Izložba KARIM ZAIMOVIĆ – POGLED U SVEMIR, autorice Ifete Lihić otvorena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Izložba je rezultat autorskog istraživanja arhivske građe iz zbirke “Karim Zaimović”, koja je od prošle godine u posjedu Muzeja. Izložba prati autorov život od rođenja do smrti.

– Po prvi put možete vidjeti školske sveske i dnevnike Karima Zaimovića; rastavljenu pisaću mašinu koju je autor sam rastavio i nikada poslije nije umio vratiti u prvobitno stanje; lampe pod kojima je Karim pisao u danima opsade…Pozivam vas da sa nama doživite hod kroz jedan kratki život i razmislite o tome zašto je toliko godina nakon njegove smrti, djelo Karima Zaimovića za mlađu generaciju relevantnije nego ikada prije – kazala je Lihić.

Bivši ministar kulture i sporta KS Samir Avdić koji je među prvima prepoznao značaj ovog projekta, kazao je da je ova izložba ima posebnu poruku, a to je da je Karim i dalje među nama.

– On je ostao da živi putem ovih mladih ljudi koji vode računa o njegovoj zaostavštini na najbolji mogući način. Kao prijatelj ove kuće, a ne neko ko obnaša neku javnu funkciju, tvrdim da imamo obavezu da služimo ovim mladim ljudima, da im pomognemo u toj misiji – kazao je Avdić.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović koja je i otvorila izložbu kazala je da se više nego ikad ponosi što vodi ovu instituciju.

– Prije više od dvije godine po prvi put smo dobili priliku da razmišljamo do tome da takva vrsta nacionalnog blaga ostane našem Muzeju, zahvaljujući Karimovoj majci Ašidi Zaimović. Sada je zbirka dio akademske građe koju dijelimo sa istraživačima I istraživačicama i postala je dio opće kulture u gradu Sarajevu i BiH – kazala je Šehabović.

Dizajnerica Farah Noor Ćemer kazala je da su napravili najbolje što mogle sa resursima koje su imale te se zahvalila na prilici da radi na ovako važnom projektu.

Strip umjetnik Filip Andronik je otvorio Festival “Stripoteka na otvorenom”.

– Od trenutka kad nas je Karim nesretno napustio nastao je jedan vakum na bh. strip sceni. Drago mi je što mogu reći da smo taj vakum ispunili I danas ovdjemožete pogledati dio radova mladih i prosperitetnih stripa autora i autorica iz cijele Bosne i Hercegovine. Družimo se naredne tri dana kada ćemo prčati o stripovima i pokušati približiti taj svijet svim zainteresiranim – kazao je Andronik.

Izložbi je prethodilo arhiviranje i digitalizacija na kojoj su vrijedno volontirale studentice Odsjeka za komparativnu književnost i informacione studije Hajrija Osmanhodžić i Anida Herceg koje su asistirale i na pripremi izložbe.

Izložbu možete posjetiti do 3. septembra 2023.

U Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo danas je otvorena izložba o velikanu sevdaha Safetu Isoviću u saradnji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine sa Općinom Novi Grad Sarajevo.

Izložba o doajenu sevdaha Safetu Isoviću, autorice Đane Kukić, obuhvata 30 panoa na kojima su prikazani skenirani dokumenti, novinski članci i fotografije iz porodične arhive Safeta Isovića.

Dio izložbe sadrži kompletnu, izuzetno bogatu diskografiju Safeta Isovića koja se može hronološki pratiti od prvog do posljednjeg objavljenog albuma i singl ploče, kao i njegove brojne nagrade i priznanja za rad.

Izložba je otvorena do 15. augusta 2023. godine, radnim danima, u periodu od 10 do 16 sati, ulaz je slobodan.

Safet Isović je rođen kao treće dijete Ahmeta i Emine u Bileći 1936. godine. Životni put ga je odveo do Banja Luke, pa ponovo Bileće, Trebinja, Slavonskog Broda pa do Sarajeva.

