Međunarodni dan i Evropska noć muzeja – najveći muzejski događaji u Bosni i Hercegovini, će se održati u subotu 18. maja 2024.

O DANU MUZEJA

Svake godine, zvanično od 1977. godine, #ICOM organizira Međunarodni dan muzeja, koji predstavlja jedinstven trenutak za međunarodnu muzejsku zajednicu.

No, prije 1977. godine, kada je zvanično u svijetu počelo obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, ICOM je, na sastanku 1951 .godine, pod nazivom “Crusade for museums” (Borba za muzeje) okupio međunarodnu muzejsku zajednicu kako bi razgovarali o temi “Muzeji i obrazovanje.” Ideja za Međunarodni dan muzeja upravo je inspirirana okvirom za pristupačnost muzeja koji je razvijen na ovom sastanku.

Prvi zvanični plakat ICOM-ova Medjunarodnog dana muzeja objavljen je 1997. godine, na temu borbe protiv nezakonitog prometa kulturnim dobrima.Plakat je te godine usvojilo 28 zemalja.

U 2011. godini predstavljeni su i institucionalni partneri, web stranica i komunikacijski komplet za Međunarodni dan muzeja, označavajući prekretnicu za ovaj događaj. ICOM je po prvi put te 2011. godine bio pokrovitelj Evropske noći muzeja, događaja koji se održava u subotu, najbližu 18. maju, Međunarodnom danu muzeja. Cilj Evropske noći muzeja je da se u neuobičajeno vrijeme, do kasnih večernjih sati, približe muzeji, njihove zbirke i programi, svima, osobito mlađoj populaciji.

Širom svijeta sve više muzeja učestvuje u Medjunarodnom danu muzeja. Prošle, 2023. godine, na manifestaciji je učestvovalo više od 37.000 muzeja u oko 158 zemalja i teritorija.

U 2021. godini, proslava i obilježavanje ovog dana je pojačala svoj uticaj razvojem hibridnih aktivnosti širom svijeta, dopirući do 89 miliona korisnika interneta putem društvenih medija, novinskih članaka, blog postova, podkastova i još mnogo toga!

Tema ovogodišnjeg Dana muzeja “Muzeji za obrazovanje i istraživanje” (Museums for education, and research) naglašava ključnu ulogu kulturnih institucija u pružanju holističkog obrazovnog iskustva. Ovaj dan se zalaže za svjesniji, održiviji i inkluzivniji svijet.

Muzeji služe kao dinamični obrazovni centri, njegujući radoznalost, kreativnost i kritičko mišljenje. U 2024. godini prepoznajemo njihov doprinos istraživanju, pružajući platformu za istraživanje i širenje novih ideja. Od umjetnosti i historije do nauke i tehnologije, muzeji su vitalni prostori u kojima se obrazovanje i istraživanje spajaju kako bi oblikovali naše razumijevanje svijeta.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bih je za ovogodišnji praznik muzeja pripremio slijedeći program:

1. Besplatan ulaz u Stalnu postavku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. U Stalnoj postavci prikazani su izabrani eksponati iz zbirki deset bosanskohercegovačkih pisaca i devet bosanskohercegovačkih pozorišnih umjetnica i umjetnika. Riječ je o eksponatima poput originalnog rukopisa djela “Na Drini ćuprija” Ive Andrića, originalnog rukopisa “Derviš i srmt” Meše Selimovića te eksponatima iz zbirki Isak Samokovlija, Mak Dizdar, Zija Dizdarević, Branko Ćopić, Reihan Demirdžić, Jelena Kešeljević, Jolanda Đačić, Safet Pašalič i drugima.

2. Obilazak naše galerije Mak i izložbe fotografija “Journey to Infinity” autora Zorana Milišića koje su nastale na njegovom putovanju kroz Nepal, Tibet i Himalaje.

3. Prezentacija digitalnih arhivskih praksi kroz interdisciplinarni pristup i regrutacija volontera studenta različitih akademskih disciplina.

U periodu od 10 do 15 sati zainteresirane posjetiteljke i posjetitelji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine  imat će priliku informisati se o procesu digitalne transformacije kroz koji trenutno prolazi naš Muzej.

