Povodom obilježavanja 2. maja, Dana Općine Stari Grad Sarajevo, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa Općinom Stari Grad Sarajevo u petak, 3. maja organizira Dan otvorenih vrata.

To znači da će obilazak Stalne postavke Muzeja i galerije MAK biti BESPLATAN za sve posjetioce u periodu od 10 do 19 sati. Dobro nam došli!

Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Time je prekinuta višedecenijska agonija institucija kulture u BiH.

Sufinansiranje plata

Prilikom prezentiranja prijedloga zakona resorni ministar Kenan Magoda istakao je hitnost i neophodnost tog zakona, koji je donesen u cilju spašavanja institucija koje su decenijama bile prepuštene same sebi. 

Trideset godina neizvjesnosti i nedostatka jasnog sistema finansiranja dovelo je do trenutne situacije u kojoj su institucije na rubu propadanja, a njihovi uposlenici već tri mjeseca bez plaća i bez osnovnih socijalnih prava.

Finansiranje tih institucija ograničavalo se na fregmentirana sredstva dobijena kroz aplikacije za projekte, gdje se sredstva moraju podijeliti između plaća, održavanja zgrade i ostalih troškova, često ostavljajući minimalne ili nikakve resurse za održavanje i razvoj.

– Ovaj Zakon ne ulazi u ingerenciju države, već se fokusira isključivo na sufinansiranje plata zaposlenih i osiguravanje prosperiteta i kontinuiranog rada institucija kulture u Bosni i Hercegovini – kazao je Magoda.

Veliko olakšanje

Ovim korakom, dodao je, otvaramo novo poglavlje u brizi za kulturne radnike i njihovu egzistenciju, osiguravajući ujedno da kulturno i umjetničko naslijeđe Bosne i Hercegovine ostane zaštićeno i dostupno svim građanima.

– Odluka koja je danas donesena predstavlja zajednički korak ka boljoj budućnosti naše kulture i obrazovanja – rekao je Magoda.

(FENA)

Na 35. internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga večeras su promovirane dvije publikacije – Zbirka Zija Dizdarević i Zbirka Kalmi Baruh Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine iz edicije Dokumentarna građa. Promocija je održana u centralnom prezentacionom prostoru “Bosanska kuća”, a promotori su bili autorica izdanja muzejska savjetnica Tamara Sarajlić-Slavnić i dr. Eli Tauber, novinar, istraživač i autor.

– Zbirke posvećene životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika Zije Dizdarevića i bosanskohercegovačkog  profesora, lingviste, pisca, prevodioca i književnog kritičara Kalmija Baruha dvije su od 67 književnih muzejskih zbirki u vlasništvu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Ove dvije zbirke su digitalizovane i kao rezultat toga imamo ove kataloge iz edicije Dokumentarna građa. Ova edicija je važna za budućnost Muzeja, demokratizaciju pristupa znanju u našoj zemlji i inostranstvu te zaštitu i sigurnost muzejske građe – kazala je Sarajlić.

Dodaje da su iz zbirke „Zija Dizdarević“ digitalizovani  rukopisi, prepiska, dokumenti i fotografije, a  iz zbirke „Kalmi Baruh“ dokumenti, fotografije i prepiska.

Tauber je kazao da mu je posebno drago što je ranije digitalizovana zbirka „Isak Samokovlija“ koja je također objavljena u obliku kataloga i promovirana na prošlogodišnjem Sarajvskom sajmu knjiga.

– Kalmi Baruh nije bio knjiiževnik, on nije pisao priče, pjesme niti je opisivao stvarne događaje. On je bio filolog i pisao je jeziku. Istovremeno je bioi historičar i dobar poznavatelj Španije odakle su Sefardi i došli na naše područje. Mi smo imali sreću da je neko ostao toliko snažno vezan za svoje korjene i da je tako dobro poznavao jevrejsko-španski jezik da je o njemu mogao da govori – kazao je Tauber.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine učetvuje na XXXV Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila u Centru Skenderija. Cilj učešća je promocija rada Muzeja te privlačenje nove muzejske publike. Posjetioci na štandu Muzeja koji se nalazi u Foajeu iznad glavne sajamske dvorane mogli pogledati i kupiti muzejska izdanja po posebnim sajamskim cijenama sa popustom od 40%. Također, možete pogledati i našu izložbu “Ahmet vam priča” autorice Đane Kukić te promotivne plakate o muzejskim aktivnostima koje je dizajnirala naša stalna saradnica Ifeta Lihić.

