Bogata i dragocjena ostavština istaknutog bosanskohercegovačkog i sarajevskog muzičara, klavijaturiste legendarnih sastava “Indexi” i “Bijelo dugme” Vlade Pravdića, od danas je dio Zbirke “književnost i popularna kultura”, čija je kustosica, muzejska savjetnica Amina Abdičević, saopćeno je iz ovog muzeja.
– Ponosni smo što su eksponati iz privatne arhive ovog izuzetnog muzičkog umjetnika iz Splita dopremljeni u Vladino rodno Sarajevo, gdje će biti dostupni svim zainteresiranim posjetiteljima našeg muzeja, a nadamo se i skoroj izložbi – kazala je Abdičević.
Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu gdje je sa sedam godina upisao muzičku školu i naučio svirati klavir. Nakon toga završava i srednju muzičku školu te se odlučuje na studij fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.
Muzičku karijeru započeo je 1965. godine kada se priključio grupi Vokinsi, a 1968. pridružio se grupi Kost. Godine 1970. pridružio se grupi Ambasadori, da bi kasnije od 1971. do 1973. godine svirao u Indexima.
Iste godine, sprijateljio se s Goranom Bregovićem i on se pridružuje njegovom tadašnjem bendu Jutro. Raspadom ovog benda, Bregović i Pravdić osnivaju Bijelo dugme, gdje je Pravdić svirao klavijature na njihova prva dva albuma. Nedugo nakon toga Pravdić odlazi na obavezni vojni rok, a na njegovo mjesto dolazi Laza Ristovski.
Vlado Pravdić se 1978. godine vraća u bend, gdje svira do 1987. godine, nakon čega se povlači iz javnog života. Posljednji put s Bijelim dugmetom svirao je na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.
Preminuo je u 74. godini u Splitu, u decembru 2023. godine.
u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine počela je realizacija projekta „Digitalizacija zbirke Šukrija Pandžo i štampa publikacije Edicija Dokumentarna građa: zbirka Šukrija Pandžo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH”. Projekt je finansijski podržala Općina Centar Sarajevo.
Ove godine se obilježava 40 godina od smrti bosanskohercegovačkog književnika Šukrije Pandže. U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine čuva se zbirka „Šukrija Pandžo“ koja se sa skoro hiljadu eksponata jedna od najvećih u Muzeju. Za ovom građom vlada veliko interesovanje istraživača iz Bosne i Hercegovine i regiona i zbog toga je izvrđena digitalizaciju kako bi bila dostupna široj javnosti. Također objevljena je i publikacija iz edicije Dokumentarna građa: zbirka Šukrija Pandžo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u kojoj bi bili obuhvaćeni svi eksponati koje posjeduje Muzej.
Zbirka Šukrija Pandžo podijeljena je u nekoliko segmenata: rukopisi, bilježnice, osvrti i prilozi, radio-drame, prevodi, prepiska, dokumenti, fotografije, časopisi, časopisi i novinski isječci, pruznanja i nagrade i drugo.
Općina Centar Sarajevo dosad je podržala digitalizaciju četiri muzejske zbirke Isak Samokovlija, Zija Dizdarević, Kalmi Baruh i Šukrija Pandžo.
Gradu Sarajevu je putem Javnog poziva za finansijsku podršku projektima ustanova kulture, institucija kulture od značaja, muzeja i pozorišta sa područja grada Sarajeva u 2024. godini podržao naš projekt “Sarajevo under siege – digitalna budućnost kulture otpora. Arhiv Zdravko Grebo”.
U okviru projekta biće izvršena obrada i arhiviranje građe zbirke “Zdravko Grebo”.
U projektu učestvuju kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Đana Kukić, asistent na Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Feđa Kulenović te studenti/volonteri Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hajrija Osmanhodžić, Luka Bošković, Anida Herceg i Selsebila Medić.
Cilj projekta je liberalizacija podataka u istraživačke svrhe, a skladu sa tim i liberalizacija znanja iz oblasti tematskih rodnih muzejskih građa koje institucija baštini. Projekt digitalizacije temelji se na strateškom projektu prema kojem se Muzej otvara prema obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini, omogućavajući studentima pristup informatičkim znanostima i literaturi, a široj akademskoj zajednici u BiH i inozemstvu pristup digitalnim arhivima. Muzej književnosti Bosne i Hercegovine također nema dugoročne ljudske resurse i opremu da samostalno realizira proces digitalizacije.
Podsjećamo Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH je krajem 2023. došao u posjed obimne građe koja se odnosi na život i djelo Zdravka Grebe što je ozvaničeno potpisivanjem Ugovora s Ognjenkom Finci, suprugom Zdravka Grebe koja je poklonila legat Muzeju.