Projekat će predstaviti voditeljice procesa digitalizacije Đana Kukić i Ifeta Lihić zajedno sa studenticama i studentima sa odsjeka za Komparativnu književnost i informacione nauke.

Ovu priliku koristimo da zainteresujemo potencijalne volonterke i volontere različitih akademskih disciplina da se pridruže našem timu i da zajedno radimo na digitalnoj transformaciji. Zainteresirane studentice i studenti će se moći prijaviti za volontiranje u našoj instituciji.

4. Čekaju Vas besplatna kafa i prigodni pokloni!

Izložba “SLAVKO PERVAN, Jedan život – jedna karijera” autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je danas u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo.

Gostovanje izložbe o životu i umjetničkom radu vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana rezultat je saradnje Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Izložba je otvorena do 29. maja.

Izložba  „Slavko Pervan – Jedan život, jedna karijera“ autorice Amine Abdičević predstavlja život i djelo tokom sedam decenija karijere vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana. Pervan je također bio i značajan koreograf te je upravo on autor koreografije veličanstvenog otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.

Zasigurno jedan od najutjecajnijih i najbitnijih baletnih umjetnika iz regije, Slavko Pervan, prvobitno kao plesač, a potom i kao redatelj i koreograf, već punih sedam decenija ispisuje svoju profesionalnu i životnu priču sa istom onom 

lakoćom, radoznalošću, iskrenošću i samouvjerenošću koji su mu bili okosnicom i kada je počinjao svoj impresivni put potpisivanjem prvog profesionalnog plesačkog ugovora sa Baletom Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku kao još golobradi petnaestogodišnjak. Taj put će ga dalje voditi do Sarajeva, Zagreba, Beograda, Prištine, Novog Sada, Splita, Rijeke, kao i Sankt Peterburga, Moskve, New York City-ja, Los Angelesa i mnogih drugih gradova nazad u Sarajevo gdje je osmislio i realizirao svoje najkvalitetnije i najutjecajnije umjetničke projekte.

Kao plesač, prema vlastitoj računici, Pervan se pojavio u više od 2000 predstava, sa više od 40 uloga, što na pozornici, što pred televizijskim kamerama. Kao solist, odigrao je sve velike muške uloge klasičnog baletnog repertoara. I pored toga, svoje najuspješnije i najkvalitetnije radove ostvarit će kao koreograf. Tu uvijek prvobitno ističe svoju neprevaziđenu suradnju sa domaćim kompozitorima sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije, koja je rezultirala sa čak 19 baletnih praizvedbi u različitim kazalištima bivše države, a poslije i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njegov bogati koreografski opus također obuhvata jedinstvene projekte poput proslavljene verzije poznatog američkog mjuzikla Kosa postavljenog ratne 1992 godine u opkoljenom Sarajevu, kao i velike spektakle na otvorenom prostoru poput proslave Dana mladosti od 1977 do 1981, te veličanstvenoga otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.

Povodom obilježavanja 2. maja, Dana Općine Stari Grad Sarajevo, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Stari Grad Sarajevo u petak, 3. maja organizira Dan otvorenih vrata.

To znači da će obilazak Stalne postavke Muzeja i galerije MAK biti BESPLATAN za sve posjetioce u periodu od 10 do 19 sati. Dobro nam došli!

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Time je prekinuta višedecenijska agonija institucija kulture u BiH.

Sufinansiranje plata

Prilikom prezentiranja prijedloga zakona resorni ministar Kenan Magoda istakao je hitnost i neophodnost tog zakona, koji je donesen u cilju spašavanja institucija koje su decenijama bile prepuštene same sebi. 

Trideset godina neizvjesnosti i nedostatka jasnog sistema finansiranja dovelo je do trenutne situacije u kojoj su institucije na rubu propadanja, a njihovi uposlenici već tri mjeseca bez plaća i bez osnovnih socijalnih prava.

Finansiranje tih institucija ograničavalo se na fregmentirana sredstva dobijena kroz aplikacije za projekte, gdje se sredstva moraju podijeliti između plaća, održavanja zgrade i ostalih troškova, često ostavljajući minimalne ili nikakve resurse za održavanje i razvoj.