Projekat IVA: Obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu- Operativni sastanak za inkluzivnu kulturu

U sklopu projekta “IVA – Akcije inkluzivnosti i vidljivosti za održivi razvoj kulture”, koji provodi Grad Sarajevo, a u partnerstvu s Glavnim gradom Podgoricom, Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, Muzejima grada Sarajeva, Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijskim muzejom BiH te Muzejima i galerijama Podgorice, 02. aprila, 2024. godine, održan je treći operativni sastanak u prostorijama Gradske uprave Grada Sarajeva.

Sastanak je održan na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, datum koji je posvećen podizanju svijesti te važnosti inkluzije osoba s autizmom u društvu.  Obzirom da je cilj projekta promoviranje inkluzivnosti u kulturi, ovakav sastanak predstavlja mali doprinos obilježavanju ovako značajnog dana.

Sastanku su prisustvovali predstavnici Udruženja defektologa, edukatora-rehabilitatora “STOL” koji su angažirani kao eksperti za usluge izrade plana inkluzivnosti te edukacije osoblja muzeja o značaju i načinu provođenja i prilagođavanja muzeja ciljnim grupama projekta. Predstavnici Udruženja su se upoznali sa projektnim partnerima, čime je ozvaničena saradnja na ovom važnom projektu. Daljnji koraci uključuju intenzivan rad na implementaciji projekta, fokusiran na pružanje inkluzivnog iskustva posjetiteljima muzeja.

Projekat će svojim aktivnostima doprinijeti da navedeni partnerski muzeji postanu inkluzivniji, vidljiviji i privlačniji građanima i turistima kroz nove usluge koje čuvaju tradiciju i historijsko/kulturno nasljeđe.

Projekat “IVA” koji se implementira u okviru zajedničkog projekta “CC4WBs- Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” predstavlja važan korak ka unapređenju kulturnih i kreativnih sektora na Zapadnom Balkanu, s ciljem pozitivnog uticaja na društveno-ekonomski razvoj zajednica.

Izložba „6. april u Muzeju“ autorice Amine Abdičević otvorena je u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Na izložbi su predstavljeni izabrani eksponati iz zbirki posvećenih ličnostima koje su nagrađene Šestoaprilskom nagradom, a o kojima su u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine formirane zbirke. Radi se o radnicima i radnicama u kulturi koji su se istakli svojim djelovanjem u oblastima književnosti i pozorišta. Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, a u povodu 6. aprila te uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da, 1961. godine kada je Muzej osnovan, Šestoaprilska nagrada već je bila društvena činjenica i davala težinu radu radnika i radnica u kulturi.

– Ova vrijedna nagrada služila je baštinskim institucijama kao orijentir i informirala odluke koje su donošene vezano uz formiranje zbirki. Prikazani materijali raznoliki i selektirani tematski, bez vrijednosnoga suda.  Želimo pokazati zanimljivu priču o izgradnji bosanskohercegovačkog društva u duhu antifašizma i sa vizijom vrjednovanja rada u oblasti kulture. Želimo govoriti o našoj historiji, o odnosima među institucijama, o procesima koji su se odvijali i doprinosili oblikovanju društva. Činjenica je da ti procesi nisu uvijek bili savršeno pravedni niti jasni – kao što je činjenica i da su uvelike doprinosili razvoju naše kulture te da je razgovor o njim a i poznavanje tih procesa neophodan preduvjet za razumijevanje historije – kazala je Šehabović.

Ona se zahvalila Gradu Sarajevu koji je produkciju izložbe pomogao finansijski i na svaki drugi način.

– Posebno se želim zahvaliti autorici, mojoj kolegici, muzejskoj savjetnici Amini Abdičević koja je svojim iskustvom i specifičnom ekspertizom doprinijela da rad na ovoj izložbi nama bude zadovoljstvo  – kazala je Šehabović.

Izložbu je otvorila dogradonačelnica Anja Margetić-Stakić koja je istaknula da će uspješna saradnja Grada i Muzeja biti nastavljena i u budućnosti.

