Izložba „6. april u Muzeju“ autorice Amine Abdičević otvorena je u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Na izložbi su predstavljeni izabrani eksponati iz zbirki posvećenih ličnostima koje su nagrađene Šestoaprilskom nagradom, a o kojima su u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine formirane zbirke. Radi se o radnicima i radnicama u kulturi koji su se istakli svojim djelovanjem u oblastima književnosti i pozorišta. Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Grada Sarajeva, a u povodu 6. aprila te uz podršku Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da, 1961. godine kada je Muzej osnovan, Šestoaprilska nagrada već je bila društvena činjenica i davala težinu radu radnika i radnica u kulturi.

– Ova vrijedna nagrada služila je baštinskim institucijama kao orijentir i informirala odluke koje su donošene vezano uz formiranje zbirki. Prikazani materijali raznoliki i selektirani tematski, bez vrijednosnoga suda.  Želimo pokazati zanimljivu priču o izgradnji bosanskohercegovačkog društva u duhu antifašizma i sa vizijom vrjednovanja rada u oblasti kulture. Želimo govoriti o našoj historiji, o odnosima među institucijama, o procesima koji su se odvijali i doprinosili oblikovanju društva. Činjenica je da ti procesi nisu uvijek bili savršeno pravedni niti jasni – kao što je činjenica i da su uvelike doprinosili razvoju naše kulture te da je razgovor o njim a i poznavanje tih procesa neophodan preduvjet za razumijevanje historije – kazala je Šehabović.

Ona se zahvalila Gradu Sarajevu koji je produkciju izložbe pomogao finansijski i na svaki drugi način.

– Posebno se želim zahvaliti autorici, mojoj kolegici, muzejskoj savjetnici Amini Abdičević koja je svojim iskustvom i specifičnom ekspertizom doprinijela da rad na ovoj izložbi nama bude zadovoljstvo  – kazala je Šehabović.

Izložbu je otvorila dogradonačelnica Anja Margetić-Stakić koja je istaknula da će uspješna saradnja Grada i Muzeja biti nastavljena i u budućnosti.

Dizajn izložbe radio je Branko Dursum, a Lea Dursum je poklonila autorsku fotografiju Sarajeva koja je korištena u produkciji.

Na otvorenju je nastupio mali hor iz sarajevske osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ koji su otpjevali pjesme „Sarajevo ljubavi moja“ i „Zemljo moja“.

Izložba “Uco: Pola vijeka bez Jurislava Korenića”, autorice, muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Izložbu je otvorio Halid Kuburović, hroničar kulture Sarajeva. Izložba je rezultat saradnje Kamernog teatra ’55 i ovog Muzeja, a njome je obilježeno i 50 godina otkad nas je ovaj vrsni pozorišni i televizijski reditelj, muzičar, dramaturg i prevoditelj napustio.