– Ovaj Zakon ne ulazi u ingerenciju države, već se fokusira isključivo na sufinansiranje plata zaposlenih i osiguravanje prosperiteta i kontinuiranog rada institucija kulture u Bosni i Hercegovini – kazao je Magoda.

Veliko olakšanje

Ovim korakom, dodao je, otvaramo novo poglavlje u brizi za kulturne radnike i njihovu egzistenciju, osiguravajući ujedno da kulturno i umjetničko naslijeđe Bosne i Hercegovine ostane zaštićeno i dostupno svim građanima.

– Odluka koja je danas donesena predstavlja zajednički korak ka boljoj budućnosti naše kulture i obrazovanja – rekao je Magoda.

(FENA)

Na 35. internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga večeras su promovirane dvije publikacije – Zbirka Zija Dizdarević i Zbirka Kalmi Baruh Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine iz edicije Dokumentarna građa. Promocija je održana u centralnom prezentacionom prostoru “Bosanska kuća”, a promotori su bili autorica izdanja muzejska savjetnica Tamara Sarajlić-Slavnić i dr. Eli Tauber, novinar, istraživač i autor.

– Zbirke posvećene životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika Zije Dizdarevića i bosanskohercegovačkog  profesora, lingviste, pisca, prevodioca i književnog kritičara Kalmija Baruha dvije su od 67 književnih muzejskih zbirki u vlasništvu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Ove dvije zbirke su digitalizovane i kao rezultat toga imamo ove kataloge iz edicije Dokumentarna građa. Ova edicija je važna za budućnost Muzeja, demokratizaciju pristupa znanju u našoj zemlji i inostranstvu te zaštitu i sigurnost muzejske građe – kazala je Sarajlić.

Dodaje da su iz zbirke „Zija Dizdarević“ digitalizovani  rukopisi, prepiska, dokumenti i fotografije, a  iz zbirke „Kalmi Baruh“ dokumenti, fotografije i prepiska.

Tauber je kazao da mu je posebno drago što je ranije digitalizovana zbirka „Isak Samokovlija“ koja je također objavljena u obliku kataloga i promovirana na prošlogodišnjem Sarajvskom sajmu knjiga.

– Kalmi Baruh nije bio knjiiževnik, on nije pisao priče, pjesme niti je opisivao stvarne događaje. On je bio filolog i pisao je jeziku. Istovremeno je bioi historičar i dobar poznavatelj Španije odakle su Sefardi i došli na naše područje. Mi smo imali sreću da je neko ostao toliko snažno vezan za svoje korjene i da je tako dobro poznavao jevrejsko-španski jezik da je o njemu mogao da govori – kazao je Tauber.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine učetvuje na XXXV Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila u Centru Skenderija. Cilj učešća je promocija rada Muzeja te privlačenje nove muzejske publike. Posjetioci na štandu Muzeja koji se nalazi u Foajeu iznad glavne sajamske dvorane mogli pogledati i kupiti muzejska izdanja po posebnim sajamskim cijenama sa popustom od 40%. Također, možete pogledati i našu izložbu “Ahmet vam priča” autorice Đane Kukić te promotivne plakate o muzejskim aktivnostima koje je dizajnirala naša stalna saradnica Ifeta Lihić.

Projekat IVA: Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu- Operativni sastanak za inkluzivnu kulturu

U sklopu projekta “IVA – Akcije inkluzivnosti i vidljivosti za održivi razvoj kulture”, koji provodi Grad Sarajevo, a u partnerstvu s Glavnim gradom Podgoricom, Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, Muzejima grada Sarajeva, Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijskim muzejom BiH te Muzejima i galerijama Podgorice, 02. aprila, 2024. godine, održan je treći operativni sastanak u prostorijama Gradske uprave Grada Sarajeva.

