NOVOSTI

Bogat program Sarajevskih dana poezije: Druženje pisaca za djecu, razgovor sa laureatom, književno veče…

U okviru 61. Sarajevskih dana poezije koje organizira Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, danas su u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH održana tri programa. U popodnevnim satima družili su se pisci za djecu Bisera Alikadić, Mirsad Bećirbašić, Aleksandra Čvorović, Šefik Fiko Daupović, Marija Fekete Sullivan, Safet Sijarić i mnogi drugi. Urednica programskog sadržaja bila je književnica Jagoda Iličić.

U poslijepodnevnim satima organiziran je razgovor sa kurdskim pjesnikom koji živi u egzilu u Njemačkoj Husseinom Habaschom (Husein Habaš), dobitnikom Bosanskog stećka za 2022. godinu.

Uvodničar je bio Hajrudin Somun, novinar i diplomata koji je podsjetio na tešku sudbinu kurdskog naroda.

– Sudbina kurdskog naroda umnogome je slična sudbini našeg. Mnoge Habaschove pjesme kao da su nastale u Sarajevu za vrijeme rata, tematika je ista i jednako bolna – kazao je Somun.

Habasch je naglasio da kad nije oklijevao ni sekunde kada je dobio poziv da dođe u Sarajevu i primi vrijednu nagradu koje dodjeljuje Društvo pisaca BiH.

– Presretan sam što sam u Bosni i Hercegovini i zaista neću pretjerivati ako kažem da mi je bio san da dođem u ovu zemlju jer sam puno čitao o vašoj historiji i kulturi, ali i tragediji. Sretan sam što je vaša borba završila i vi imate svoju zemlju, dok moj narod to nažalost nije još uspio. Iako puno mojih pjesama govori o tragediji moga naroda, trudim se pisati i o lijepim stvarima. Smatram da pjesnici imaju “treće oko” kojim vide ono što obični ljudi ne vide i zato možemo riječima iskazati sve ono ružno i lijepo na svijetu što “nepjesnici” ne vide – kazao je Habasch.   

U galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH navečer je priređeno pjesničko veče u povodu 40. godišnjice smrti Nikole Šopa. Uvodno slovo o Šopu dao je Željko Ivanković, dok je stihove ovog velikog pjesnika govorila glumica Hasija Borić. U okviru pjesničke večeri svoju poeziju govorili su Mustafa Balje (Kosovo), Dino Burdžović (Crna Gora, Njemačka), Enes Halilović (Srbija), Nadija Rebronja (Srbija), Dragana Tripoković (Crna Gora), Aleksandra Čvorović, Fadila Nura Haver, Senka Marić, Mujo Musagić, Goran Simić, Šejla Šehabović, Senadin Musabegović, Faiz Softić, Amir Talić…

Otvoreni 61. sarajevski dani poezije

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH svečano su otvoreni Sarajevski dani poezije, 61. po redu. Uz čitanje poezije bh. pjesnika još jednom je naglašena važnost ove manifestacije.

Uz mnogobrojne goste iz regije, ali i bh. pisce, do 7. juna na Sarajevskim danima poezije održavat će se programi kroz koje će se pokušati njegovati kultura sjećanja na pisce koji su preminuli, ali su dio bh. književne historije. Istovremeno će se pokušati privući i mlađi ljubitelji književnosti, kako bi shvatili, čitali, a sutra možda i stvarali poeziju.

“Zato je jako važna ta spona između pjesnika koji su bili tu u nekom ranijem periodu, koji su danas u nekom svom poznijem dobu i ovih mladih pjesnika koji će biti budućnost i Sarajevskih dana poezije i književnog života općenito u BiH”, kaže Hadžem Hajdarević, predsjednik Društva pisaca BiH.

Različitima programima pjesnici će pokušati na svoj način ponuditi lične odgovore o svijetu koji ih okružuju, društvu kakvo jeste danas

“Postoji hermetična vrsta poezije koju skoro niko ne razumije i probijate se kroz nju kao kroz neku alhemiju, ali većina savremene poezije nije takva i vrlo je inetersantno kako manifestacije poput Sarajevskih dana poezije upravo služe tome da ljudima približe”, navodi Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Sarajevski dani poezije su jedinstvena pjesnička smotra koja svojim djelovanjem pokušava više od šest decenija promovirati i popularizirati poeziju kao književni žanr koji na poziva na individulano osvještavanje i samopromišljanje.