Bio je pobjednik mnogih velikih muzičkih festivala, dobitnik „Zlatnog mikrofona“ i oko 35 zlatnih i srebrenih ploča, zatim dobitnik Estradne nagrade Bosne i Hercegovine i Estradne nagrade SFR Jugoslavije. Dvorane u kojima je održavao solističke koncerte širom svijeta, bile su prepune kad god je gostovao. Vrhunac svih tih gostovanja je bio održani koncert u prepunoj dvorani Sidnejske opere u Sidneju kada je ušao u katalog izvođača i postao jedini pjevač iz bivše Jugoslavije koji je u njoj gostovao. Snimio je brojne sevdalinke za arhiv Radio Sarajeva (uključujući i nekoliko sevdalinki uz saz). Bio je aktivan član Udruženja estradnih radnika Bosne i Hercegovine. Umro je u Sarajevu, 2. septembra 2007. godine, a ukopan je u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu.

Svojim kristalnim tenorom izvodio je sevdalinke sa dušom, nekom vrstom scenske samouvjerenosti i superiornosti.

Tekst: PRESS OPĆINE

Izložba „Isak Samokovlija“ autorica Đane Kukić i Ifete Lihić otvorena je večeras u galeriji Novi Hram u Sarajevu. Isak Samokovlija jedan je od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika sefardskog porijekla čiji je književni opus od značaja ne samo za Jevreje u Bosni i Hercegovini, nego i za i bosanskohercegovačko društvo u cjelini.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović kazala je izložba rezultat saradnje ove Institucije sa Jevrejskim kulturno-prosvjetnim i humanitarnim društvom “La Benevolencija”.

– I ranije smo sarađivali sa “La Benevolencijom” na nekim manjim, jednokratnim projektima, a sada imamo priliku da pokažemo prve rezultate našeg rada. Cilj nam je i da uradimo jednu kampanju u kojoj bismo objasnili zašto je nama važno imati saradničke institucije koje stoje uz nas i sa kojima možemo podijeliti svoju građu kako bi zajednička produkcija pokazala  veći I značajniji dio historije naše zemlje – kazala je Šehabović.

Isak Samokovlija je bio i vrstan ljekar, a studij medicine započeo je 1910. godine u Beču kao stipendist “La Benevolencije“.

Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, kazao je da je imao čast da upozna Samokovliju kad je imao 12 godina.

– Bio sam bolestan i pošto je bilo kasno otišli smo njegovoj kući da me pregleda. Ja sam imao primjedbu i pitao sam roditelje kakav vam je ovo doktor nema ni bijeli mantil, jer je Isak Samokovlija u svojoj kući logično bio u odijelu. Nažalost, drugi put sam se susreo sa Samokovlijom na njegovoj sahrani koja je bila jedna od najvećih javnih sahrana u Sarajevu ikad zabilježenih. Jasno je da je bio izuzetan čovjek – kazao je Finci.

Muzejska savjetnica Đana Kukić kazala je da je izložba rezultat višemjesečnog istraživačkog rada o životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika.

– Sastoji se od skeniranih primjeraka originalnih eksponata iz bogate muzejske zbirke “Isak Samokovlija” koja je pohranjena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ova izložba je u aprilu ove godine gostovala u Bugarskoj, u Historijskom muzeju grada Samokova, odakle Samokovlije potiču. Ipak želja nam je bila da je predstavimao i bosanskohercegovačkoj javnosti i drago nam je da je to baš u galeriji Novi Hram  – kazala je Kukić.

Dizajnerica izložbe i pratećeg kataloga je Berina Verlašević, a u izradi dvojezične publikacije osim autorica Kukić i Lihić učestvovali su i Vladimir Andrle, predsjednik “La Benevolencije” te prevoditeljica Hana Tiro.

Izložba  „Jedan život – jedna karijera“ autorice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine čime je obilježeno sedam decenija karijere vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana. Podršku realizaciji ovog projekta dala je Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti te HKD „Napredak“.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović naglasila je da se ovom izložbom zvanično najavljuje i formiranje muzejske zbirke posvećene Slavku Pervanu.