Sastanak je održan na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, datum koji je posvećen podizanju svijesti te važnosti inkluzije osoba s autizmom u društvu.  Obzirom da je cilj projekta promoviranje inkluzivnosti u kulturi, ovakav sastanak predstavlja mali doprinos obilježavanju ovako značajnog dana.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Udruženja defektologa, edukatora-rehabilitatora “STOL” koji su angažirani kao eksperti za usluge izrade plana inkluzivnosti te edukacije osoblja muzeja o značaju i načinu provođenja i prilagođavanja muzeja ciljnim grupama projekta. Predstavnici Udruženja su se upoznali sa projektnim partnerima, čime je ozvaničena saradnja na ovom važnom projektu. Daljnji koraci uključuju intenzivan rad na implementaciji projekta, fokusiran na pružanje inkluzivnog iskustva posjetiteljima muzeja.

Projekat će svojim aktivnostima doprinijeti da navedeni partnerski muzeji postanu inkluzivniji, vidljiviji i privlačniji građanima i turistima kroz nove usluge koje čuvaju tradiciju i historijsko/kulturno nasljeđe.

Projekat “IVA” koji se implementira u okviru zajedničkog projekta “CC4WBs- Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” predstavlja važan korak ka unapređenju kulturnih i kreativnih sektora na Zapadnom Balkanu, s ciljem pozitivnog uticaja na društveno-ekonomski razvoj zajednica.

Izložba „6. april u Muzeju“ autorice Amine Abdičević otvorena je u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Na izložbi su predstavljeni izabrani eksponati iz zbirki posvećenih ličnostima koje su nagrađene Šestoaprilskom nagradom, a o kojima su u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine formirane zbirke. Radi se o radnicima i radnicama u kulturi koji su se istakli svojim djelovanjem u oblastima književnosti i pozorišta. Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, a u povodu 6. aprila te uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da, 1961. godine kada je Muzej osnovan, Šestoaprilska nagrada već je bila društvena činjenica i davala težinu radu radnika i radnica u kulturi.

– Ova vrijedna nagrada služila je baštinskim institucijama kao orijentir i informirala odluke koje su donošene vezano uz formiranje zbirki. Prikazani materijali raznoliki i selektirani tematski, bez vrijednosnoga suda.  Želimo pokazati zanimljivu priču o izgradnji bosanskohercegovačkog društva u duhu antifašizma i sa vizijom vrjednovanja rada u oblasti kulture. Želimo govoriti o našoj historiji, o odnosima među institucijama, o procesima koji su se odvijali i doprinosili oblikovanju društva. Činjenica je da ti procesi nisu uvijek bili savršeno pravedni niti jasni – kao što je činjenica i da su uvelike doprinosili razvoju naše kulture te da je razgovor o njim a i poznavanje tih procesa neophodan preduvjet za razumijevanje historije – kazala je Šehabović.

Ona se zahvalila Gradu Sarajevu koji je produkciju izložbe pomogao finansijski i na svaki drugi način.

– Posebno se želim zahvaliti autorici, mojoj kolegici, muzejskoj savjetnici Amini Abdičević koja je svojim iskustvom i specifičnom ekspertizom doprinijela da rad na ovoj izložbi nama bude zadovoljstvo  – kazala je Šehabović.

Izložbu je otvorila dogradonačelnica Anja Margetić-Stakić koja je istaknula da će uspješna saradnja Grada i Muzeja biti nastavljena i u budućnosti.

Dizajn izložbe radio je Branko Dursum, a Lea Dursum je poklonila autorsku fotografiju Sarajeva koja je korištena u produkciji.

Na otvorenju je nastupio mali hor iz sarajevske osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ koji su otpjevali pjesme „Sarajevo ljubavi moja“ i „Zemljo moja“.

Izložba “Uco: Pola vijeka bez Jurislava Korenića”, autorice, muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Izložbu je otvorio Halid Kuburović, hroničar kulture Sarajeva. Izložba je rezultat saradnje Kamernog teatra ’55 i ovog Muzeja, a njome je obilježeno i 50 godina otkad nas je ovaj vrsni pozorišni i televizijski reditelj, muzičar, dramaturg i prevoditelj napustio.

