U galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine večeras je otvorena izložba „Neprijatelj“, posvećena bosanskohercegovačkoj filozofkinji i književnici Meliki Salihbeg Bosnawi. Autorica izložbe je Hajrija Osmanhodžić, saradnica Muzeja, dok grafički dizajn potpisuje Bakir Mujabašić.
Izložba donosi prvo javno istraživačko čitanje obimne arhivske građe iz zaostavštine Melike Salihbeg Bosnawi, čije je prikupljanje započelo još za njenog života, a nastavljeno je i nakon smrti. Kroz rukopise, sudske presude i žalbe, prepisku i lične dokumente izložba prati njen književni i intelektualni rad. Dio izložbe posvećen je dokumentima koji svjedoče o njenom zatvorskom iskustvu, nastojanjima da nakon oslobađanja nastavi književni i profesionalni rad te odnosima s književnom zajednicom u zemlji i inostranstvu.
Melika Salihbeg Bosnawi dio je historije bosanskohercegovačke i jugoslovenske književnosti i ženske intelektualne misli. Pisala je poeziju, poetsku prozu, eseje i dramske tekstove, bavila se prevođenjem i performansom, ali je u javnosti ostala najpoznatija kao jedna od osuđenih u Sarajevskom procesu 1983. godine.
Govoreći o radu na izložbi, autorica Hajrija Osmanhodžić istakla je važnost predstavljanja Melike Salihbeg Bosnawi kroz različite periode njenog života i oblike stvaralaštva.
„Ovom izložbom nastojala sam predstaviti složenost njenog života i stvaralaštva, ne svodeći je na jedan historijski događaj, političku odrednicu ili dio njenog identiteta. Željela sam da publika dobije mogućnost da je upoznaje kroz više izvora i da njeno djelo ne ostane samo dodatak priči o njenoj biografiji. Meni, kao mladoj ženi i istraživačici, bila je posebno zanimljiva zbog njene izrazite hrabrosti i prkosa koje je pokazivala u svim segmentima svog života“, kazala je Osmanhodžić.
Autorica je posebno naglasila da muzejska građa omogućava nova istraživanja i potpunije razumijevanje života i rada književnica koje nisu dovoljno zastupljene u književnoj historiji.
Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, istaknula je da ova institucija godinama radi na projektu „Historija žena Bosne i Hercegovine“.
„Upravo je izložba ‘Neprijatelj’ dio ovog projekta, u okviru kojeg nastojimo dokumentovati i javnosti predstaviti život i stvaralaštvo žena koje su ostavile značajan trag u kulturnoj i intelektualnoj historiji zemlje. Kao što postoji kultura pamćenja, tako se u patrijarhatu gradi i kultura brisanja žena, a Melika Salihbeg Bosnawi najbolji je primjer toga. Ohrabrujuće je da u Bosni i Hercegovini danas postoji zajednica žena koja je solidarna, da imamo rastuću feminističku javnost i istraživačice poput naše Hajrije Osmanhodžić, koje su zainteresirane i ne započinju svoja istraživanja s unaprijed donesenim zaključcima“, kazala je Šehabović.
Šehabović se javno zahvalila Aidi Kalendar, koja je povezala Muzej s Melikom još za njenog života, te Amiru Kneževiću, Melikinom sinu, koji je Muzeju poklonio svu građu o svojoj majci koju je imao u porodičnom domu.
Izložbu je otvorila dr. Sabina Veladžić s Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, koja je istaknula da je prije dvije godine pripremila dio građe o Meliki Salihbeg Bosnawi za časopis Instituta posvećen historiji ženskog roda.
Izložba “Neprijatelj” je otvorena do 25. novembra.
Odgovori