Postavljena izložba Tamare Sarajlić-Slavnić i promovirana knjiga prof. Paola Maria Rocca povodom obilježavanja 20 godina od smrti pjesnika Izeta Sarajlića

Izložba “Vrijeme je naše, ono će biti naš jedini saveznik” autorice Tamare Sarajli- Slavnić otvorena je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, u povodu obilježavanja 20 godina od smrti bosanskohercegovačkog pjesnika Izeta Sarajlića.

Na izložbi je dat pregled arhiva originalnih pisama koja su od 1949. do 1998. godine Sarajliću slali književnici, umjetnici, književni kritičari, predstavnici pojedinih izdavačkih kuća, obožavatelji iz cijele Jugoslavije, kao i iz Italije, Španije, Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske, Sovjetskog Saveza, Poljske, Turske, Bugarske, SAD-a, Kube, Argentine… Izložbu prati i katalog sa više od 180 stranica.

– Ovo je prvo predstavljanje javnosti prepiske Izeta Sarajlića fokusirano na primljena pisma u ovom obliku. Vjerujem da se radi o građi koja pruža uvid u nekoliko različitih aspekata istorije, koja obuhvata period od pedesetih godina do kraja prošlog vijeka. Posljednje pismo, ugledne ličnosti, upućeno na adresu Izeta Sarajlića primila sam lično.

Radi se o pismu kojim se iskazuje saučešće našoj porodici. Poslao ga je Tadeusz Mazowiecki, nakon Izetove smrti – kazala je autorica izložbe Tamara Sarajlić-Slavnić, kćerka Izeta Sarajlića i kustosica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da se većina prikazanih pisama nalazi u privatnom vlasništvu porodice.

– Pet pisama su vlasništvo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i pohranjena su u zbirci ‘Izet Sarajlić’ – kazala je Šehabović.

Na izložbi su prezentirana pisma koja su Sarajliću poslali, između ostalih, Ahmet Hromadžić, Desanka Maksimović, Gustav Krklec, fra Andrija Mikić, Miroslav Antić, Predrag Pelavestra, Josip Lešić, Dobriša Cesarić, Luko Paljetak, Bulat Okudzhava, Shanti Sadiquali, Pierre Oster, Erri de Luca, Heinz Kahlan, Jochen Kelter, Danuta Strazinska, Eva Stritmater, Gančo Savov, Reiner Kunze-Greiz, Mihael Lukonjin i mnogi drugi.

Na otvorenju izložbe stihove Izeta Sarajlića govorio je Mirza Okić, a na gitari ga je pratio Enes Ibričević. Izložba se može pogledati do 5 juna.

U povodu 20. godišnjice Sarajlićeve smrti, promovirana je knjiga “Izet Sarajlić za Sarajevo, život i poezija” koju je uredio prof. Paolo Maria Rocco.

Knjigu je prezentirao autor, u prisustvu ambasadora Italije Marca Di Ruzze. Pjesnici, književnici, filozofi, umjetnici mnogi sa Balkana i iz Italije, prijatelji, poznanici i proučavatelji djela Izeta Sarajlića, odazvali su se u stvaranju te knjigu, pod pokroviteljstvom Ambasade Italije u Sarajevu, koja nam daje dragocjenu priliku za upoznavanja i istraživanja o velikom bosanskom pjesniku.

Zahvaljujući razgovorima/intervjuima i kratkim esejima, dosad neobjavljenima, urednik je rekonstruirao pjesnički i egzistencijalni put pjesnika, poznatog i prevođenog u cijelom svijetu, koji je okarakterizirao kulturni, balkanski milje drugog dijela dvadesetog stoljeća i čija se značajna prisutnost u međunarodnom književnom svemiru nastavlja i danas – saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Dvadeset godina od smrti bosanskohercegovačkog pjesnika Izeta Sarajlića navršilo se 2. maja.

Dan otvorenih vrata povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva

Grad Sarajevo će u saradnji sa sedam institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu zainteresovanim građanima obezbijediti besplatan ulaz u srijedu, 6. aprila 2022. godine povodom obilježavanja Dana grada.

Dani otvorenih vrata bit će upriličeni u Zemaljskom muzeju BiH, Umjetničkoj galeriji BiH, Historijskom muzeju BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Kinoteci BiH te Biblioteci za slijepa i slabovidna lica u RBiH.

Grad Sarajevo je prepoznao važnost ovih institucija i nezavidan položaj u kojem se nalaze već godinama te su u Budžetu Grada Sarajeva za 2022. godinu obezbijeđena sredstva kako bi se podržale njihove redovne aktivnosti i projekti.

Svi zainteresirani Stalnu postavku Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i galeriju Mak mogu posjetiti u periodu od 10 do 19 sati u stručno vodstvo kustosice mr. Đane Kukić.

Svečano otvoren obnovljeni depo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Obnovljeni i sistematizirani depo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas su svečano otvorili Simone Voigt, direktorica Goethe-Instituta BiH, Samir Avdić, ministar kulture i sporta KS i Šejla Šehabović, direktorica Muzeja.

Projekt obnove trajao je šest mjeseci, a finansiran je sredstvima Internacionalnog fonda za pomoć organizacijama u kulturi i obrazovanju 2021. njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova, Goethe-Instituta u Bosni i Hercegovini i drugih partnera, (Funded by the International Relief Fund for Organisations in Culture and Education 2021 of the German Federal Foreign Office, the Goethe-Institut and other partners).

 U posljednjoj fazi projekt je podržalo i Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Zahvaljujući ovom projektu više od 20.000 eksponata je zaštićeno i na sigurnom, uposlenici Muzeja u svakom trenutku mogu jednostavno pronaći bilo koji dokument, a stvoren je i dodatni prostor za nove zbirke.

Direktorica Voigt kazala je da je obnova depoa jedan od 10 projekata u BiH koji su podržani iz Internacionalnog fonda.

– Fond je osnovan u ljeto 2020. godine s ciljem da se umanje razarajuće posljedice pandemije koronavirusa na kulturu i obrazovanje. Od septembra 2021. do februara ove godine podržali smo 215 projekata iz 59 zemalja. Veoma smo ponosni da je upravo projekt Muzeja književnosti izabran sa još šest iz cijelog svijeta i predstavljen na web stranici Internacionalnog fonda za pomoć. To pokazuje još jednom posebnost ovog Muzeja kao mjesta sjećanja i institucije važne za razvoj književnosti  – kazala je Voigt

Ministar Avdić se zahvalio Goethe-Institutu koji već  22 godine djeluje u BiH i prijateljskom narodu Njemačke te čestitao direktorici Šehabović na uspješno završenom projektu.

– Na početku mandata sam imao priliku da posjetim ovu lijepu kuću koja ima veliku vrijednost. Ovaj muzej je dio našeg identiteta i zato je opredjeljenje Ministarstva kulture i sporta KS  i Vlade Kantona Sarajevo da pomažemo svih sedam institucija kulture od značaja za BiH u punom kapacitetu, posebno u okolnostima društveno-političkog stanja kakvo je trenutno u našoj zemlji. I ove godine smo izdvojili značajna sredstva za tu svrhu. Svi čuvari kulturnog blaga su svjedoci da neizbrisiv trag ostaje zauvijek – kazao je Avdić.

Direktorica Šehabović podsjetila je da se u normalnim zemljama svakih pet godina vrši stukturalno ulaganje u institucije kako bi im se pružila prilika da se dalje same razvijaju što u BiH nije slučaj.

– Ne znam kojom čarolijom mi uspijemo svakih pet godina da napravimo jedan kapitalni priojekt koji promijeni budućnost našeg Muzeja. Ovaj put smo to uspjeli uz pomoć Internacionalnog fonda, ali okolnosti su takve da je premalo sredstva i vremena za realizaciju vrijednih projekata.. Srećom, Ministarstvo kulture i sporta KS  pratilo je naš rad i pružilo nam ruku u presudnom trenutku. Mi smo Muzej koji se razvija i navikli smo da “sklapamo” kraj s krajem, a kad se desi katastrofa poput pandemije, kada nije moguće održavati događaje mjesecima, mi se okrenemo našem primarnom poslu, a to je sistematizacija građe – kazala je Šehabović.

Direktorica Šehabović zahvalila se saradnicima Ifeti Lihić i Emi Muftarević, autorici projektne ideje i koordinatorici projekta Mihneti Avdić, višim kustosicama  Đani Kukić, Tamari Sarajlić, uposlenicima Miralemu Dizdareviću i Bedini Nuhanović te Admiru Šahoviću, direktoru firme “Prodoor”.  Također se zahvalila i brojnim volonterima, posebno učenicima Prve gimnazije Sarajevo.