Produkciju izložbe i publikacije podržalo je Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Jurislav Korenić rođen je u Zagrebu 1915. godine gdje je završio Srednju muzičku školu, Filozofski fakultet i Kazališnu akademiju, Odsjek za režiju. Profesionalnu karijeru muzičara započinje 1933 godine, a od 1940. do 1942. godine djeluje kao sufler i korepetitor u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U periodu od 1942. do 1945. godine angažiran je kao kontrabasista Simfonijskog orkestra Radio – Zagreba, a potom ponovno u HNK (1945 – 1946) kao asistent režije, korepetitor i sufler. Iz Zagreba Korenić odlazi u Rijeku gdje u Narodnom kazalištu,, Ivan Zajc” obavlja dužnost sekretara, korepetitora i reditelja u Operi, kao i direktora Opernog ansambla. Na poziv prijatelja Borisa Papandopula, Jurislav Korenić 1952. godine dolazi u Sarajevo i postaje reditelj Opere Narodnog pozorišta. Godine 1955. jedan je od glavnih inicijatora i osnivača Malog pozorišta, današnjeg Kamernog teatra 55. Sa saradnicima i kolegama 1960. godine osniva Festivalih malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije, današnji Internacionalni teatarski festival MESS. Aktivno učestvuje u osnivanju Dramskog studija (1967) koji će uskoro prerasti u svojevrsnu pozorišnu akademiju. Opsjednut idejama i planovima sa glumcem Reihanom Demirdžićem u Svrzinoj kući u Sarajevu pokreće „Karađoz” pozorište i kao direktor Lutkarskog pozorišta zalaže se za novu zgradu. Istovremeno režira i piše („Maćeha” i „Fistikovi šejtanluci”) za sarajevsku Televiziju, realizira televizijsku seriju „Karađoz” u saradnji sa Reihanom Demirdžićem, sprema se da režira svoj prvi film… Jurislav Korenić, ustanovio je i angažirani politički teatar (,,Pobuna na Kejnu”, „Mladost pred sudom”, „Dantonova smrt”), prvi ostvario kabaretsko-satirični program (,,Pokradeno”, „Tako vam je bilo nekoć”), kao i prve mjuzikle i Brechtova djela, te izvršio modernizaciju operske režije na sarajevskoj sceni. Ogromna stvaralačka i organizatorska aktivnost donijela mu je mnoga priznanja; Nagradu grada Zagreba, Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, dva Zlatna vijenca na Festivalu malih scena Jugoslavije, dvije nagrade na TV festivalu na Bledu te nekoliko nagrada udruženja dramskih umjetnika BiH. Reditelj je jedne od najigranijih predstava u historiji bosanskoheregovačkog pozorišta („Ljubav”). Ovoga velikog entuzijastu svog poziva i pozorišne umjetnosti, smrt je zatekla na dužnosti dramaturga Narodnog pozorišta u Sarajevu 1974. godine.

U Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas su dodijeljene stipendije Fondacije “Karim Zaimović” za školsku 2023/2024. godinu. Ovogodišnje dobitnice su Ana-Marija Tomić i Lejla Mehanoli. Ana-Marija je studentica IV godine Akademije scenskih umjetnosti, Odsjeka za glumu, i već iza sebe ima nekoliko predstava, tri mjuzikla, jednu seriju i tri studentska filma. Pored toga što studira na ASU, Ana-Marija je već diplomirala na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za muzičku teoriju i pedagogiju, tako da u svojim aktivnostima vrlo uspješno kombinira dva talenta i znanja stečena na dvije Akademije.

Lejla je studentica IV godine Odsjeka za produkt dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti, i već je učestvovala na brojnim izložbama, predstavljajući se u različitim umjetničkim medijima, od slike, fotografije, prostorne instalacije, do grafičkog prikaza i animacije. Također je dobitnica dva priznanja na regionalnom takmičenju mladih dizajnera. Iz ljubavi prema očuvanju tradicije i naslijeđa Bosne i Hercegovina, Lejla se uključila i u projekat digitalizacije građe Akademije nauka i umjetnosti BiH, što će građu Akademije učiniti dostupnim svima zainteresiranim. Nažalost, Lejla danas nije mogla biti s nama, ali je njen brat preuzeo diplomu i obratio se prisutnima sa pismom zahvale koje je Lejla pripremila.

Podsjećamo, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH 2022. godine je formirana zbirka “Karim Zaimović”, a sredstava od otkupa zbirke uplaćena su na račun fondacije “Karim Zaimović”

Izložba „MAESTRO ESAD ARNAUTALIĆ – Sve bilo je muzika“ autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Esad Arnautalić bio je kompozitor, dirigent i muzički producent, a više od 50 godina bio je aktivni učesnik razvoja muzike u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Arnautalićevo ime je zlatnim slovima upisano u cjelokupnu istoriju sarajevske i bosanskohercegovačke popularne muzičke scene. Njegov urednički, kompozitorski, aranžerski, dirigentski te cjelokupan muzički opus stvorili su neizmjeran uticaj na razvoj poularne muzike u našoj zemlji.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović je kazala da je  riječ o prvoj od niza izložbi koje će nastati iz novoformirane muzejske zbirke „Književnosti i popularna kultura“.

– Zahvaljujući istraživanjima naše kustosice muzejske savjetnice Amine Abdičević odlučili smo da pokušamo zabilježiti kulturu,najviše grada Sarajeva, ali naravno i cijele Bosne i Hercegovine koja je vezana za književnost i performativnu umjetnost, a spada upopularnu kulturu. Želimo da radimo istraživanja historije naše zemlje, posebno period iz 80-ih godina prošlog stoljeća – kazala je Šehabović.