Zbirka se sastoji od više od 2000 eksponata i podijeljena je u više tematskih cjelina.
Grad Sarajevo ponosno objavljuje uspješnu provedbu edukacije za osoblje muzeja pod okriljem projekta “Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj – IVA”, koji je dio šire inicijative “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (CC4WBs).
„Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs) je projekat koji podržava UNESCO, a finansira Evropska unija s ciljem podsticanja dijaloga na Zapadnom Balkanu, ali i jačanja kulturnih i kreativnih sektora za povećan društveno-ekonomski uticaj.
Edukacija je održana od 5. do 7. juna 2024. godine u prostorijama Olimpijskog muzeja Sarajevo, okupivši predstavnike institucija partnera Grada Sarajeva, Glavnog grada Podgorice, Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Gradskih muzeja Sarajevo, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine te Muzeja i galerija Podgorice.
Dinamična edukacija nije samo obuhvatila osnovne teorijske koncepte; sudionici su se duboko uronili u široki spektar tema poput historijata i prava osoba s invaliditetom, inkluzije, asistivne tehnologije te pristupa različitim društvenim grupama. Kroz interaktivni program, sudionici su imali priliku ne samo usvojiti teorijsko znanje o inkluzivnosti, već i aktivno primijeniti svoje spoznaje kroz praktične vježbe i dinamične diskusije. Ovaj pristup omogućio je sudionicima da dublje razumiju temeljne koncepte inkluzije te da steknu praktične vještine koje će moći primijeniti u svakodnevnom radu u muzejskom sektoru.
Poseban naglasak stavljen je na važnost stvaranja inkluzivnog okruženja u muzejima kako bi se osiguralo da kulturna baština bude dostupna svima. Prezentacije Planova Inkluzivnosti dodatno su obogatile program, pružajući praktične smjernice za implementaciju inkluzivnih praksi u svakodnevni rad muzeja.
Ovaj događaj ne predstavlja samo još jednu edukaciju; on je korak naprijed ka stvaranju kreativnijeg, inkluzivnijeg i održivijeg kulturnog sektora na Zapadnom Balkanu. Sudionici su ne samo stekli nova znanja i vještine, već su postali ambasadori inkluzivnosti u svojim institucijama, pridonoseći unapređenju kulturnih praksi i kreativnih industrija u regiji.
Međunarodni dan muzeja proslavili smo razgovorom, druženjem u bašti uz kafu, obilaskom Stalne postavke i galerije, učešćem u radionici o digitalnoj transformaciji…
Pored uposlenika Muzeja sa posjetiocima su bili i naša vrijedna istraživačica i saradnica Ifeta Lihić te studenti Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Luka Bošković i Selsebila Medić na čemu smo im veoma zahvalni. Oni su posjetiocie upoznali sa procesom digitalne transformacije kroz koju prolazi Muzej.
Ifeta lihić je inače voditeljica projekta istraživanja i digitalizacije zbirke “Zdravko Grebo”.
Međunarodni dan i Evropska noć muzeja – najveći muzejski događaji u Bosni i Hercegovini, će se održati u subotu 18. maja 2024.
O DANU MUZEJA
Svake godine, zvanično od 1977. godine, #ICOM organizira Međunarodni dan muzeja, koji predstavlja jedinstven trenutak za međunarodnu muzejsku zajednicu.
No, prije 1977. godine, kada je zvanično u svijetu počelo obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, ICOM je, na sastanku 1951 .godine, pod nazivom “Crusade for museums” (Borba za muzeje) okupio međunarodnu muzejsku zajednicu kako bi razgovarali o temi “Muzeji i obrazovanje.” Ideja za Međunarodni dan muzeja upravo je inspirirana okvirom za pristupačnost muzeja koji je razvijen na ovom sastanku.
Prvi zvanični plakat ICOM-ova Medjunarodnog dana muzeja objavljen je 1997. godine, na temu borbe protiv nezakonitog prometa kulturnim dobrima.Plakat je te godine usvojilo 28 zemalja.
U 2011. godini predstavljeni su i institucionalni partneri, web stranica i komunikacijski komplet za Međunarodni dan muzeja, označavajući prekretnicu za ovaj događaj. ICOM je po prvi put te 2011. godine bio pokrovitelj Evropske noći muzeja, događaja koji se održava u subotu, najbližu 18. maju, Međunarodnom danu muzeja. Cilj Evropske noći muzeja je da se u neuobičajeno vrijeme, do kasnih večernjih sati, približe muzeji, njihove zbirke i programi, svima, osobito mlađoj populaciji.