– Moja kolegica, muzeja savjetnica Amina Abdičević potrudila se da svojim autorskim pečatom pokaže vrijeme, kontekst i vrijednosti umjetničkog rada Slavka Pervana. Htjela bih se u ime Muzeja zahvaliti porodici Pervan, Neni i Ladi na izuzetnoj saradnji i poštovanju prema očevom radu i bosanskohercegovačkoj historiji – kazala je Šehabović.

Pervan se zahvalio Muzeju i autorici na uloženom trudu u realizaciji ove izložbe.

– Balet se zahvaljujući klasičnoj muzici pretvorio iz salonskog „tandrbala“ i pravu i veliku umjetnost. Sarajevo ne bi smjelo nikad i nikako zanemariti balet, mora mu se posvetiti jednaka pažnja kao i drami, simfoniji, operi…U ratu smo napravili „Kosu“, čuveni mjuzikl i to je nešto što je bilo nevjerovatno za taj period. Ne znam koliko ću još živjeti, ali puno mi je srce kad vidim koliko vas je došlo na ovu izložbu i mogu reći da sam sretan čovjek – kazao je 87-godišnji Pervan.

Izložbu je otvorio hroničar kulture profesor Halid Kuburović koji je napomenuo da je Pervan  počeo igrati u Sarajevu 1951. godine da bi zatim na poziv kazališta u Zagrebu otišao u taj grad.

– Došao je u svoje Sarajevo ponovo 1961. godine da bi igrao prinčeve, glavne likove, heroje baletskih bajki. Sa svojih brojnih gostovanja, sa raznih drugih scena Pervan je Sarajevu donosio nova iskustva, znanja, snagu, energiju i posvećenost baletu. Slavka se sjećam kao elegantnog i pouzdanog  plesača u kojeg su se djevojke zaljubljivale i zahvaljujući kome je sigurno značajno povećan broj publike na baletnim predstavama   – kazao je između ostalog Kuburović.

Na otvorenju je pročitano emotivno pismo koje je Pervanu poslala je bivša balerina Minka Kamberović.

– Slavko Pervan je rijedak koreograf koji je stvarao svoja dijela na domaćoj baštini i tako obogatio kulturu svoje zemlje i ostavio dubok trag na prostorima naše zemlje i izvan nje i ponosni smo što ga imamo. Meni si Slavko svojim vjerovanjem u moj rad ulio snagu i podržavao me i inspirirao u svemu i moj daljnji napredak našoj zemlji i izvan nje je i dio tebe – napisala je Kamberović.

Autorica izložbe Amina Abdičević u Pervanovo ime dodijela je zahvalnice Halidu Kuburoviću i Ameli Đulagić, a posebno se zahvalila dizajneru izložbe Branku Dursumu.

Na otvorenju izložbe nastupili su talentirani učenici baletskog odsjeka muzičke škole “Mladen Pozajić” Hazim Ali Zulović učenik IV razreda u klasi nastavnice Samre Mlinar Mandić i Uma Hećimović i Hena Hrustemović, učenice VI razreda u klasi nastavnice Sare Đurić. Numeru je osmislila balerina Narodnog pozorišta Sarajevo Jovana Milosavljević.

Nastupili su i izvanredni članovi orkesta Akademskog kulturnog centra Univerziteta – “Seljo” koji su izveli blok filmske muzike.

Zasigurno jedan od najutjecajnijih i najbitnijih baletnih umjetnika iz regije, Slavko Pervan, prvobitno kao plesač, a potom i kao redatelj i koreograf, već punih sedam decenija ispisuje svoju profesionalnu i životnu priču sa istom onom  lakoćom, radoznalošću, iskrenošću i samouvjerenošću koji su mu bili okosnicom i kada je počinjao svoj impresivni put potpisivanjem prvog profesionalnog plesačkog ugovora sa Baletom Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku kao još golobradi petnaestogodišnjak. Taj put će ga dalje voditi do Sarajeva, Zagreba, Beograda, Prištine, Novog Sada, Splita, Rijeke, kao i Sankt Peterburga, Moskve, New York City-ja, Los Angelesa i mnogih drugih gradova nazad u Sarajevo gdje je osmislio i realizirao svoje najkvalitetnije i najutjecajnije umjetničke projekte.