Izložbu je otvorio Ranko Rihtman, kompozitor, dirigent, pijanista, arnažer i dugogodišnji član kultne sarajevske grupe „Indexi“ koji je sa Arnautalićem rame uz rame radio 20 godina kao dio tadašnjeg Plesnog orkestra RTV Sarajevo.

– Esad Arnautalić bio je talentiran muzičar, ali i čovjek koji stremi visokoj esteteci i visokim ciljevima u svemu što je radio. Eso je dio te osnovne linije koja je pozicionirala grad Sarajevo kao jedan od važnih muzičkih centara u tadašnjoj Jugoslaviji. On nije dao veliki broj kompozicija, ali one koje su ostale iza njega su vrhunske i  vječne – kazao je Rihtman.

Na otvorenju je nastupio hor sarajevske osnovne škole „Silvije Strahimir Kranjčević“ koji vodi nastavnica Alma Šuman, a otpjevali su dvije pjesme koje je komponovao Arnautalić – „Djeca su vojska najjača“ i „Ostajte ovdje“.

Izložba je ralizirana zahvaljujući podršci kompanije BH Telecom i Općine Novi Grad Sarajevo kojima se ovim putem zahvljujemo.

Autorica izložbe Amina Abdičević se zahvalila na pomoći u produkciji izložbe i prateće publikacije Ismeti Dervoz, Zlatanu Izetbegoviću, Valerijanu Žuji, Josipu Pejakoviću, Gradimiru Gojeru, Adisu Eliasu Fejziću, Elmi Čaušević-Mujezinović, Amiru Misirliću, Zoranu Kuburi, Seadu S. Fetahagiću te RTV BiH i Kinoteci BiH za profesionalnu pomoć.

Također je podsjetila da su otvorenje pomogli i KJKP „Park“ Sarajevo te kompanija „Klas“ Sarajevo.

Izložba „MAESTRO ESAD ARNAUTALIĆ – Sve bilo je muzika“ autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je večeras u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Riječ je o jednom od najistaknutijih bosanskohercegovačkih kompozitora, dirigenata i producenata, a izložba je prva iz novoformirane zbirke “Književnost i popularna kultura” Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Autorica izložbe je Muzejska savjetnica Amina Abdičević, konsultant je Ismet Nuno Arnautalić, a dizajn je radio Branko Dursum.

Projekt je realiziran uz pomoć naših partnera BH Telecoma d.d. Sarajevo i Općine Novi Grad Sarajevo i Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

ESAD  ARNAUTALIĆ

Kompozitor, dirigent, muzički producent

Malo je ljudi u Bosni i Hercegovini za koje se može reći da upravo od njih ili

s njima nešto počinje. Esad  Arnautalić je sigurno jedan od takvih.

Rođen je u Sarajevu, 28. februara, 1939. godine. Preko 50 godina bio je aktivni učesnik razvoja muzike u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Čovjek čije je ime zlatnim slovima upisano u cjelokupnu istoriju sarajevske i bosanskohercegovačke popularne muzičke scene. Njegov urednički, kompozitorski, aranžerski, dirigentski te cjelokupan muzički opus stvorili su neizmjeran uticaj na razvoj poularne muzike u našoj zemlji.

Esad Arnautalić – kompozitor i aranžer

Autor je brojnih popularnih kompozicija koje su bile hitovi širom bivše Jugoslavije, između ostalih: „Kud plovi ovaj brod”, „U dugim noćima”, „Djeca su vojska najjača”.

Dobitnik je više festivalskih muzičkih nagrada kao što su: „Vaš šlager sezone”, „Splitski festival”, „Prvi aplauz”, „Mali šlager”.

Njegova kompozicija „Kud plovi ovaj brod” doživjela je veliki broj međunarodnih izvedbi.

Komponovao je preko 200 kompozicija i aranžmana zabavne i dječije muzike.

Autor je muzike za dva dokumentarna filma o Sarajevu:

               – „Sarajevo” Nedžada Begovića i Ismeta Arnautalića,

               – „Sarajevo portret” Aleksandra Jevđevića i Valerijana Žuje.