Širom svijeta sve više muzeja učestvuje u Medjunarodnom danu muzeja. Prošle, 2023. godine, na manifestaciji je učestvovalo više od 37.000 muzeja u oko 158 zemalja i teritorija.
U 2021. godini, proslava i obilježavanje ovog dana je pojačala svoj uticaj razvojem hibridnih aktivnosti širom svijeta, dopirući do 89 miliona korisnika interneta putem društvenih medija, novinskih članaka, blog postova, podkastova i još mnogo toga!
Tema ovogodišnjeg Dana muzeja “Muzeji za obrazovanje i istraživanje” (Museums for education, and research) naglašava ključnu ulogu kulturnih institucija u pružanju holističkog obrazovnog iskustva. Ovaj dan se zalaže za svjesniji, održiviji i inkluzivniji svijet.
Muzeji služe kao dinamični obrazovni centri, njegujući radoznalost, kreativnost i kritičko mišljenje. U 2024. godini prepoznajemo njihov doprinos istraživanju, pružajući platformu za istraživanje i širenje novih ideja. Od umjetnosti i historije do nauke i tehnologije, muzeji su vitalni prostori u kojima se obrazovanje i istraživanje spajaju kako bi oblikovali naše razumijevanje svijeta.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bih je za ovogodišnji praznik muzeja pripremio slijedeći program:
1. Besplatan ulaz u Stalnu postavku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. U Stalnoj postavci prikazani su izabrani eksponati iz zbirki deset bosanskohercegovačkih pisaca i devet bosanskohercegovačkih pozorišnih umjetnica i umjetnika. Riječ je o eksponatima poput originalnog rukopisa djela “Na Drini ćuprija” Ive Andrića, originalnog rukopisa “Derviš i srmt” Meše Selimovića te eksponatima iz zbirki Isak Samokovlija, Mak Dizdar, Zija Dizdarević, Branko Ćopić, Reihan Demirdžić, Jelena Kešeljević, Jolanda Đačić, Safet Pašalič i drugima.
2. Obilazak naše galerije Mak i izložbe fotografija “Journey to Infinity” autora Zorana Milišića koje su nastale na njegovom putovanju kroz Nepal, Tibet i Himalaje.
3. Prezentacija digitalnih arhivskih praksi kroz interdisciplinarni pristup i regrutacija volontera studenta različitih akademskih disciplina.
U periodu od 10 do 15 sati zainteresirane posjetiteljke i posjetitelji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine imat će priliku informisati se o procesu digitalne transformacije kroz koji trenutno prolazi naš Muzej.
Projekat će predstaviti voditeljice procesa digitalizacije Đana Kukić i Ifeta Lihić zajedno sa studenticama i studentima sa odsjeka za Komparativnu književnost i informacione nauke.
Ovu priliku koristimo da zainteresujemo potencijalne volonterke i volontere različitih akademskih disciplina da se pridruže našem timu i da zajedno radimo na digitalnoj transformaciji. Zainteresirane studentice i studenti će se moći prijaviti za volontiranje u našoj instituciji.
Izložba “SLAVKO PERVAN, Jedan život – jedna karijera” autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je danas u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo.
Gostovanje izložbe o životu i umjetničkom radu vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana rezultat je saradnje Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Izložba je otvorena do 29. maja.
Izložba „Slavko Pervan – Jedan život, jedna karijera“ autorice Amine Abdičević predstavlja život i djelo tokom sedam decenija karijere vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana. Pervan je također bio i značajan koreograf te je upravo on autor koreografije veličanstvenog otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.
Zasigurno jedan od najutjecajnijih i najbitnijih baletnih umjetnika iz regije, Slavko Pervan, prvobitno kao plesač, a potom i kao redatelj i koreograf, već punih sedam decenija ispisuje svoju profesionalnu i životnu priču sa istom onom
lakoćom, radoznalošću, iskrenošću i samouvjerenošću koji su mu bili okosnicom i kada je počinjao svoj impresivni put potpisivanjem prvog profesionalnog plesačkog ugovora sa Baletom Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku kao još golobradi petnaestogodišnjak. Taj put će ga dalje voditi do Sarajeva, Zagreba, Beograda, Prištine, Novog Sada, Splita, Rijeke, kao i Sankt Peterburga, Moskve, New York City-ja, Los Angelesa i mnogih drugih gradova nazad u Sarajevo gdje je osmislio i realizirao svoje najkvalitetnije i najutjecajnije umjetničke projekte.