Kao plesač, prema vlastitoj računici, Pervan se pojavio u više od 2000 predstava, sa više od 40 uloga, što na pozornici, što pred televizijskim kamerama. Kao solist, odigrao je sve velike muške uloge klasičnog baletnog repertoara. I pored toga, svoje najuspješnije i najkvalitetnije radove ostvarit će kao koreograf. Tu uvijek prvobitno ističe svoju neprevaziđenu suradnju sa domaćim kompozitorima sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije, koja je rezultirala sa čak 19 baletnih praizvedbi u različitim kazalištima bivše države, a poslije i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njegov bogati koreografski opus također obuhvata jedinstvene projekte poput proslavljene verzije poznatog američkog mjuzikla Kosa postavljenog ratne 1992 godine u opkoljenom Sarajevu, kao i velike spektakle na otvorenom prostoru poput proslave Dana mladosti od 1977 do 1981, te veličanstvenoga otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.

Izložba „Isak Samokovlija: Pozdrav iz Samokova i Čamkurija“ otvorena je u Sarajevu u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti kao rezultat bosanskohercegovačko-bugarske saradnje – veza navedenog sarajevskog muzeja i Historijskog muzeja iz bugarskog grada Samokova.

Ova zajednička postavka autorice Đane Kukić i bugarskog kolege Lybomira Nikolova dogovorena je prilikom aprilskog gostovanja u Samokovu postavke iz stalnog fundusa sarajevskog Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, posvećene poznatom bosanskohercegovačkom književniku Isaku Samokovliji. Njegova porodica čije prezime svjedoči o porijeklu iz bugarskog Samokova doselila je svojevremno u Bosnu i Hercegovinu gdje je Isak i rođen, u Goraždu. U Bosni je živio i stvarao, bavio se ljekarskom praksom te je pokopan u Sarajevu.

Prema izjavi za Fenu autorice Kukić, aprilsko gostovanje izložbe sarajevskog muzeja u Samokovu bilo je početak uspješne bilateralne saradnje u domenu kulturne diplomatije, prvenstveno jer sama muzejska zbirka o Samokovliji nije samo kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine nego i dio evropskog kulturnog nasljeđa.

“Preci Isaka Samokovlije su u traženju utočišta, iz Samokova našli konačno gostoprimstvo u Sarajevu gdje su Jevreji sefardi činili malu zajednicu, među njima i Isak Samokovlija. Zbirka ‘Isak Samokovlija’ jedna je od prvih u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine od njegovog osnivanja 1961. godine. Izuzetno je značajna jer je veoma bogatog sadržaja; dosad je nekoliko puta priikazana bh. javnosti, a odlučili smo pokazati je i stanovnicima bugarskog grada Samokova, ali i našim sugrađanima jer mislimo da je jako vrijedna”, rekla je Kukić.

Prilikom postavke u navedenom bugarskom gradu, gosti iz Sarajeva odlučili su da uzvrate gostoprimstvo, što je na vačerašnjoj izložbi rezultiralo dodavanjem i bugarskih eksponata iz postavke „Pozdrav iz Samokova i Čamkurija“ s fotografijama motiva ta dva bugarska mjesta u različitim periodima.

Pažljivo je napravljen odabir skeniranih eksponata sarajevske i bugarske izložbe – rukopisa, novinskih članaka, naslovnica prvih izdanja objavljenih djela Isaka Samokovlije, njegovih ličnih dokumenata, fotografija i predmeta. Među eksponatima su fotografije rodne kuće u Goraždu, trenutaka s članovima porodice, svjedočanstava iz osnovne škole, indeksa sa studija u Beču.

Eksponati-fotografije iz Bugarske, koje je za večerašnju izložbu priredio Lybomir Nikolov, potiču iz Samokova, gdje je nekad živjela piščeva porodica te na 28 panoa i stotinu slika dočarava prizore iz Samokova i Čamkurija (Borovec) s kraja 19. do početka 20. vijeka.

“Doskoro, u Samokovu nije bilo ništa poznato o Isaku Samokovliji, a ambasador Bugarske u BiH i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH su izložbom u tom gradu uspostavili kulturni most između Bugarske i Bosne i Hercgovine”,  kazao je autor Lybomir Nikolov iz samokovskog Historijskog muzeja.

