Otvorena izložba ”Život i djelo Ćamila Sijarića – Cio svijet živi u Sandžaku” u Centru za kulturu i edukaciju “Safet Zajko”

U Centru za kulturu i edukaciju “Safet Zajko” otvorena je izložba: ”Život i djelo Ćamila Sijarića – Cio svijet živi u Sandžaku”, autorice magistrice Đane Kukić.

Izložba je prvi put predstavljena 2019. godine, nakon čega je više puta gostovala u zemlji i inostranstvu. Zahvaljujući edukativnom karakteru postavke i hronološki predstavljenim detaljima iz piščeva života, aktuelna je i danas. Autorica je na raspolaganju imala veliki broj eksponata iz ostavštine prodice Sijarić na osnovu kojih se u tančine može hronološki pratiti Sijarićev književni i životni put.

Izložba ne bi bila moguća bez velikodušnosti Sijarićeve kćerke Olane Sijarić, koja je osigurala građu za produkciju i bila velika podršku u radu.

Kroz izložbu svi posjetioci imat će priliku hronološki pratiti život i književno stvaralaštvo Sijarićevo na osnovu pažljivo selektiranih eksponata iz porodične arhive: porodično stablo porodice Sijarić koje je nacrtao sam Ćamil Sijarić predstavlja priču o njegovom porijeklu, fotografije iz perioda dok je pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju svjedoče  o osmogodišnjem školovanju u Medresi iz koje je 1935. Ćamil Sijarić izbačen zbog političkog djelovanja.

Zatim, dokument koji predstavlja spisak delegata studentskih udruženja delegiranih za Kongres studentskog udruženja za Svetski mir i društvo naroda koji je održan 9. aprila 1940. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu i na kojem je pod rednim brojem 130. zaveden Ćamil Sijarić kao redovni student Pravnog fakulteta koji je pohađao VIII semestar- otkriva nam Sijarićevu angažiranost tokom studija, kad je izabran kao delegat udruženja studenata  „Osman Đikić“. O završenom gimnazijskom školovanju svjedoči originalni dokument: svjedočanstvo o završenom višem tečajnom ispitu Državne realne gimnazije u Vranju, a o studiju prava na Beogradskom fakultetu, diploma ove visokoškolske ustanove. Vrijedni spomena su i originalni rukopisi „Četiri narodne muslimanske pesme iz Sandžaka“ iz arhiva SANU, pohranjene pod rednim brojem 336. koje je Ćamil Sijarić kao brucoš studija prava odnio Aleksandru Beliću. Tadašnji student prava upoznao je Sabinu Fehimović, studenticu iz Mostara, svoju buduću suprugu, kojoj posvećuje pjesmu „Breze“. Rukopis ove pjesme, jedne od njegovih ranih pjesama, sastavni je dio izložbe. O ranoj fazi Sijarićevog rada svjedoče i pjesme objavljene u časopisima: „Pregled“ (1941.), „Gajret“ (1946.) i „Njiva“ (1948.), koji su također dio ove izložbe. Rukopisi pjesama „Trista volova imao je u Pešteri“ i „Dođe naš ratnik iz rata u Grčkoj“ koje su uvrštene u zbirku poezije „Koliba na nebu“, posthumno objavljene 1990, zanimljiv su dio izložbe. U trenutku pogibije Ćamila Sijarića ova zbirka pripremana je za štampu u banjalučkom Glasu. Priređivač i pisac pogovora je književnik Irfan Horozović. Vrijedan eksponat predstavlja i knjiga „Bihorci“ u izdanju Narodne prosvjete, kao i dokumenti koji svjedoče o jednom u nizu blistavih trenutaka u književnom sazrijevanju Ćamila Sijarića: novinski članak naslova „Ko će dobiti milion dinara“, objavljen prije nagrade Narodne prosvjete, kada je u javnosti, vjerovatno i zbog velikog novčanog iznosa nagrade, vladalo veliko interesovanje za rad žirija i proces dodjele nagrade, zatim karikatura naslova „Kod iskusnog profesora“, nastala nakon konkursa Narodne prosvjete i fotografija na kojoj je prikazan Ćamil Sijarić tokom uručenja nagrade u društvu Gustava Krkleca, Vladana Desnice, Dragoslava Grbića i Milana Bogdanovića. Dalje, prateći autorovo književno stvaralaštvo, izdvajamo knjigu „Zelen prsten na vodi“ i novinski članak Luke Pavlovića „Proza Ćamila Sijarića“ (Oslobođenje, 1950.), zatim rukopise pripovjedaka „Put“ i „Snaha“ objavljene u zbirci pripovjedaka „Naša snaha i mi momci“; pisma Ive Andrića upućena Ćamilu Sijariću u povodu dodjele nagrade za romane „Bihorci“ (28.12.1955, Beograd) i Mojkovačka bitka (15.5.1968, Beograd); odobrenje o kretanju Ćamila Sijarića, dopisnika TANJUG-a, na slobodnoj teritoriji Jasenovca; neobjavljene rukopise zapisa „Donja dolina i mjesečina“ i „Objavljeno u Mileševi, 1544“ iz ostavštine; zatim diplomu o dodjeljivanju 27-julske nagrade za roman „Mojkovačka bitka“ i Andrićevu nagradu za zbirku pripovjedaka „Francuski pamuk“. Veliki je broj dokumenata koji grade mozaik raznolike i bogate profesionalne karijere Ćamila Sijarića: potvrde o radnom stažu u redakcijama „Glasa“, „Zadrugara“ „Čička“ „Radio-Sarajeva“ itd.

Gostovanje ove izložbe rezultat je saradnje Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Veliki je broj dokumenata koji grade mozaik raznolike i bogate profesionalne karijere Ćamila Sijarića svi zainteresovani posjetioci mogu pogledati u Centru za kulturu i edukaciju „Safet Zajko“, svakim radnim danom od 08:00 – 20: 00h do 28. oktobra, 2022. godine. Ulaz je slobodan.