Kao plesač, prema vlastitoj računici, Pervan se pojavio u više od 2000 predstava, sa više od 40 uloga, što na pozornici, što pred televizijskim kamerama. Kao solist, odigrao je sve velike muške uloge klasičnog baletnog repertoara. I pored toga, svoje najuspješnije i najkvalitetnije radove ostvarit će kao koreograf. Tu uvijek prvobitno ističe svoju neprevaziđenu suradnju sa domaćim kompozitorima sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije, koja je rezultirala sa čak 19 baletnih praizvedbi u različitim kazalištima bivše države, a poslije i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njegov bogati koreografski opus također obuhvata jedinstvene projekte poput proslavljene verzije poznatog američkog mjuzikla Kosa postavljenog ratne 1992 godine u opkoljenom Sarajevu, kao i velike spektakle na otvorenom prostoru poput proslave Dana mladosti od 1977 do 1981, te veličanstvenoga otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.
Skupština Kantona Sarajevo usvojila je Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja, čiji je osnivač Bosna i Hercegovina. Time je prekinuta višedecenijska agonija institucija kulture u BiH.
Sufinansiranje plata
Prilikom prezentiranja prijedloga zakona resorni ministar Kenan Magoda istakao je hitnost i neophodnost tog zakona, koji je donesen u cilju spašavanja institucija koje su decenijama bile prepuštene same sebi.
Trideset godina neizvjesnosti i nedostatka jasnog sistema finansiranja dovelo je do trenutne situacije u kojoj su institucije na rubu propadanja, a njihovi uposlenici već tri mjeseca bez plaća i bez osnovnih socijalnih prava.
Finansiranje tih institucija ograničavalo se na fregmentirana sredstva dobijena kroz aplikacije za projekte, gdje se sredstva moraju podijeliti između plaća, održavanja zgrade i ostalih troškova, često ostavljajući minimalne ili nikakve resurse za održavanje i razvoj.
– Ovaj Zakon ne ulazi u ingerenciju države, već se fokusira isključivo na sufinansiranje plata zaposlenih i osiguravanje prosperiteta i kontinuiranog rada institucija kulture u Bosni i Hercegovini – kazao je Magoda.
Veliko olakšanje
Ovim korakom, dodao je, otvaramo novo poglavlje u brizi za kulturne radnike i njihovu egzistenciju, osiguravajući ujedno da kulturno i umjetničko naslijeđe Bosne i Hercegovine ostane zaštićeno i dostupno svim građanima.
– Odluka koja je danas donesena predstavlja zajednički korak ka boljoj budućnosti naše kulture i obrazovanja – rekao je Magoda.
Na 35. internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga večeras su promovirane dvije publikacije – Zbirka Zija Dizdarević i Zbirka Kalmi Baruh Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine iz edicije Dokumentarna građa. Promocija je održana u centralnom prezentacionom prostoru “Bosanska kuća”, a promotori su bili autorica izdanja muzejska savjetnica Tamara Sarajlić-Slavnić i dr. Eli Tauber, novinar, istraživač i autor.
– Zbirke posvećene životu i djelu bosanskohercegovačkog književnika Zije Dizdarevića i bosanskohercegovačkog profesora, lingviste, pisca, prevodioca i književnog kritičara Kalmija Baruha dvije su od 67 književnih muzejskih zbirki u vlasništvu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Ove dvije zbirke su digitalizovane i kao rezultat toga imamo ove kataloge iz edicije Dokumentarna građa. Ova edicija je važna za budućnost Muzeja, demokratizaciju pristupa znanju u našoj zemlji i inostranstvu te zaštitu i sigurnost muzejske građe – kazala je Sarajlić.
Dodaje da su iz zbirke „Zija Dizdarević“ digitalizovani rukopisi, prepiska, dokumenti ifotografije, a iz zbirke „Kalmi Baruh“ dokumenti, fotografije i prepiska.
Tauber je kazao da mu je posebno drago što je ranije digitalizovana zbirka „Isak Samokovlija“ koja je također objavljena u obliku kataloga i promovirana na prošlogodišnjem Sarajvskom sajmu knjiga.
– Kalmi Baruh nije bio knjiiževnik, on nije pisao priče, pjesme niti je opisivao stvarne događaje. On je bio filolog i pisao je jeziku. Istovremeno je bioi historičar i dobar poznavatelj Španije odakle su Sefardi i došli na naše područje. Mi smo imali sreću da je neko ostao toliko snažno vezan za svoje korjene i da je tako dobro poznavao jevrejsko-španski jezik da je o njemu mogao da govori – kazao je Tauber.
Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine 