Drugog dana 63. Sarajevskih dana poezije, u okviru Dječijeg programa održana je poetska radionica “STIHOVI PLEŠU NAJLJEPŠU PJESMU STAROG GRADA”.

Stihove su govorili Lidija Sejdinović, Aleksandra Čvorović, Dragana Pavlović Ribać i Fahrudin Kučuk, a na kraju su im se pridružili i mali gosti iz publike

Stihovima svoje pjesme “Bosanski stećak”, koji je simbol Bosne i Hercegovine, ali i oficijelna nagrada Sarajevskih dana poezije, pjesnikinja Bisera Suljić Boškailo, večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH otvorila je 63. izdanja ovog značajnog međunarodnog književnog događaja koji će do 5. oktobra publici u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Kaknju i Visokom ponuditi bogat program.

Suljić Boškailo članica je Društva pisaca BiH, koje je organizator Sarajevskih dana poezije. Publici se obratila i u svojstvu predsjedavajuće programskog savjeta Sarajevskih dana poezije.

– Ljubitelji uzvišene riječi dobrodošli na Sarajevske poezije. Od prošlogodišnjeg izdanja festivala do danas preminuli su naši veliki književnici i pjesnici: Hadžem Hajdarević, Abdulah Sidran, Mirsad Bećirbašić, Ajša Zahirović, Enes Duraković… i Goran Simić koji nas je napustio prije tri dana, a trebao je biti dio našeg festivala. Odlaze oni koji su dali maksimum Društvu pisaca i književnoj sceni. Društvo pisaca BiH naredne godine slavi 80. rođendan, a ono što želimo poručiti javnosti je da smo mi tu, i idemo dalje – istakla je Suljić Boškailo i zamolila publiku da minutom šutnje odaju počast pjesnicima koji više nisu fizički sa nama.

Član Društva pisaca i organizator dječijeg programa 63. Sarajevskih dana poezije, Fahrudin Kučuk pozvao je građane Sarajeva i BiH da “tokom pet dana festivala iskoriste priliku da se druže sa lijepom rječju”.

– Dva pjesnika ili pjesnikinje kada se sretnu negdje na okeanu, oni se dobro razumiju, jer pjesništvo nadilazi sve. Budite sretni i zadovoljni, budite plemeniti i budimo plemenitiji – poručio je Kučuk.

Sarajevski dani poezije, ove godine, publici nudi književne večeri poezije, književne razgovore, radionice i druge aktivnosti koje će omogućiti interakciju i kreativnu razmjenu među autorima i publikom.

U noći otvaranja festivala brojna publika u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH čula je stihove eminentnih pjesnika iz BiH, regije i Evrope, ali i stihove značajnih bh. pjesnika koji više nisu među nama.

Knjiga “Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)” Vahida Durakovića promovirana je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Izdavač je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a muzejska savjetnica Đana Kukić je istaknula da je ova institucija ponosna što je Durakovićeva vrijedna knjiga izdata pod njenim okriljem.

Urednica i recenzentica, teatrologinja Dubravka Zrnčić Kulenović kazala je da Durakovićevu knjigu smatra pravim podvigom jer materijala i podataka o ovoj temi na našim prostorima gotovo da nema, a i ono što ima su samo fragmenti. 

– Vahid je uspio ne samo da ih prikupi, nego i sučeli. Sučeljavanje različitih estetika, kao i stručna teorijska promišljanja, ovu knjigu čine i značajnim udžbenikom (jedinim kod nas!) namijenjenim prvenstveno studentima umjetničkih akademija… Teatrološka opservacija o lutkarskim tekstovima, o praktičnoj i vizualnoj dramaturgiji, ukazuju da je Vahid Duraković vrsni poznavalac suvremenog lutkarstva, analitički studiozan i kritički kompetentan – kazala je Zrnčić Kulenović.

Autor Vahid Duraković kazao da je tokom godina rada u Kulturno-sportskom centru u Bugojnu u kojem se su se događali lutkarski festivali te tokom putovanja na lutkarske festivale u Zagreb, Suboticu, Banjaluku, Mostar i Beograd, prikupio pozamašanu literaturu kada je u pitanju historija i estetika lutkastva. 

– Posljednji dio knjige  bavi se savremenom estetikom lutkarstva i dramaturgije i tu sam dosta koristio internet. Nabavio sam literaturu koja još nije prevedena na naše jezike. Tu sam se bavio više estetikom evropskog lutkarstva i onim što je sada tamo dominantno, a nije prisutno u našem okruženju. To se prije svega odnosi na predstave u kojima je dominantna animacija – kazao je Duraković.

Drugi recenzent Dragan Komadina, vanredni profesor dramaturgije na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, kazao je da će u ovoj knjizi podjednako uživati ljubitelji lutkarstva, ali i studenti i profesori te da je ona nezaobilazno vrelo u promišljanjima i izučavanju lutkarstva i lutkarske dramaturgije.

Vahid Duraković je rođen 1971. godine u Bugojnu. Diplomirao je na FPN Univerziteta u Sarajevu, Odsjek socilogije. Zvanje magistar dramaturgije stekao na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Dobitnik je nagrada za dramske tekstove, radio-drame, monodramu, kratke priče i filmske scenarije. 

U Kulturno-sporstkom centru Bugojno od 2007. do 2018. obavljao je dužnost direktora te ujedno bio direktor Festivala FEDRA, Susreta pozorišta/kazališta lutaka BiH i Bugojanskog lutkarskog bijenala. 

Objavljene su mu dvije knjige drama, zbirka pripovijetki “Kletva”, knjiga kratkih priča “Četiri parole i dva ljubavna stiha” i teatrološka studija o Bijenalu jugoslovenskog lutkarstva “Laboratorija lutkarstva”.

Izdavanje knjige podržali su Općina Bugojno i Fondacija za izdavaštvo.

Bogata i dragocjena ostavština istaknutog bosanskohercegovačkog i sarajevskog muzičara, klavijaturiste legendarnih sastava “Indexi” i “Bijelo dugme” Vlade Pravdića, od danas je dio Zbirke “književnost i popularna kultura”, čija je kustosica, muzejska savjetnica Amina Abdičević, saopćeno je iz ovog muzeja. 

– Ponosni smo što su eksponati iz privatne arhive ovog izuzetnog muzičkog umjetnika iz Splita dopremljeni u Vladino rodno Sarajevo, gdje će biti dostupni svim zainteresiranim posjetiteljima našeg muzeja, a nadamo se i skoroj izložbi – kazala je Abdičević.

Vlado Pravdić rođen je 6. decembra 1949. godine u Sarajevu gdje je sa sedam godina upisao muzičku školu i naučio svirati klavir. Nakon toga završava i srednju muzičku školu te se odlučuje na studij fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Muzičku karijeru započeo je 1965. godine kada se priključio grupi Vokinsi, a 1968. pridružio se grupi Kost. Godine 1970. pridružio se grupi Ambasadori, da bi kasnije od 1971. do 1973. godine svirao u Indexima.

Iste godine, sprijateljio se s Goranom Bregovićem i on se pridružuje njegovom tadašnjem bendu Jutro. Raspadom ovog benda, Bregović i Pravdić osnivaju Bijelo dugme, gdje je Pravdić svirao klavijature na njihova prva dva albuma. Nedugo nakon toga Pravdić odlazi na obavezni vojni rok, a na njegovo mjesto dolazi Laza Ristovski.

Vlado Pravdić se 1978. godine vraća u bend, gdje svira do 1987. godine, nakon čega se povlači iz javnog života. Posljednji put s Bijelim dugmetom svirao je na njihovoj oproštajnoj turneji 2005. godine.

Preminuo je u 74. godini u Splitu, u decembru 2023. godine.

u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine počela je realizacija projekta „Digitalizacija zbirke Šukrija Pandžo i štampa publikacije Edicija Dokumentarna građa: zbirka Šukrija Pandžo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti  BiH”. Projekt je finansijski podržala Općina Centar Sarajevo.

Ove godine se obilježava 40 godina od smrti bosanskohercegovačkog književnika Šukrije Pandže. U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine čuva se zbirka „Šukrija Pandžo“ koja se sa skoro hiljadu eksponata jedna od najvećih u Muzeju. Za ovom građom vlada veliko interesovanje istraživača iz Bosne i Hercegovine i regiona i zbog toga je izvrđena digitalizaciju kako bi bila dostupna široj javnosti. Također objevljena je i publikacija iz edicije Dokumentarna građa: zbirka Šukrija Pandžo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti  BiH u kojoj bi bili obuhvaćeni svi eksponati koje posjeduje Muzej.