Dizajn izložbe radio je Branko Dursum, a Lea Dursum je poklonila autorsku fotografiju Sarajeva koja je korištena u produkciji.

Na otvorenju je nastupio mali hor iz sarajevske osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ koji su otpjevali pjesme „Sarajevo ljubavi moja“ i „Zemljo moja“.

Izložba “Uco: Pola vijeka bez Jurislava Korenića”, autorice, muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Izložbu je otvorio Halid Kuburović, hroničar kulture Sarajeva. Izložba je rezultat saradnje Kamernog teatra ’55 i ovog Muzeja, a njome je obilježeno i 50 godina otkad nas je ovaj vrsni pozorišni i televizijski reditelj, muzičar, dramaturg i prevoditelj napustio.

Produkciju izložbe i publikacije podržalo je Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Jurislav Korenić rođen je u Zagrebu 1915. godine gdje je završio Srednju muzičku školu, Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju, Odsjek za režiju. Profesionalnu karijeru muzičara započinje 1933 godine, a od 1940. do 1942. godine djeluje kao sufler i korepetitor u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U periodu od 1942. do 1945. godine angažiran je kao kontrabasista Simfonijskog orkestra Radio – Zagreba, a potom ponovno u HNK (1945 – 1946) kao asistent režije, korepetitor i sufler. Iz Zagreba Korenić odlazi u Rijeku gdje u Narodnom kazalištu,, Ivan Zajc” obavlja dužnost sekretara, korepetitora i reditelja u Operi, kao i direktora Opernog ansambla. Na poziv prijatelja Borisa Papandopula, Jurislav Korenić 1952. godine dolazi u Sarajevo i postaje reditelj Opere Narodnog pozorišta. Godine 1955. jedan je od glavnih inicijatora i osnivača Malog pozorišta, današnjeg Kamernog teatra 55. Sa saradnicima i kolegama 1960. godine osniva Festivalih malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije, današnji Internacionalni teatarski festival MESS. Aktivno učestvuje u osnivanju Dramskog studija (1967) koji će uskoro prerasti u svojevrsnu pozorišnu akademiju. Opsjednut idejama i planovima sa glumcem Reihanom Demirdžićem u Svrzinoj kući u Sarajevu pokreće „Karađoz” pozorište i kao direktor Lutkarskog pozorišta zalaže se za novu zgradu. Istovremeno režira i piše („Maćeha” i „Fistikovi šejtanluci”) za sarajevsku Televiziju, realizira televizijsku seriju „Karađoz” u saradnji sa Reihanom Demirdžićem, sprema se da režira svoj prvi film… Jurislav Korenić, ustanovio je i angažirani politički teatar (,,Pobuna na Kejnu”, „Mladost pred sudom”, „Dantonova smrt”), prvi ostvario kabaretsko-satirični program (,,Pokradeno”, „Tako vam je bilo nekoć”), kao i prve mjuzikle i Brechtova djela, te izvršio modernizaciju operske režije na sarajevskoj sceni. Ogromna stvaralačka i organizatorska aktivnost donijela mu je mnoga priznanja; Nagradu grada Zagreba, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, dva Zlatna vijenca na Festivalu malih scena Jugoslavije, dvije nagrade na TV festivalu na Bledu te nekoliko nagrada udruženja dramskih umjetnika BiH. Reditelj je jedne od najigranijih predstava u historiji bosanskoheregovačkog pozorišta („Ljubav”). Ovoga velikog entuzijastu svog poziva i pozorišne umjetnosti, smrt je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu 1974. godine.

U Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas su dodijeljene stipendije Fondacije “Karim Zaimović” za školsku 2023/2024. godinu. Ovogodišnje dobitnice su Ana-Marija Tomić i Lejla Mehanoli. Ana-Marija je studentica IV godine Akademije scenskih umjetnosti, Odsjeka za glumu, i već iza sebe ima nekoliko predstava, tri mjuzikla, jednu seriju i tri studentska filma. Pored toga što studira na ASU, Ana-Marija je već diplomirala na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za muzičku teoriju i pedagogiju, tako da u svojim aktivnostima vrlo uspješno kombinira dva talenta i znanja stečena na dvije Akademije.