Pisao je muziku za TV drame:

– „Čovjek koji je znao gdje je sjever a gdje jug” Nedima Đuherića

– „Voz za sjever, voz za jug” Ivana Fogla

– „Granica očevog imanja” Vojislava Milaševića

– „Pismo” Mirze Idrizovića

Kao i svaki uspješan autor okušao se i na polju filmske muzike gdje je dao najkreativniji doprinos u nekoliko igranih filmova:

               – „Azra” i „Miris dunja” reditelja Mirze Idrizovića

               – „Ada” Milutina Kosovca

               – „Ovo malo duše” i „Savršeni krug” Ademira Kenovića

Početkom rata, iz opkoljene Dobrinje, uspio je telefonom izdiktirati svoju tek napisanu kompoziciju „Ostajte ovdje”, koja je odmah realizovana i emitovana u tzv. ratnom radio-televizijskom programu.

Esad Arnautalić – muzički producent

Kao producent Esad Arnautalić je značajno uticao na stvaranje prvih bosanskohercegovačkih pop-rok gupa i solista 60-tih godina. Među najpoznatijim su već legendarni Indexi, Dragan Stojnić, Kemal Monteno i drugi.

Ostaće upamćena njegova odluka, kao producenta, da se u studiju Radio Sarajeva prestane sa snimanjem kompozicija stranih autora. Ključni aspekt Esada Arnautalića svakako leži u njegovom nastojanju da domaću scenu oslobodi pukog kopiranja,  insistirajući na autentičnom autorskom stvaralaštvu, čime je bh muzička scena dobila zamah i pokazala svoj puni sjaj , energiju, originalnost i kreativnost. Mladim solistima i grupama, koje su tada počinjali svoj muzički i autorski život, rekao je: „Neka strane muzike, ali hajdemo mi stvarati našu bosanskohercegovačku pop-rok muziku. Sjedite i pišite svoje pjesme. Ako nešto ne valja popravićemo”.

Tako je pod njegovim vodstvom i uticajem nastala čuvena „sarajevska pop-rok škola”. U svim muzičkim enciklopedijama ta činjenica je uvijek naglašena. Zahvaljujući tome, Sarajevo je, bilo i ostalo do danas, najkreativniji muzički centar.

Esad Arnautalić je tokom svog radnog vijeka u Radio-televiziji Sarajevo bio idejni tvorac i realizator nekoliko značajnih muzičkih festivala. Njegova je zasluga što su nastali festivali „Vaš šlager sezone”, „Mali šlager” i „Prvi aplauz” na kojima su brojni autori i pjevači imali priliku da dožive svoju

afirmaciju.

Bio je neosporni autoritet svim mladim i iskusnim muzičarima i vokalnim solistima.

Esad Arnautalić – dirigent

Osnivač je Plesnog orkestra RTV Sarajevo i njegov prvi dirigent.

Plesni orkestar RTVSA bio je okosnica širenja autorskih potencijala Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

U antologiji BiH muzičke scene zapamćen je kao dirigent koji je tri puta dirigovao na međunarodnom takmičenju za pjesmu Evrovizije. 1973. – Luksemburg, 1976. – Hag i 1993. – Ljubljana.

Esad Arnautalić je bio idejni tvorac i realizator kapitalnog muzičkog projekta „Muzika raspoloženja”, koji je produciran za Radio-televiziju Sarajevo.

Ovaj projekat je privukao veliku pažnju publike jer je bio zanimljiv i uspješan pokušaj približavanja tzv. „ozbiljne muzike” širem auditoriju.

Nema dirigenta na svijetu koji ne bi bio ponosan na takav dirigentski učinak, niti radio-televizije koja ne bi rado emitovala takav muzički program. Takav veliki i zahtijevni muzički događaj, nažalost, neće biti moguće realizovati u BiH za duže vrijeme.

Pod njegovom dirigentskom palicom osnovan je, u opkoljenoj Dobrinji, Ženski hor “Bosna”. To je bio poseban vid kulturnog otpora agresiji na BiH.