Zbirka Šukrija Pandžo podijeljena je u nekoliko segmenata: rukopisi, bilježnice, osvrti i prilozi, radio-drame, prevodi, prepiska, dokumenti, fotografije, časopisi, časopisi i novinski isječci, pruznanja i nagrade i drugo.

Općina Centar Sarajevo dosad je podržala digitalizaciju četiri muzejske zbirke Isak Samokovlija, Zija Dizdarević, Kalmi Baruh i Šukrija Pandžo.

Gradu Sarajevu je putem Javnog poziva za finansijsku podršku projektima ustanova kulture, institucija kulture od značaja, muzeja i pozorišta sa područja grada Sarajeva u 2024. godini podržao naš projekt “Sarajevo under siege – digitalna budućnost kulture otpora. Arhiv Zdravko Grebo”.

U okviru projekta biće izvršena obrada i arhiviranje građe zbirke “Zdravko Grebo”.

U projektu učestvuju kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Đana Kukić, asistent na Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Feđa Kulenović te studenti/volonteri Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hajrija Osmanhodžić, Luka Bošković, Anida Herceg i Selsebila Medić.

 Cilj projekta je liberalizacija podataka u istraživačke svrhe, a skladu sa tim i liberalizacija znanja iz oblasti tematskih rodnih muzejskih građa koje institucija baštini. Projekt digitalizacije temelji se na strateškom projektu prema kojem se Muzej otvara prema obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini, omogućavajući studentima pristup informatičkim znanostima i literaturi, a široj akademskoj zajednici u BiH i inozemstvu pristup digitalnim arhivima. Muzej književnosti Bosne i Hercegovine također nema dugoročne ljudske resurse i opremu da samostalno realizira proces digitalizacije.

Podsjećamo Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH je krajem 2023. došao u posjed obimne građe koja se odnosi na život i djelo Zdravka Grebe što je ozvaničeno potpisivanjem Ugovora s Ognjenkom Finci, suprugom Zdravka Grebe koja je poklonila legat Muzeju.

Zbirka se sastoji od više od 2000 eksponata i podijeljena je u više tematskih cjelina.

Grad Sarajevo ponosno objavljuje uspješnu provedbu edukacije za osoblje muzeja pod okriljem projekta “Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj – IVA”, koji je dio šire inicijative “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (CC4WBs).

 „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs) je projekat koji podržava UNESCO, a finansira Evropska unija s ciljem podsticanja dijaloga na Zapadnom Balkanu, ali i jačanja kulturnih i kreativnih sektora za povećan društveno-ekonomski uticaj.

Edukacija je održana od 5. do 7. juna 2024. godine u prostorijama Olimpijskog muzeja Sarajevo, okupivši predstavnike institucija partnera Grada Sarajeva, Glavnog grada Podgorice, Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Gradskih muzeja Sarajevo, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine te Muzeja i galerija Podgorice.

Dinamična edukacija nije samo obuhvatila osnovne teorijske koncepte; sudionici su se duboko uronili u široki spektar tema poput historijata i prava osoba s invaliditetom, inkluzije, asistivne tehnologije te pristupa različitim društvenim grupama. Kroz interaktivni program, sudionici su imali priliku ne samo usvojiti teorijsko znanje o inkluzivnosti, već i aktivno primijeniti svoje spoznaje kroz praktične vježbe i dinamične diskusije. Ovaj pristup omogućio je sudionicima da dublje razumiju temeljne koncepte inkluzije te da steknu praktične vještine koje će moći primijeniti u svakodnevnom radu u muzejskom sektoru.

Poseban naglasak stavljen je na važnost stvaranja inkluzivnog okruženja u muzejima kako bi se osiguralo da kulturna baština bude dostupna svima. Prezentacije Planova Inkluzivnosti dodatno su obogatile program, pružajući praktične smjernice za implementaciju inkluzivnih praksi u svakodnevni rad muzeja.