Lejla je studentica IV godine Odsjeka za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti, i već je učestvovala na brojnim izložbama, predstavljajući se u različitim umjetničkim medijima, od slike, fotografije, prostorne instalacije, do grafičkog prikaza i animacije. Također je dobitnica dva priznanja na regionalnom takmičenju mladih dizajnera. Iz ljubavi prema očuvanju tradicije i naslijeđa Bosne i Hercegovina, Lejla se uključila i u projekat digitalizacije građe Akademije nauka i umjetnosti BiH, što će građu Akademije učiniti dostupnim svima zainteresiranim. Nažalost, Lejla danas nije mogla biti s nama, ali je njen brat preuzeo diplomu i obratio se prisutnima sa pismom zahvale koje je Lejla pripremila.

Podsjećamo, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 2022. godine je formirana zbirka “Karim Zaimović”, a sredstava od otkupa zbirke uplaćena su na račun fondacije “Karim Zaimović”

Izložba „MAESTRO ESAD ARNAUTALIĆ – Sve bilo je muzika“ autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Esad Arnautalić bio je kompozitor, dirigent i muzički producent, a više od 50 godina bio je aktivni učesnik razvoja muzike u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Arnautalićevo ime je zlatnim slovima upisano u cjelokupnu istoriju sarajevske i bosanskohercegovačke popularne muzičke scene. Njegov urednički, kompozitorski, aranžerski, dirigentski te cjelokupan muzički opus stvorili su neizmjeran uticaj na razvoj poularne muzike u našoj zemlji.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović je kazala da je  riječ o prvoj od niza izložbi koje će nastati iz novoformirane muzejske zbirke „Književnosti i popularna kultura“.

– Zahvaljujući istraživanjima naše kustosice muzejske savjetnice Amine Abdičević odlučili smo da pokušamo zabilježiti kulturu,najviše grada Sarajeva, ali naravno i cijele Bosne i Hercegovine koja je vezana za književnost i performativnu umjetnost, a spada upopularnu kulturu. Želimo da radimo istraživanja historije naše zemlje, posebno period iz 80-ih godina prošlog stoljeća – kazala je Šehabović.

Izložbu je otvorio Ranko Rihtman, kompozitor, dirigent, pijanista, arnažer i dugogodišnji član kultne sarajevske grupe „Indexi“ koji je sa Arnautalićem rame uz rame radio 20 godina kao dio tadašnjeg Plesnog orkestra RTV Sarajevo.

– Esad Arnautalić bio je talentiran muzičar, ali i čovjek koji stremi visokoj esteteci i visokim ciljevima u svemu što je radio. Eso je dio te osnovne linije koja je pozicionirala grad Sarajevo kao jedan od važnih muzičkih centara u tadašnjoj Jugoslaviji. On nije dao veliki broj kompozicija, ali one koje su ostale iza njega su vrhunske i  vječne – kazao je Rihtman.

Na otvorenju je nastupio hor sarajevske osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ koji vodi nastavnica Alma Šuman, a otpjevali su dvije pjesme koje je komponovao Arnautalić – „Djeca su vojska najjača“ i „Ostajte ovdje“.

Izložba je ralizirana zahvaljujući podršci kompanije BH Telecom i Općine Novi Grad Sarajevo kojima se ovim putem zahvljujemo.

Autorica izložbe Amina Abdičević se zahvalila na pomoći u produkciji izložbe i prateće publikacije Ismeti Dervoz, Zlatanu Izetbegoviću, Valerijanu Žuji, Josipu Pejakoviću, Gradimiru Gojeru, Adisu Eliasu Fejziću, Elmi Čaušević-Mujezinović, Amiru Misirliću, Zoranu Kuburi, Seadu S. Fetahagiću te RTV BiH i Kinoteci BiH za profesionalnu pomoć.

Također je podsjetila da su otvorenje pomogli i KJKP „Park“ Sarajevo te kompanija „Klas“ Sarajevo.

Izložba „MAESTRO ESAD ARNAUTALIĆ – Sve bilo je muzika“ autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Riječ je o jednom od najistaknutijih bosanskohercegovačkih kompozitora, dirigenata i producenata, a izložba je prva iz novoformirane zbirke “Književnost i popularna kultura” Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Autorica izložbe je Muzejska savjetnica Amina Abdičević, konsultant je Ismet Nuno Arnautalić, a dizajn je radio Branko Dursum.

