rivera “Valentin poems/transcending Time &Covid -19/ sa likovnim ilustracijama Kemala Hromića. Također postavljena je i instalacija Trine Bumiller pod “Prayer Flags for Peace”.

Povodom 60. godišnjice osnivanja i rada Muzeja Spahić je uručio nagradu IPC-a “Srebreno drvo”, direktorici Muzeja Šejli Šehabović. Šehabović je u ime kolektiva Muzeja uručila Zahvalnicu Ibrahimu Spahiću za ustupanje građe za Legat. Današnji program u Muzeju uljepšali su mladi plesači i male balerine Udruženja umjetnika “Bellarte” iz Sarajeva koji su oduševili posjetioce.Ovim događajima je ujedno i zatvoren peti Internacionalni “Art Festival Grad 2021”.

Direktor Festivala Ibrahim Spahić zahvalio se učesnicima iz cijelog svijeta te svima koji su pomogli realizaciju petog Internacionalnog “Art Festival Grad 2021”, prije svega radnicima Historijskog muzeja BiH, Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, Akademije nauka i umjetnosti BiH, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, profesorima i učenicima Srednje muzičke škole u Sarajevu, te članovima Udruženja umjetnika Bellarte Sarajevo. Posebno se zahvalio i Vitezovima kraljevskog grada Jajca i Vatrogasne brigade, pripadnicima MUP-u Kantona Sarajevo, uposlenicima Kantonalne uprave civilne zaštite, KJP “Sarajevo-šume”, “Green servisa”Izložba u Muzeju književnosti bit će otvorena do 10. oktobra i prilog je Mjesecu knjige oktobru i XXXII Sarajevskom sajmu knjige koji se održava u Centru Skenderija od 6. do 11. ovog mjeseca.

U galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas je otvorena multimedijalna izložba „Concert Hall Sarajevo 2001-2021.“

Izložba je dio programa Internacionalnog Art festivala GRAD, a na njoj su predstavljeni  originalni dokumenti koji se odnose na dvadesetogodišnju historiju projekta „Concert hall Sarajevo“ (CHS) koja je trebala biti izgrađena na Marijin Dvoru.  Ovaj projekt je rezultat međunarodnog ugovora Sarajeva i Rima, a odabran je na 10. Bijenalu mladih umjetnika Mediterana IiEvrope koje je organizirao Međunarodni centar za mir (IPC).

– Međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja koncertne dvorane u Sarajevu ”Sarajevo Concert Hall” raspisan je 1999. godina, a realizovali su ga zajedno Kanton Sarajevo i Grad Rim. To je bio prvi Međunarodni konkurs koji je raspisala naša zemlja, objavljen je u 47 zemalja. Prijavilo se 920 timova, a pobijedila je grupa „Urbanfutura“ – kazao je Ibrahim Spahić, predsjednik IPC i vođa građanske inicijative za izgradnju SCH.

Predsjednica međunarodnog žirija bila je ugledna britanska arhitektica iračkog porijekla Zaha Hadid, a sačinjavali su ga i članovi najznačajnijih arhitektonskih asocijacija i institucija Rima, Pariza, Berlina i Sarajeva.

Članovi bh. žirija bili su Nedžad Kurto i Said Jamaković, a sekretar žirija Nihad Čengić.

Čengić ističe da su poslijeratne godine bile zlatne godine Sarajeva.

–  Tada je 3.000 mladih ljudi bilo fokusirano na Sarajevo. Bile su to godine velikih očekivanja, kada su Sarajevo i Rim htjeli zajedno graditi budućnost ovog grada. To zajedništvo nam je svima davalo snagu. No, to vrijeme je kratko trajalo. Tog zajedništva i interesa više nema. Ne znam da li je došlo do zasićenja ovim projektom, da li više ne prepoznaju vrijednost kulture, da li je borba za zemljište da bi se izgradio poslovni objekt ili tržni centar prevladala. Vjerovatno sve to zajedno – kazao je Čengić.

Arhitekta Zoran Doršner, poznat po tome što je pripremao Sarajevo za Olimpijadu, kazao je da je pozitivno iznenađen Spahićevom  istrajnošću u “guranju” projekta koncertne dvorane.

– Ta dvorana bi dala dušu tom dijelu Sarajeva, a smatram da smo mi  projektantski i umjetnički dorasli takvom projektu – istaknuo je Doršner.

Otvorenju izložbe su prisustvovali Matteo Evangelista, prvi sekretar Ambasade Italije u BiH, Amela Elezović iz Ureda za kulturu Ambasade Italije u BiH, prof. dr. Kemal Hanjalić savjetnik gradonačelniceSarajevaza obast tehničkih nauka i mnogi drugi.

Otvorenje izložbe uljepšali su učenici Srednje muzičke škole Sarajevo, Vedad Husomanović (harmonika) , Husejn Bajraktarević (harmonika), Emedina Laličić (solo pjevanje) i Nedim Fejzić (klavir).