Izložba “Zajedno” simbol je ženske solidarnosti

Izložba „Zajedno“ autorica Dragane Seferović Pilović i Arme Tanović Branković otvorena je Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine na Dan žena.

  • Kada razmišljam o 8. martu razmišljam o svim onim ženama koje ga dočekuju u Sigurnoj kući vrlo često izložene nasilju od onih koje najviše vole, mislim o djevojčicama koje odrastaju u institucijama bez roditeljske  ljubavi i podrške. Također, razmišljam i o pripadnicama marginaliziranih društvenih skupina kao što je romska populacija koje su često izložene maloljetničkim brakovima, prosjačenju i oduzimanje djece. Na ovaj dan mislim i o ženama koje su nedovoljno pokrivene ili previše pokrivene, razmišljam i o umjetnicama jer je biti umjetnica na Balkanu mnogo je teško. I sve ovo što sam nabrojala Dragana je preživjela – kazala je Tanović Branković.

Dragana Seferović-Pila, odrastajući u SOS Dječijem selu BiH, pohađala je školu glume koju je vodila Arma Tanović-Branković, i od tada traje prijateljstvo dviju umjetnica. Dragana se, osim života bez roditelja, hrabro suočila i suočava sa mnoštvom prepreka, trauma i stigmatizacijom. Dragana je Romkinja, i iako ima disleksiju, završila je dvije srednje škole, Fakultet tjelesnog odgoja, radila je radi kao baletni pedagog i trenerica različitih borilačkih vještina i skijanja. Ona je i majka tri predivna dječaka. U životu su suočavala sa nasiljem koje je prijavila i suprotstavila mu se.  U najtežim trenucima, uz Arminu podršku, Dragana je počela slikati i logičan slijed je bio da na svoju prvu izložbu kao gošću pozove upravo Armu.

  • Moja ljubav prema umjetnosti, plesu i sportu vodila me je prema bojama i četkicama uz pomoć kojih je večeras nastala ova magija. Iako je moje djetinjstvo bilo ispunjeno manje lijepim i ružnim događajima oni istinski lijepi su večeras sjedinjeni ovdje uz moje prijatelje – kazala je Seferović-Pilav te se zahvalila i svom najstarije sinu Eminu čije tri slike su također izložene.

Izložbu je otvorila Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, koji je umjetnice podržao organizacijom i ustupanjem galerije.

  • Prirodno je ljudskome biću da želi pružiti jednaku šansu drugim ljudskim bićima koji nemaju resurse i kojima nije data podrška od prvoga dana njihovog života. Izložba „Zajedno“ pokazuje da mi, koje smo povlaštene, moramo podsijeliti resurse sa drugim ženama, pokazati im da nisu same. Ne radeći to propustili bismo veliki talenat i potencijal nekih žena kojima ovo društvo nije dodijelilo počasno mjesto – naglasila je  Šehabović.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i Samir Avdić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Izložba je prodajnog karaktera, a sredstva od prodaje Draganinih slika idu za njene potrebe dok će sredstva od prodaje slika Arme Tanović Branković biti donirana Sigurnoj kući u Sarajevu. Izložba je otvorena do 15. marta 2022. godine od 10 do 19 sati, svaki dan sati osim nedjelje.

Promocija knjige “Gola psovačica” Bisere Alikadić

Knjiga poezije “Gola psovačica” bh. pjesnikinje Bisere Alikadić predstavljena je u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.
Sintagma, ‘gola psovačica’, kako je kazao promotor knjige Šimo Ešić, može stati samo iza imena Bisere Alikadić, jer je samo ona mogla smisliti, a govori o društvenoj stvarnosti, “ono što je ona ponijela kao talog u svom životu i u svom stvaralačkom opusu”.Knjiga je aktuelna, ističe Ešić, puna naboja, života, puno stvaralačke invencije, i puna duha, mladalačkog bunta.

Foto: E. Muftarević
“Gola psovačica” je nastajala dugo godina, a ‘razasute papire’ je pjesnikinja Melida Travančić uspjela sakupiti u jedno djelo u kojem će ljubitelji poezije imati priliku da uživaju
Autorica Alikadić je navela da ono što je u mladosti nastojala da zapamti je ‘ko je od književnika, pjesnika, pisao snažne stihove’, a jedan od tih pjesnika, po njenom mišljenju, je Ilija Ladin koji je bio “pravi pravcati boem sa nekim svojim čudnim ponosom”.
Kaže da je u svoju poeziju utkala svjetske pisce, jer voli pametne stihove.
– Ja volim pametne stihove, stihove koji uzbuđuju. U svojoj poeziji sam upotrebljavala, djelimično, stihove mojih dragih pisaca, njihovih velikih i važnih poruka – pojasnila je Alikadić.