Projekt je realiziran uz pomoć naših partnera BH Telecoma d.d. Sarajevo i Općine Novi Grad Sarajevo i Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

ESAD  ARNAUTALIĆ

Kompozitor, dirigent, muzički producent

Malo je ljudi u Bosni i Hercegovini za koje se može reći da upravo od njih ili

s njima nešto počinje. Esad  Arnautalić je sigurno jedan od takvih.

Rođen je u Sarajevu, 28. februara, 1939. godine. Preko 50 godina bio je aktivni učesnik razvoja muzike u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Čovjek čije je ime zlatnim slovima upisano u cjelokupnu istoriju sarajevske i bosanskohercegovačke popularne muzičke scene. Njegov urednički, kompozitorski, aranžerski, dirigentski te cjelokupan muzički opus stvorili su neizmjeran uticaj na razvoj poularne muzike u našoj zemlji.

Esad Arnautalić – kompozitor i aranžer

Autor je brojnih popularnih kompozicija koje su bile hitovi širom bivše Jugoslavije, između ostalih: „Kud plovi ovaj brod”, „U dugim noćima”, „Djeca su vojska najjača”.

Dobitnik je više festivalskih muzičkih nagrada kao što su: „Vaš šlager sezone”, „Splitski festival”, „Prvi aplauz”, „Mali šlager”.

Njegova kompozicija „Kud plovi ovaj brod” doživjela je veliki broj međunarodnih izvedbi.

Komponovao je preko 200 kompozicija i aranžmana zabavne i dječije muzike.

Autor je muzike za dva dokumentarna filma o Sarajevu:

               – „Sarajevo” Nedžada Begovića i Ismeta Arnautalića,

               – „Sarajevo portret” Aleksandra Jevđevića i Valerijana Žuje.

Pisao je muziku za TV drame:

– „Čovjek koji je znao gdje je sjever a gdje jug” Nedima Đuherića

– „Voz za sjever, voz za jug” Ivana Fogla

– „Granica očevog imanja” Vojislava Milaševića

– „Pismo” Mirze Idrizovića

Kao i svaki uspješan autor okušao se i na polju filmske muzike gdje je dao najkreativniji doprinos u nekoliko igranih filmova:

               – „Azra” i „Miris dunja” reditelja Mirze Idrizovića

               – „Ada” Milutina Kosovca

               – „Ovo malo duše” i „Savršeni krug” Ademira Kenovića

Početkom rata, iz opkoljene Dobrinje, uspio je telefonom izdiktirati svoju tek napisanu kompoziciju „Ostajte ovdje”, koja je odmah realizovana i emitovana u tzv. ratnom radio-televizijskom programu.

Esad Arnautalić – muzički producent

Kao producent Esad Arnautalić je značajno uticao na stvaranje prvih bosanskohercegovačkih pop-rok gupa i solista 60-tih godina. Među najpoznatijim su već legendarni Indexi, Dragan Stojnić, Kemal Monteno i drugi.

Ostaće upamćena njegova odluka, kao producenta, da se u studiju Radio Sarajeva prestane sa snimanjem kompozicija stranih autora. Ključni aspekt Esada Arnautalića svakako leži u njegovom nastojanju da domaću scenu oslobodi pukog kopiranja,  insistirajući na autentičnom autorskom stvaralaštvu, čime je bh muzička scena dobila zamah i pokazala svoj puni sjaj , energiju, originalnost i kreativnost. Mladim solistima i grupama, koje su tada počinjali svoj muzički i autorski život, rekao je: „Neka strane muzike, ali hajdemo mi stvarati našu bosanskohercegovačku pop-rok muziku. Sjedite i pišite svoje pjesme. Ako nešto ne valja popravićemo”.

Tako je pod njegovim vodstvom i uticajem nastala čuvena „sarajevska pop-rok škola”. U svim muzičkim enciklopedijama ta činjenica je uvijek naglašena. Zahvaljujući tome, Sarajevo je, bilo i ostalo do danas, najkreativniji muzički centar.