Produkciju izložbe i publikacije podržalo je Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Jurislav Korenić rođen je u Zagrebu 1915. godine gdje je završio Srednju muzičku školu, Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju, Odsjek za režiju. Profesionalnu karijeru muzičara započinje 1933 godine, a od 1940. do 1942. godine djeluje kao sufler i korepetitor u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U periodu od 1942. do 1945. godine angažiran je kao kontrabasista Simfonijskog orkestra Radio – Zagreba, a potom ponovno u HNK (1945 – 1946) kao asistent režije, korepetitor i sufler. Iz Zagreba Korenić odlazi u Rijeku gdje u Narodnom kazalištu,, Ivan Zajc” obavlja dužnost sekretara, korepetitora i reditelja u Operi, kao i direktora Opernog ansambla. Na poziv prijatelja Borisa Papandopula, Jurislav Korenić 1952. godine dolazi u Sarajevo i postaje reditelj Opere Narodnog pozorišta. Godine 1955. jedan je od glavnih inicijatora i osnivača Malog pozorišta, današnjeg Kamernog teatra 55. Sa saradnicima i kolegama 1960. godine osniva Festivalih malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije, današnji Internacionalni teatarski festival MESS. Aktivno učestvuje u osnivanju Dramskog studija (1967) koji će uskoro prerasti u svojevrsnu pozorišnu akademiju. Opsjednut idejama i planovima sa glumcem Reihanom Demirdžićem u Svrzinoj kući u Sarajevu pokreće „Karađoz” pozorište i kao direktor Lutkarskog pozorišta zalaže se za novu zgradu. Istovremeno režira i piše („Maćeha” i „Fistikovi šejtanluci”) za sarajevsku Televiziju, realizira televizijsku seriju „Karađoz” u saradnji sa Reihanom Demirdžićem, sprema se da režira svoj prvi film… Jurislav Korenić, ustanovio je i angažirani politički teatar (,,Pobuna na Kejnu”, „Mladost pred sudom”, „Dantonova smrt”), prvi ostvario kabaretsko-satirični program (,,Pokradeno”, „Tako vam je bilo nekoć”), kao i prve mjuzikle i Brechtova djela, te izvršio modernizaciju operske režije na sarajevskoj sceni. Ogromna stvaralačka i organizatorska aktivnost donijela mu je mnoga priznanja; Nagradu grada Zagreba, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, dva Zlatna vijenca na Festivalu malih scena Jugoslavije, dvije nagrade na TV festivalu na Bledu te nekoliko nagrada udruženja dramskih umjetnika BiH. Reditelj je jedne od najigranijih predstava u historiji bosanskoheregovačkog pozorišta („Ljubav”). Ovoga velikog entuzijastu svog poziva i pozorišne umjetnosti, smrt je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu 1974. godine.

U Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas su dodijeljene stipendije Fondacije “Karim Zaimović” za školsku 2023/2024. godinu. Ovogodišnje dobitnice su Ana-Marija Tomić i Lejla Mehanoli. Ana-Marija je studentica IV godine Akademije scenskih umjetnosti, Odsjeka za glumu, i već iza sebe ima nekoliko predstava, tri mjuzikla, jednu seriju i tri studentska filma. Pored toga što studira na ASU, Ana-Marija je već diplomirala na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za muzičku teoriju i pedagogiju, tako da u svojim aktivnostima vrlo uspješno kombinira dva talenta i znanja stečena na dvije Akademije.

Lejla je studentica IV godine Odsjeka za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti, i već je učestvovala na brojnim izložbama, predstavljajući se u različitim umjetničkim medijima, od slike, fotografije, prostorne instalacije, do grafičkog prikaza i animacije. Također je dobitnica dva priznanja na regionalnom takmičenju mladih dizajnera. Iz ljubavi prema očuvanju tradicije i naslijeđa Bosne i Hercegovina, Lejla se uključila i u projekat digitalizacije građe Akademije nauka i umjetnosti BiH, što će građu Akademije učiniti dostupnim svima zainteresiranim. Nažalost, Lejla danas nije mogla biti s nama, ali je njen brat preuzeo diplomu i obratio se prisutnima sa pismom zahvale koje je Lejla pripremila.

Podsjećamo, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 2022. godine je formirana zbirka “Karim Zaimović”, a sredstava od otkupa zbirke uplaćena su na račun fondacije “Karim Zaimović”