Knjiga “Gola psovačica” podijeljena je u devet ciklusa: Gargošanje, Noćno škakljanje, Silovana samoća, Izgori marenda, Jeđupkini cekini, Treća dob na metli, Otkuhaj i prokuhaj,Vragolanke i Dvije pjesme za prijateljicu.
Promotori knjige Šimo Ešić i Melida Travančić su zaključili da se još jednom potvrđuje da je Bisera Alikadić jedna od najoriginalnijih i najsnažnijih bh. pjesnikinja. (FENA)

Otvorena izložba “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević

Predstavljanje Monografije ‘Scenografija: prostor za snove’ u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH obogaćeno i izložbom “Scenografija kroz vrijeme” autorice Amine Abdičević, muzejske savjetnice.

U godini kada se proslavlja i obilježava značajan jubilej – 100. godišnjica od osnivanja najznačajnije institucije kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini – izložbom „Scenografija kroz vrijeme“, nastojali smo publici predstaviti razvoj scenografske umjetnosti u Narodnom pozorištu Sarajevo, od njegovog osnivanja, daleke 1921. godine pa sve do današnjih dana. Kada se podigne pozorišna zavjesa upravo je scenografija ono prvo što gledalac primijeti i upravo ona ostavlja prvi dojam na publiku, čineći značajan segment u cjelokupnom dojmu scenske čarolije! U toku stogodišnjeg djelovanja sarajevskog Narodnog pozorišta, historija scenografije uključuje preko 160 domaćih i gostujućih scenografa, arhitekata i likovnih umjetnika koji su zajedno ostavili neizbrisiv pečat u razvoju scenografskog izraza. Veliki dio bogate arhivske građe prikupljen iz pozorišnih fundusa Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, arhive Narodnog pozorišta Sarajevo i privatnih kolekcija pojedinih scenografa, javnosti će biti prezentiran po prvi put.

Scenografi, autori i autorice ovih vrijednih eksponata koji su bili tvorci likovnog iskaza u nastanku jedne predstave, istaknuta su imena u području pozorišne scenografije, ali među njima ima i značajnih bh. likovnih umjetnika. Njihovim radom na scenografijama u različitim periodima postojanja Narodnog pozorišta, ispisana su i svjedočanstva o modernim i savremenim putevima scenografije kao specifične primijenjeno-umjetničke oblasti u službi pozorišta. U tom smislu, scenografija je oblast koja se uvijek razvijala zajedno sa zahtjevima pozorišne historije, forme i estetike, bilo da je riječ o studioznom proučavanju historijskih epoha, formalnom eksperimentisanju sa dekorom na sceni, ili praćanju načela minimalizma i stilizacije. Svojim nenadmašnim scenskim kreacijama, imena poput Paula Šnajdera, Staše Beložanskog, Hakije Kulenovića, Romana Petrovića, Vladimira Žedrinskog, Zuke Džumhura, Veselina Badrova, Strahinje Petrovića, Franje Likara, Miodraga Tabačkog, Mersada Berbera, Safeta Zeca, Affana Ramića, Osmana Arslanagića, Marijele Margete Hašimbegović i mnogih drugih, jednako važnih i značajnih imena ostavila su neizbrisiv trag u pozorišnoj istoriji Bosne i Hercegovine.

Nadamo se da ćemo kroz ovu jedinstvenu izložbenu postavku, u godini kada se obilježava i 60 godina djelovanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, skrenuti pažnju javnosti na dragocjene zbirke i eksponate koji su pohranjeni u pozorišnim fundusima Muzeja, kao dio kulturne baštine Bosne i Hercegovine i svjedočanstvo identiteta i dugovječnog kulturnog života – kazala je Abdičević.

Izložbu “Scenografija kroz vrijeme” možete pogledati do 25. decembra.

Monografija ‘Scenografija: prostor za snove’ čuva trag u vremenu o tom umjetničkom izrazu

Monografija “Scenografija: prostor za snove; Narodno pozorište (1921–2021)” predstavljena je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH koji je i izdavač ovog vrijednog djela.