Ovaj događaj ne predstavlja samo još jednu edukaciju; on je korak naprijed ka stvaranju kreativnijeg, inkluzivnijeg i održivijeg kulturnog sektora na Zapadnom Balkanu. Sudionici su ne samo stekli nova znanja i vještine, već su postali ambasadori inkluzivnosti u svojim institucijama, pridonoseći unapređenju kulturnih praksi i kreativnih industrija u regiji.

Međunarodni dan muzeja proslavili smo razgovorom, druženjem u bašti uz kafu, obilaskom Stalne postavke i galerije, učešćem u radionici o digitalnoj transformaciji…

Pored uposlenika Muzeja sa posjetiocima su bili i naša vrijedna istraživačica i saradnica Ifeta Lihić te studenti Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Luka Bošković i Selsebila Medić na čemu smo im veoma zahvalni. Oni su posjetiocie upoznali sa procesom digitalne transformacije kroz koju prolazi Muzej.

Ifeta lihić je inače voditeljica projekta istraživanja i digitalizacije zbirke “Zdravko Grebo”.

Muzej je bio otvoren sve do ponoći.

Međunarodni dan i Evropska noć muzeja – najveći muzejski događaji u Bosni i Hercegovini, će se održati u subotu 18. maja 2024.

O DANU MUZEJA

Svake godine, zvanično od 1977. godine, #ICOM organizira Međunarodni dan muzeja, koji predstavlja jedinstven trenutak za međunarodnu muzejsku zajednicu.

No, prije 1977. godine, kada je zvanično u svijetu počelo obilježavanje Međunarodnog dana muzeja, ICOM je, na sastanku 1951 .godine, pod nazivom “Crusade for museums” (Borba za muzeje) okupio međunarodnu muzejsku zajednicu kako bi razgovarali o temi “Muzeji i obrazovanje.” Ideja za Međunarodni dan muzeja upravo je inspirirana okvirom za pristupačnost muzeja koji je razvijen na ovom sastanku.

Prvi zvanični plakat ICOM-ova Medjunarodnog dana muzeja objavljen je 1997. godine, na temu borbe protiv nezakonitog prometa kulturnim dobrima.Plakat je te godine usvojilo 28 zemalja.

U 2011. godini predstavljeni su i institucionalni partneri, web stranica i komunikacijski komplet za Međunarodni dan muzeja, označavajući prekretnicu za ovaj događaj. ICOM je po prvi put te 2011. godine bio pokrovitelj Evropske noći muzeja, događaja koji se održava u subotu, najbližu 18. maju, Međunarodnom danu muzeja. Cilj Evropske noći muzeja je da se u neuobičajeno vrijeme, do kasnih večernjih sati, približe muzeji, njihove zbirke i programi, svima, osobito mlađoj populaciji.

Širom svijeta sve više muzeja učestvuje u Medjunarodnom danu muzeja. Prošle, 2023. godine, na manifestaciji je učestvovalo više od 37.000 muzeja u oko 158 zemalja i teritorija.

U 2021. godini, proslava i obilježavanje ovog dana je pojačala svoj uticaj razvojem hibridnih aktivnosti širom svijeta, dopirući do 89 miliona korisnika interneta putem društvenih medija, novinskih članaka, blog postova, podkastova i još mnogo toga!

Tema ovogodišnjeg Dana muzeja “Muzeji za obrazovanje i istraživanje” (Museums for education, and research) naglašava ključnu ulogu kulturnih institucija u pružanju holističkog obrazovnog iskustva. Ovaj dan se zalaže za svjesniji, održiviji i inkluzivniji svijet.

Muzeji služe kao dinamični obrazovni centri, njegujući radoznalost, kreativnost i kritičko mišljenje. U 2024. godini prepoznajemo njihov doprinos istraživanju, pružajući platformu za istraživanje i širenje novih ideja. Od umjetnosti i historije do nauke i tehnologije, muzeji su vitalni prostori u kojima se obrazovanje i istraživanje spajaju kako bi oblikovali naše razumijevanje svijeta.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bih je za ovogodišnji praznik muzeja pripremio slijedeći program:

1. Besplatan ulaz u Stalnu postavku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. U Stalnoj postavci prikazani su izabrani eksponati iz zbirki deset bosanskohercegovačkih pisaca i devet bosanskohercegovačkih pozorišnih umjetnica i umjetnika. Riječ je o eksponatima poput originalnog rukopisa djela “Na Drini ćuprija” Ive Andrića, originalnog rukopisa “Derviš i srmt” Meše Selimovića te eksponatima iz zbirki Isak Samokovlija, Mak Dizdar, Zija Dizdarević, Branko Ćopić, Reihan Demirdžić, Jelena Kešeljević, Jolanda Đačić, Safet Pašalič i drugima.