 Na izložbi, između ostalog, posjetioci mogu pogledati zapisnike sa radnih sjednica žirija Međunarodnog arhitektonskog konkursa za Concert Hall Sarajevo održanih 26. 27. i 28. maja 1999.  sa ocjenama prijavljenih projekata. Tu je i tekst javnog poziva natječaja s ciljem izrade projekta objavljenog u „Oslobođenju“ 18. 1. 1999. Godine, mapa Master plana Marijin Dvor sa ucrtanim objektom Sarajevo Concert Hall, promotivni materijali i drugo. Izložba je otvorena do 22. septembra, a posjetioci mogu i potpisati simboličnu peticiju za nastavak realizacije projekta „Concert Hall Sarajevo“

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine završio je projekt koji je trajao 12 mjeseci. Riječ je o online predstavljanju 12 zbirki od ukupno 97 koliko ih se čuva u ovoj kulturnoj instituciji.

Prema riječima direktorice Šejle Šehabović sve je počelo prije godinu dana, u jeku pandemije, zbog toga što “muzealci” nisu znali kada će biti u stanju uživo prenijeti i približiti barem mali dio blaga Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

“Zato smo odlučili iskoristiti prednosti digitalnog doba i uz pomoć društvenih mreža predstaviti svakoga dana po jedan originalni dokument u vlasništvu Muzeja. Ovo je bila jedinstvena prilika da se vide I oni eksponate koji se nalaze u našem depou i nisu dostupni široj javnosti već samo istraživačima.  Naš cilj je bio svakoga dana ponuditi nešto što nigdje drugo ne možete vidjeti” – kazala je Šehabović.

Projekt je počeo 1. avgusta 2020. godine predstavljanjem eksponata iz zbirke Zija Dizdarević, a završen jučer, 31. avgusta predstavljanjem posljednjeg eksponata iz zbirke Hasan Kikić. Između toga pratioci muzeja na Facebooku i Instagramu imali su priliku vidjeti najzanimljivije rukopise, dokumente, fotografije i predmete iz zbirki: Isak Samokovlija, Ahmet Hromadžić, Skender Kulenović, Silvije Strahimir Kranjčević, Derviš Sušić, Mak Dizdar, Marko Marković, Razija Hadžić, Novinski članci o pozorišnom životu u BiH i Sarajevu i Hamza Humo.

• 

• 

• 

• 

U predstavljanju su učestvovali viši kustosi Tamara Sarajlić-Slavnić I Đana Kukić, muzejski savjetnik Nedim Mušović te saradnici Muzeja Ifeta Lihić Zlatan Delić.

Kustosica Sarajlić-Slavnić navodi da joj je bilo veoma zanimljivo predstavljati zbirke jer je na taj način i ona sama bolje upoznala muzejsku građu u njima.

“Neke od zbirki su toliko bogate da nisam stigla u mjesec dana predstaviti ni polovinu materijala tako da je puno zanimljivih muzejskih eksponata ostalo i dalje nepoznato. Također, žao mi je što sam obradila samo jednu pozorišnu zbirku Muzeja. Raduje me što su prijatelji Muzeja pratili naš rad i shvatili kako bogatom muzejskom građom raspolaže naša institucija” istaknula je Sarajlić – Slavnić.

Da je projekt bio izuzetno uspješan smatra i kustosica Đana Kukić.

“Svaki predstavljeni eksponat postao je dio svakodnevnice šire Facebook i Instagram zajednice unatrag 12 mjeseci.  Muzej je otvorio svoj arhiv i njegova bogata građa postala je dostupna ne samo u periodu trajanja pojedinačnih izložbi nego u kontinuitetu od 365 dana” – kaže Kukić.

Projekt koordinatorica Mihneta Stupac-Avdić, koja upravlja društvenim mrežama ove instititucije, navodi da je online predstavljanje zbirki imalo najveći odjek od pojavljivanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH na Facebooku i Instagramu.

“Broj pratilaca se povećao za nekoliko hiljada, a imali smo puno upita, ne samo iz naše zemlje nego i regiona, o piscima i predmetima vezanim za njihovo stvaralaštvo i svakodevni život. Zbog uspjeha ovog projekta morat ćemo razmisliti i o slijedećem jer su nam se društvene mreže pokazale kao izuzetno korisno oruđe u promociji rada Muzeja” – zaključila je Stupac-Avdić.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održna je radionica za djecu “Ahmet Hromadžić vam priča”, a u saradnji sa EU Info Centrom. Naše male goste su animirale kustosica Đana Kukić i projekt koordinatorica Mihneta Stupac-Avdić.

Kustosica Đana je mališanima predstavila zbirku “Ahmet Hromadžić” , a mogli su pogledati i izložbu o ovom bh. književniku za djecu. Nakon toga učesnicima je pročitala predivnu pripovijetku “Plamena” pa smo svi raugovarali o njoj, osobonama Plamene, na koga nas ona podsjeća u našim stvarnim životima, koja je poruka ova priče… Djeca su zatim imala priliku i da se likovno izraze u da svoje viđenje ptice Plamene prenesu na papir. Nakon toga smo nastavili druženje u našoj bašti sa mališanima i njihovim roditeljima