Šta je ovaj hor značio za sve ljude u opkoljenoj Dobrinji najljepše je opisala jedna od njegovih članica:

„Hor je postao naše utočište. Mjesto gdje smo pokušavali da živimo normalnim životom. Bilo je dana kada smo sa strahom pitali hoće li maestro doći na probu i da li je živ, jer se na Dobrinji svakodnevno ginulo. Kada bi ga ugledali, za čas bi se strah raspršio. Počeli smo probu kao da napolju ne tutnje granate”…

Bio je to amaterski hor ali hor koji se radom svrstao u sam vrh horskog pjevanja.

Njegova velika ljubav bila je i ostala muzika za djecu. Iz tog razloga  je 2007. godine osnovao dječiji hor „Vesela djeca”. Kroz hor je prošlo preko 200 djevojčica i dječaka koji su učestvovali u snimanju više tematskih cjelina kao što su: Narodna muzika, Hor i solisti, Muzika za djecu, Zabavna muzika, Prisjećanja. Snimljeno je preko 150 pjesama.

U projektu Narodnog pozorišta „Jedan čovjek i jedna žena” Esad Arnautalić je kao dirigent i aranžer, sarađivao sa Orkestrom sarajevske filharmonije i Horom opere.

To je u Sarajevu bio značajan poslijeratni muzički događaj u kome su se u pozorišnoj dvorani, po prvi put, mogle čuti najpoznatije kompozicije legendarnih Indexa.

Bio je član žirija za izbor BiH himne.

Dobitnik je Zlatne značke RTV Sarajevo, Nagrade za životno djelo, dvije muzičke nagrade „Davorin”.

Od aprila 1992. godine bio je pripadnik TO, a kasnije i Armije BiH u 5. motorizovanoj brigadi (Dobrinja) sve do kraja rata.

U naselju Dobrinja, na Trgu branilaca Dobrinje, 17. septembra 2016. godine  svečano je otkrivena  klupa, posvećena maestru Esadu Arnautaliću,

Esad Arnautalić je umro u Sarajevu,  5.12.2016. godine.

Nakon smrti maestra Općina Novi Grad Sarajevo donijela je odluku da se jedna ulica na Dobrinji nazove Ulica Esada Arnautalića.

Muzički studio Radio-televizije BiH nosi ime Esada Arnautalića.

Maja 2017. godine Kanton Sarajevo je posthumno Esadu Arnautaliću za životno djelo dodijelio Plaketu Kantona Sarajevo.

Nije ovo biografija trojice ljudi nego biografija jednog čovjeka, Esada Arnautalića, koji je bio veoma uspješan na tri polja djelovanja.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine formirao je zbirku “Zdravko Grebo”! To je ozvaničeno potpisivanjem Ugovora s Ognjenkom Finci, suprugom Zdravka Grebe koja je poklonila legat Muzeju.
Zbirka se sastoji od 2169 eksponata i podijeljena je u više tematskih cjelina.
Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da je to jedna od najobimnijih zbirki i da će ovo biti značajan projekat u narednoj godini.

• Svi znamo od kakvog je značaja doprinos Zdravka Grebe historiji Bosne i Hercegovine. Nezmjerno smo zahvalni što imamo priliku da budemo baštinici njegovog naslijeđa i učinit ćemo sve što je u našoj moći da učinimo ovaj dio nase historije dostupnim što većem broju ljudi – kazala je Šehabović.
  Ognjenka Finci kazala je do saradnje došlo zahvaljujući projektu “Karim Zaimović” koji je Muzej realizirao u ovoj godini te da joj je drago sa su u ovoj instituciji prepoznali značaj legata.

Proces istraživanja i digitalizacije zbirke “Zdravko Grebo” vodi saradnica Muzeja Ifeta Lihić, a za zbirku je zadužena kustosica Đana Kukić.

• Tokom realizacije projekta o djelu Karima Zaimovića koji je radio na Radiju Zid kontaktirala sam gospođu Finci koja mi je ustupila dio građe za potrebe istraživanja i izložbe. Zdravko Grebo, je kao što većina zna bio jedan od osnivača Radija Zid i tu se rodila ideja za formiranje nove zbirke “Zdravko Grebo”. Radi se o veoma vrijednoj građi koja svjedoči o kulturnom i političkom životu BiH i koja zahtjeva temeljito interdisciplinarno istraživanje.”, kazala je Lihić.