Bugarski ambasador u BiH Valeri Ivanov Yotov, koji je također prisustvovao večerašnjem otvorenju bosanskohercegovačko-bugarske izložbe u Sarajevu, naglašava da je to rezultat prijateljskih veza i saradnje, ne samo dviju zemalja već i njihovih kulturnih institucija, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Historijskog muzeja drevnog bugarskog mjesta Samokova, grada tolerancije hrišćanske, islamske i jevrejske zajednice čije su reprezentativne bogomolje spomenici od nacionalne važnosti, bogato ukrašeni ornamentikom umjetnika iz čuvene samokovske slikarske škole.

Izložba je nastavak prijateljskih veza dviju zemalja, koje traju od prvih dana obnove nezavisnosti bosanskohercegovačke države, rekao je tokom otvorenja izložbe Dželaludin Hodžić, savjetnik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića.

“Pred kulturom bi politika trebalo da šuti”, kazao je također Hodžić uoči otvorenja postavke večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović nalazi se u petodnevnoj studijskoj posjeti Muzeju književnosti “Adam Mickiewich” Muzeum Literatury u Varšavi. Ovo je prilika da se direktorica Šehabović upozna sa radom ovog srodnog, specijaliziranog Muzeja i da usvoji nova znanja i metode koja će prenijeti svojim uposlenicima.

U okviru posjete Šehabović je obišla i Muzeum Witolda Gombrowicza, a priređena je i književna večer. Posjetu je organizirala i finansirala Ambasada Republike u Sarajevu.

Knjiga “Trans-Atlantik” autora Witolda Gombrowicza, u prijevodu Tanje Miletić Oručević, promovirana je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Gombrowicz je poljski prozni i dramski pisac, a njegov roman “Trans-Atlantik” iz 1953. godine jedna je od najneobičnijih knjiga ispisanih o iskustvu azila. Njegove teme su nam bliske, jer nas je višak tradicije i lažnog patriotizma mnogo koštao u nedavnoj prošlosti.

Tanja Miletić Oručević rekreira u svom prijevodu izvanredno bogati i kreativni jezik Gombrowicza, jezik koji i nakon ravno sedamdeset godina zvuči moderno, svježe i inspirativno.

Bohdan Korzeniowski, konzul Republike Poljske u Sarajevu, kazao je da je Gombrowicz sinonim za prefinjeni, esencijalni poljski jezik.

“Ovo nije laka proza i prevesti Gombrowicza na bilo koji jezik predstavlja pravi izazov. Nije dovoljno samo odabrati prave riječi i pravilno ih posložiti u rečenice. Prevodilac treba prenijeti smisao njegove proze, nijansirati je na odgovarajući način tako da bude razumljiva i publici koja nije upućena u poljsku historiju. Tanja je to odradila vrhunski”, kazao je Korzeniowski.

Na promociji je priređen i čitalačko-komentatorski performans tokom kojeg je Miletić Oručević veoma nadahnuto i zanimljivo čitala dijelove iz romana, a  Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, ih je komentirala.

“Roman ‘Trans-Atlantik’ za mene je važan jer tretira teme kao što je pitanje azila, šta je to domovina, pitanje dijaspore, šta je patriotizam, nacionalizam… S druge strane, ja se zalažem za bezbrižno čitanje, odnosno da nije neophodno poznavati historijske činjenice za užitak u čitanju. Knjiga treba da ima tu univerzalnost koju može svako prepoznati”, kazala je Šehabović.

Moderator je bio Husein Oručević, počasni konzul Republike Poljske u Mostaru, koji je kazao da je riječ o izuzetno važnom djelu u Gombrowiczevom opusu, a da je ovaj najnoviji prijevod, izdat prošle godine.

U ime izdavača govorio je Ajet Arifi, direktor izdavačke kuće “Connectum”, koji je kazao da mu je ovo bila prva saradnja sa Miletić Oručević što se odmah pokazalo kao pun pogodak.