2. Obilazak naše galerije Mak i izložbe fotografija “Journey to Infinity” autora Zorana Milišića koje su nastale na njegovom putovanju kroz Nepal, Tibet i Himalaje.

3. Prezentacija digitalnih arhivskih praksi kroz interdisciplinarni pristup i regrutacija volontera studenta različitih akademskih disciplina.

U periodu od 10 do 15 sati zainteresirane posjetiteljke i posjetitelji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine  imat će priliku informisati se o procesu digitalne transformacije kroz koji trenutno prolazi naš Muzej.

Projekat će predstaviti voditeljice procesa digitalizacije Đana Kukić i Ifeta Lihić zajedno sa studenticama i studentima sa odsjeka za Komparativnu književnost i informacione nauke.

Ovu priliku koristimo da zainteresujemo potencijalne volonterke i volontere različitih akademskih disciplina da se pridruže našem timu i da zajedno radimo na digitalnoj transformaciji. Zainteresirane studentice i studenti će se moći prijaviti za volontiranje u našoj instituciji.

4. Čekaju Vas besplatna kafa i prigodni pokloni!

Izložba “SLAVKO PERVAN, Jedan život – jedna karijera” autorice muzejske savjetnice Amine Abdičević otvorena je danas u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo.

Gostovanje izložbe o životu i umjetničkom radu vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana rezultat je saradnje Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Izložba je otvorena do 29. maja.

Izložba  „Slavko Pervan – Jedan život, jedna karijera“ autorice Amine Abdičević predstavlja život i djelo tokom sedam decenija karijere vrhunskog baletnog umjetnika Slavka Pervana. Pervan je također bio i značajan koreograf te je upravo on autor koreografije veličanstvenog otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.

Zasigurno jedan od najutjecajnijih i najbitnijih baletnih umjetnika iz regije, Slavko Pervan, prvobitno kao plesač, a potom i kao redatelj i koreograf, već punih sedam decenija ispisuje svoju profesionalnu i životnu priču sa istom onom 

lakoćom, radoznalošću, iskrenošću i samouvjerenošću koji su mu bili okosnicom i kada je počinjao svoj impresivni put potpisivanjem prvog profesionalnog plesačkog ugovora sa Baletom Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku kao još golobradi petnaestogodišnjak. Taj put će ga dalje voditi do Sarajeva, Zagreba, Beograda, Prištine, Novog Sada, Splita, Rijeke, kao i Sankt Peterburga, Moskve, New York City-ja, Los Angelesa i mnogih drugih gradova nazad u Sarajevo gdje je osmislio i realizirao svoje najkvalitetnije i najutjecajnije umjetničke projekte.

Kao plesač, prema vlastitoj računici, Pervan se pojavio u više od 2000 predstava, sa više od 40 uloga, što na pozornici, što pred televizijskim kamerama. Kao solist, odigrao je sve velike muške uloge klasičnog baletnog repertoara. I pored toga, svoje najuspješnije i najkvalitetnije radove ostvarit će kao koreograf. Tu uvijek prvobitno ističe svoju neprevaziđenu suradnju sa domaćim kompozitorima sa prostora cijele nekadašnje Jugoslavije, koja je rezultirala sa čak 19 baletnih praizvedbi u različitim kazalištima bivše države, a poslije i Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Njegov bogati koreografski opus također obuhvata jedinstvene projekte poput proslavljene verzije poznatog američkog mjuzikla Kosa postavljenog ratne 1992 godine u opkoljenom Sarajevu, kao i velike spektakle na otvorenom prostoru poput proslave Dana mladosti od 1977 do 1981, te veličanstvenoga otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984 godine.