Lihić dodaje da postoji veliki interes istraživača za proučavanje arhivske građe ove zbirke. Tim istraživača za sada čine Feđa Kulenović, Damir Arsenijević, Jasmina Husanović, Hana Ćurak, Saida Mustajbegović, Faris Šehović, i tim istraživača Historijskog muzeja BiH.

Digitalizaciju građe vodi Feđa Kulenović, asistent na Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a timu su studentice i studenti Hajrija Osmanhodžić, Anida Herceg, Harun Ćurak i Luka Bošković.

Zahvaljujući Fondu Otvoreno Društvo Bosna i Hercegovine koji podržava prvu fazu projekta građa će uskoro biti dostupna na web platformi svim zainteresiranim istraživačima.

Grad Sarajevo započeo je  implementaciju  projekta “IVA- Akcije inkluzivnosti i vidljivosti za održivi razvoj kulture”,  u  okviru zajedničkog projekta “ CC4WBs- Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan”. „Kultura i kreativnost za zapadni Balkan“ (CC4WBs) je projekat koji finansira Evropska unija koji ima za cilj podsticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu jačanjem kulturnih i kreativnih sektora za povećani društveno-ekonomski uticaj.

Projekat se implementira u partnerstvu sa Gradom Podgoricom, Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA-om, Muzejima grada Sarajeva, Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijskim muzejom BiH, Muzejima i galerijama Podgorice

Glavno polazište realizacije  projekta IVA zasniva se na činjenici da muzeji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nisu dovoljno inkluzivni, niti pružaju inkluzivne sadržaje, a muzejsko osoblje nema dovoljno kapaciteta da obezbijedi i organizuje inkluzivne aktivnosti ili da organizuje okruženja sa elementima inkluzivnih aktivnosti.

Namjera projekta je da se udruženim snagama partnera doprinese uspostavljanju aktivnosti upravljanja muzejskom inkluzivnošću, jačanju kapaciteta kulturnih institucija u dvije zemlje te doprinese socio-ekonomskom razvoju i dobrobiti svih građana na projektnom području, što predstavlja specifičan cilj ovog projekta.

Projektom IVA će se uspostaviti  saradnja institucija kulture iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore na zaštiti i inkluzivnosti kulturno-historijskog naslijeđa. Nadalje, Takođe, jačaće se kapaciteti partnerskih kulturnih institucija kroz edukaciju i nabavku neophodne muzejske opreme.

Projekat će tokom 12 mjeseci trajanja svojim aktivnostima doprinijeti da navedeni partnerski muzeji postanu inkluzivniji, vidljiviji i privlačniji građanima i turistima kroz nove usluge koje čuvaju tradiciju i istorijsko/kulturno nasljeđe. 

Izložba fotografija „Ivo Andrić – posljednji put u Travniku“ otvorena je večeras u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Povod izložbe je godišnjica dodjele Nobelove nagrade za književnost Ivi Andriću 10. decembra 1961. godine.

Na izložbi su predstavljene fotografije iz arhiva Gradske biblioteke Travnik, a autori su doc. dr. Amela Bajrić, Kenan Kavazović i Azra Kavazović.

– Ova izložba predstavlja hronologiju događanja Andrićeve posljednje posjete Travniku, 15. oktobra 1972. godine. Po dolasku iz Sarajeva u Travnik andrić je prisustvovao Centralnoj jugoslovenskoj manifestaciji „Mjesec dana knjige“ čiji je pokrovitelj bio Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. U okviru manifestacije posjetio je, tada, Narodnu biblioteku, svečano otvorio Dječiju biblioteku, otkrio spomen-ploču na mjestu gdje je davne 1706. godine Elči Ibrahim-paša uspostavio javnu biblioteku. Tog dana ispred tadašnjeg Doma JNA posadio je i jednu od osam Pančićevih omorika koje su, između ostalog, obilježavale osam decenija života Ive Andrića – kazala je Bajrić.

Kavazović ističe da su iz veoma bogate arhive fotografija Gradske biblioteke Travnik, probrali samo jedan mali dio.