Ovogodišnji 62. Sarajevski dani poezije svečano su otvoreni danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević kazao je da će na ovogodišnjim Sarajevskim danima poezije učestvovati autori iz BiH i te Crne Gore, Hrvatske, Indije, Irana, Luksemburga, Srbije, Slovenije, Njemačke, Austrije, Velike Britanije i drugih zemalja svijeta.

On je istaknuo da je i ove godine pripremljen zanimljiv program uz sve probleme koji prate organizatora manifestacije – Društvo pisaca BiH.

Dobitnik nagrade Sarajevskih dana poezije “Bosanski stećak” ove godine je bugarsko-austrijski pisac Ilija Trojanow.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, književnica Šejla Šehabović kazala je da u Muzeju žele da održavanje Dana poezije u njihovim prostorima postane tradicija.

– Muzej posjeduje arhiv Sarajevskih dana poezije, dosta obiman. U stanju smo da analiziramo na koji način se istorijski razvija ova vrsta festivala u BiH. Ono što je nama važno kao instituciji muzejskog tipa je da možemo u stvarnom vremenu bilježiti događaje koji su važni za kulturni život Bosne i Hercegovine – kazala je Šehabović.

Najveći broj književnih programskih sadržaja Sarajevskih dana poezije biće održan u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, ali i na drugim lokacijama u Sarajevu i van njega.

U Historijskom muzeju grada Samokova u Bugarskoj danas je otvorena izložba o Isaku Samokovliji, čija porodica vodi porijeklo iz tog grada.

Izložba je nastala kao rezultat višemjesečnog istraživačkog rada o životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika, a sastoji se od skeniranih primjeraka originalnih eksponata iz bogate muzejske zbirke “Isak Samokovlija” koja je pohranjena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i ambasador BiH u Bugarskoj Zdravko Begović, koji je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku prisustvovati toj važnoj kulturnoj saradnji Bosne i Hercegovine i Bugarske, istakavši da je bosanskohercegovačko-bugarsko prijateljstvo izuzetno važno, naročito što je Republika Bugarska bila prva zemlja koja je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Begović smatra da je kultura značajna oblast za saradnju dvije prijateljske zemlje te se nada nastavku te kulturne saradnje.

Zamjenik ambasadora Bugarske u BiH Nikola Nikolov kazao je da mu je izuzetna čast što je prisustvovao otvorenju izložbe o Isaku Samokovliji te da je ponosan što je Ambasada Bugarske inicirala ovaj projekt između Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i kulturnih institucija u Samokovu.

Autorica izložbe Đana Kukić već dugi niz godina izučava djelo Isaka Samokovlije, za koje navodi da je vrijedna riznica za sve istraživačice i istraživače te značajno kulturno naslijeđe BiH. Izložba o Isaku Samokovliji predstavlja povod, kako je rekla, za nova istraživanja iz kulturne historije balkanskih naroda.

Izložbu je dizajnirala i prevela na engleski jezik Ifeta Lihić, saradnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koja se i sama bavila istraživanjem dramskog opusa Isaka Samokovlije.

Direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović naglasila je tom prilikom da je najvažniji dio ove saradnje ono što nas tek očekuje, a to je zajedničko istraživanje kulturne historije Evrope.

“Naše dvije zemlje u stanju su ispričati neke nove i neotkrivene kulturnohistorijske priče i ponuditi ih europskoj kulturi”, poručila je, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

U Bosanskoj kući 34. Međunarodnog sajma knjiga i učila 2023. promovirana je publikacija “Zbirka Isak Samokovlija” autorice Đane Kukić u izdanju Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fondacije za izdavaštvo Sarajevo. Promotori su bili prof. dr. Srđan Vukadinović, član UO Fondacije za izdavaštvo i Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “La Benevolencija”. Moderator je bio književnik Mirsad Bećirbašić.

“Isak Samokovlija” jedna je od prvih zbirki formiranih u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, koja je i jedna od najbogatijih u vlasništvu Muzeja. Tematski obuhvaća život Isaka Samokovlije od samog rođenja pa do smrti. Građu sačinjavaju rukopisi, prepiske, dokumenti, fotografije, listovi i časopisi i dr.