Esad Arnautalić je tokom svog radnog vijeka u Radio-televiziji Sarajevo bio idejni tvorac i realizator nekoliko značajnih muzičkih festivala. Njegova je zasluga što su nastali festivali „Vaš šlager sezone”, „Mali šlager” i „Prvi aplauz” na kojima su brojni autori i pjevači imali priliku da dožive svoju

afirmaciju.

Bio je neosporni autoritet svim mladim i iskusnim muzičarima i vokalnim solistima.

Esad Arnautalić – dirigent

Osnivač je Plesnog orkestra RTV Sarajevo i njegov prvi dirigent.

Plesni orkestar RTVSA bio je okosnica širenja autorskih potencijala Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

U antologiji BiH muzičke scene zapamćen je kao dirigent koji je tri puta dirigovao na međunarodnom takmičenju za pjesmu Evrovizije. 1973. – Luksemburg, 1976. – Hag i 1993. – Ljubljana.

Esad Arnautalić je bio idejni tvorac i realizator kapitalnog muzičkog projekta „Muzika raspoloženja”, koji je produciran za Radio-televiziju Sarajevo.

Ovaj projekat je privukao veliku pažnju publike jer je bio zanimljiv i uspješan pokušaj približavanja tzv. „ozbiljne muzike” širem auditoriju.

Nema dirigenta na svijetu koji ne bi bio ponosan na takav dirigentski učinak, niti radio-televizije koja ne bi rado emitovala takav muzički program. Takav veliki i zahtijevni muzički događaj, nažalost, neće biti moguće realizovati u BiH za duže vrijeme.

Pod njegovom dirigentskom palicom osnovan je, u opkoljenoj Dobrinji, Ženski hor “Bosna”. To je bio poseban vid kulturnog otpora agresiji na BiH.

Šta je ovaj hor značio za sve ljude u opkoljenoj Dobrinji najljepše je opisala jedna od njegovih članica:

„Hor je postao naše utočište. Mjesto gdje smo pokušavali da živimo normalnim životom. Bilo je dana kada smo sa strahom pitali hoće li maestro doći na probu i da li je živ, jer se na Dobrinji svakodnevno ginulo. Kada bi ga ugledali, za čas bi se strah raspršio. Počeli smo probu kao da napolju ne tutnje granate”…

Bio je to amaterski hor ali hor koji se radom svrstao u sam vrh horskog pjevanja.

Njegova velika ljubav bila je i ostala muzika za djecu. Iz tog razloga  je 2007. godine osnovao dječiji hor „Vesela djeca”. Kroz hor je prošlo preko 200 djevojčica i dječaka koji su učestvovali u snimanju više tematskih cjelina kao što su: Narodna muzika, Hor i solisti, Muzika za djecu, Zabavna muzika, Prisjećanja. Snimljeno je preko 150 pjesama.

U projektu Narodnog pozorišta „Jedan čovjek i jedna žena” Esad Arnautalić je kao dirigent i aranžer, sarađivao sa Orkestrom sarajevske filharmonije i Horom opere.

To je u Sarajevu bio značajan poslijeratni muzički događaj u kome su se u pozorišnoj dvorani, po prvi put, mogle čuti najpoznatije kompozicije legendarnih Indexa.

Bio je član žirija za izbor BiH himne.

Dobitnik je Zlatne značke RTV Sarajevo, Nagrade za životno djelo, dvije muzičke nagrade „Davorin”.

Od aprila 1992. godine bio je pripadnik TO, a kasnije i Armije BiH u 5. motorizovanoj brigadi (Dobrinja) sve do kraja rata.

U naselju Dobrinja, na Trgu branilaca Dobrinje, 17. septembra 2016. godine  svečano je otkrivena  klupa, posvećena maestru Esadu Arnautaliću,

Esad Arnautalić je umro u Sarajevu,  5.12.2016. godine.

Nakon smrti maestra Općina Novi Grad Sarajevo donijela je odluku da se jedna ulica na Dobrinji nazove Ulica Esada Arnautalića.

Muzički studio Radio-televizije BiH nosi ime Esada Arnautalića.

Maja 2017. godine Kanton Sarajevo je posthumno Esadu Arnautaliću za životno djelo dodijelio Plaketu Kantona Sarajevo.

Nije ovo biografija trojice ljudi nego biografija jednog čovjeka, Esada Arnautalića, koji je bio veoma uspješan na tri polja djelovanja.