– Pored ove arhive korištena je i građa iz Kantonalnog arhiva u Travniku, od pozivnica, finansijskog plana, manifestacije na osnovu kojih se može vidjeti kako je pripremana jedna tako važna kulturna manifestacija u tom periodu. Zahvalni smo i dnevnom listu “Oslobođenje” koje nam je ustupio svoj digitalni arhiv na osnovu kojeg se može vidjeti kako su mediji pisali  tom događaju na saveznom nivou – kazao je Kavazović.

Dodaje da je iz manifestacija “Mjesec dana knjige“ nakon Andrićeve smrti nastala druga poznata kulturna manifestacija “Andrićevi dani”.

– Prema nekim izvorima nobelovac nije želio da za njegovog života neka manifestacija nosi ime po njemu pa je to učinjeno tek nakon njegove smrti – istaknuo je Kavazović.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da joj je drago da se upravo ovom izložbom obilježava 62. godišnjica dodjele Nobelove nagrade Ivi Andriću.

– Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine baštini original rukopisa “Na Drini ćuprija”, grad Travnik čuva Andrićevu rodnu kuću. Ta konekcija je nama veoma važna jer i jedni i drugi u svojim arhivima imamo dokaze koliko je nekad institucionalno posvećivana pažnja književnosti. To je još jedno podsjećanje da mi nismo nastali jučer – kazala je Šehabović.

Povodom 25. novembra – Dana državnosti Bosne i Hercegovine Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Travnik i Javna ustanova Gradska biblioteka Travnik priredili su u Centru za kulturu općine Travnik izložbu „Neminovnosti: književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića“.

Izložba je autorsko djelo magistrice Đane Kukić, muzejske savjetnice u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a nastala je kao plod saradnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ Bosne i Hercegovine i ovoga muzeja. Gostovanje izložbe podržalo je Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Na izložbi su prikazani skenirani primjerci ličnih dokumenata, fotografija, novinskih članaka, pisama, knjiga i drugih eksponata koji svjedoče o životu i bogatoj književno-naučnoj karijeri jednog od najvećih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih književnika i intelektualaca.

-Željeli smo pokazati da je neminovno, nužno, danas se sjećati Alije Isakovića, i to ne radi njega samog, jer on je svoje djelo ostavio iza sebe, nego radi nas samih. Isaković nas uči tome kako se vlastita kultura, vlastiti identitet može formirati kao prirodno pravo na kulturu i identitet, pri čemu takvo formiranje ne isključuje pravo drugog. – istakao je predsjednik Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“Bosne i Hercegovine, prof. dr. Sanjin Kodrić.

U okviru XIX Književnih susreta “Muhamed Abdagić” u Sjenici, u Sjeničkoj kući otvorena je izložba ”Život i djelo Ćamila Sijarića – Cio svijet živi u Sandžaku”, autorice magistrice Đane Kukić. Na otvorenju izložbe govorila je direktorica Muzeja Šejla Šehabović koja je učestvovala i u Poetskoj večeri.

Gostovanje ove izložbe rezultat je saradnje Kulturno-prosvetne zajednice Sjenica i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Gostovanej je podoržalo Ministarstvi civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Izložba je prvi put predstavljena 2019. godine, nakon čega je više puta gostovala u zemlji i inostranstvu. Zahvaljujući edukativnom karakteru postavke i hronološki predstavljenim detaljima iz piščeva života, aktuelna je i danas. Autorica je na raspolaganju imala veliki broj eksponata iz ostavštine prodice Sijarić na osnovu kojih se u tančine može hronološki pratiti Sijarićev književni i životni put.

Izložba ne bi bila moguća bez velikodušnosti Sijarićeve kćerke Olane Sijarić, koja je osigurala građu za produkciju i bila velika podršku u radu.

Kroz izložbu svi posjetioci imat će priliku hronološki pratiti život i književno stvaralaštvo Sijarićevo na osnovu pažljivo selektiranih eksponata iz porodične arhive: porodično stablo porodice Sijarić koje je nacrtao sam Ćamil Sijarić predstavlja priču o njegovom porijeklu, fotografije iz perioda dok je pohađao Veliku medresu kralja Aleksandra u Skoplju svjedoče  o osmogodišnjem školovanju u Medresi iz koje je 1935. Ćamil Sijarić izbačen zbog političkog djelovanja.