Monografija je posvećena historiji i razvoju scenografije kroz umjetnički rad brojnih domaćih i međunarodnih scenografa, pozorišnih slikara u najvažnijoj pozorišnoj instituciji Bosne i Hercegovine, Narodnom pozorištu Sarajevo.Idejna voditeljica projekta Monografije, rukovoditeljica tehničke službe Narodnog pozorišta Sarajevo scenografkinja Marijela Margeta Hašimbegović istakla je da je značaj monografije u tome što se prvi put objedinjuje kompletan arhivski materijal koji govori o scenografiji.

– Za 100 godina postojanja Narodnog pozorišta ova tema se nije obradila na ovakav način. U tome je njen značaj što smo uspjeli da sublimiramo svu ljepotu umjetničkog izraza naših najpoznatijih domaćih i međunarodnih scenografa, slikara itd. koji su ostavili bogat umjetnički opus radeći na sceni Narodnog pozorišta – kazala je Hašimbegović.

Uz nju autorski tim čine urednica Monografije Mirela Latić (teatrolog i komparativist), Igor Vučak (historičar umjetnosti i komparativist), Gradimir Gojer (reditelj, pisac i teatrolog), Amina Abdičević (savjetnica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Tamara Sarajlić-Slavnić (lektor i viši kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (dizajner).

Realizaciju vrijednog i važnog projekta izdavanja Monografije omogućili su sponzori: Ministarstvo kulture i sporta KS, Potpredsjednik Federacije BiH, BH Telecom, BH Pošta, Sarajevska pivara, Ladies In, BellaArtes, Junuzović Kopex, Lutrija BiH, Inside by Ećo, BBI Real Estate.

Prijatelji projekta su Adriatic Osiguranje, Preporod, Prevent, Interlogistic, Gracija, Urban Magazin, Jobinvest.

Nismo prekidali rad niti u toku rata, niti u bilo kojem periodu u kojem je finansiranje muzeja dovedeno u pitanje

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH slavi 60 godina neprekinutog rada. Mi nismo prekidali rad niti u toku rata, niti u bilo kojem periodu u kojem je finansiranje muzeja dovedeno u pitanje. U ovoj godini ostvarujemo jedan kapitalni projekat, a tiče se obnove i rekonstruiranja našeg depoa. Uz pomoć njemačkog Fonda za kulturnu baštinu uspjeli smo u prvoj fazi izmjestiti našu građu na sigurno, a zatim slijedi faza osuvremenjivanja. U februaru ćemo imati savremeni arhiv kakav muzej ni na svojim počecima možda nije imao, jer nije takva tehnologija postojala – kazala je u razgovoru za Fenu direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.

Raduje ih, kaže, činjenica da će osuvremeniti muzej, ali ujedno strahuju od činjenice da se na državnom nivou nije ni raspisao konkurs za kulturu, što iznosi najmanje trećinu godišnjeg budžeta te institucije.– Niko od vladajućih na bilo kojem nivou vlasti ne vidi nikakav problem što smo mi posljednju platu primili za juli mjesec i što trenutno ne postoji nikakva mogućnost da pokušamo aplicirati na neki konkurs jer se nijedan u državi ne otvara. I niko od njih ne vidi nikakav problem što nećemo dobiti novac za sufinasiranje svega ovoga što radimo – istakla je ona.

Rad na izmještanju građe doveo je i do otkrića nekih muzejskih zbirki za koje ni sami zaposleni nisu znali. Kako objašnjava Šehabović, kada Muzej postoji 60 godina onda on postoji u dvije paralelne stvarnosti. Jedna je muzejski arhiv, odnosno dokumenti o osnivanju Muzeja te kako se on gradio, a druga je građa koju Muzej desetljećima prikuplja.

– Mi smo se, unutar fizičkih prvobitnih radova na izmještanju građe, susreli sa nekim starijim zaboravljenim zbirkama. Nalazili smo elemente koje kustosi koji sada rade prije nisu vidjeli. Postoje dijelovi određenih zbirki koji su jako važni za ovaj muzej a koji nisu ni administrativno “smješteni” unutar određenih zbirki. Radi se o istraživanjima. Neki od kustosa koji učestvuju u radu muzeja od početka proučavali su npr. partizanska pozorišta u ratu – navela je.

Šehabović podvlači da je samo dio tih istraživanja bio izlagan, dok je većina dokumenata vezana za akademski rad arhivirana te se ne vode kao zbirke nego kao kustoska istraživanja.– Na primjer, imamo čitav rad i istraživanje o zabranjenoj knjizi unutar Kraljevine Jugoslavije “Zašto plače Ema” čiji izdanje je zaplijenjeno 1941. pred Drugi svjetski rat, a po kojoj je performans i predstavu izvodila Sarajevska filharmonija u Beogradu 1941. godine – kazala je direktorica Muzeja.

Šejla Šehabović je istakla da će sljedeće godine kada Muzej uđe u veliki proces digitalizacije građe biti u mogućnosti na osnovu ovoga što sad radi ponuditi određene teme za istraživače i istraživačice u BiH i šire koje se bave našim jezikom.Govoreći o posljedicama pandemije COVID -19 na rad Muzeja, ona naglašava da se potvrdilo da, pogotovo kada se ukine mogućnost fizičkih posjeta velikog broja ljudi, muzeji od prodaje karata ne mogu živjeti.– Ne mogu ni kafane živjeti ako ne smiju biti pune. To smo i ranije znali, nije nam trebala pandemija da to shvatimo.Međutim, ustvrdila je da, kako je počelo to ograničenje broja posjetitelja, odlučili su da prenose uživo njihove događaje putem društvenih mreža, da rade projekte koji se održavaju isključivo online te predstavljaju njihovu građu.

Šehabović podvlači da su tako putem društvenih mreža i online realizirali nekoliko projekata, između ostalog i formiranje Muzejskog arhiva “U izolaciji”, tokom kojeg su autorice i autori čitanjem poklanjali svoja djela i tako stvarali novi multimedijalni arhiv.Također su tokom protekle godine svaki dan predstavljali po jedan dokument iz pojedinačnih zbirki te su na taj način predstavili 12 muzejskih zbirki sa po 30 dokumenata.

– Pokazalo se da je naš mali muzej mnogim ljudima koji ne mogu fizički u njega da dođu jako zanimljiv. Svaki događaj koji je bio sa npr. deset posjetilaca, ako se prenosio, uvijek ga je pratilo mnogo više ljudi. I mnogo više ljudi bi nas pratilo online da sve tako i radimo. Imamo mnogo širu publiku nego što smo mislili. To je dobro. Ono što nije dobro je što naša građa nije još digitalizirana te na pravi način ne možemo da je predstavimo – ocijenila je direktorica Muzeja.

Ona kaže da se jasno zna šta je sljedeće na čemu će da rade. Muzej književnosti i pozorišne umjetnost BiH, kako ističe direktorica te institucije, osmišljen je tako da bude istraživački centar za sve slavistike svijeta gdje se uči naš jezik, dakle na fakultetima.

– Mi treba da budemo njima servisni centar, tako bi se nama podigla održivost. I zbog toga ćemo sve snage u budućnosti usmjeriti na digitalizaciju – podvukla je direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović.Istakla je i da će do kraja godine Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH realizovati dva važna događaja.

– To je izložba o šezdeset godina od osnivanja Muzeja, znači šta je muzej radio 60 godina. Druga je izložba naše kustosice i muzejske savjetnice Amine Abdičević o scenografiji u Bosni i Hercegovini i time ćemo obilježiti kraj jednog velikog projekata – “Monografije o scenografiji u BiH”. Cijeli je projekat vodila Marijela Hašimbegović – kazala je Šehabović, podvukavši da se radi o velikom broju saradnika i dugogodišnjem projektu kojem je Muzej imao čast biti jedini izdavač.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH svake godine izdaje najmanje jednu monografiju iz oblasti pozorišta ili književnosti. Zadnjih pet godina bila je po jedna monografija različitih autora, a sad će biti izdata Monografija grupe autora.Govoreći o planovima za narednu godinu, Šehabović najavljuje da će nakon obnove fizičkog prostora depoa biti urađena sistematizacija građe.Tako će se uraditi Pilot digitalizacija sistemom zbirka po zbirka, period po period.

– Nabavili smo i nešto od opreme koja nam treba za digitalizaciju i sad trenutno planirano i javljamo se na sve moguće međunarodne projekte koji bi nam mogli finansirati grupu ljudi koja bi nam radila digitalizaciju u Muzeju. U taj program rada uklapat ćemo sve naše naredne izložbe – kazala je na kraju razgovora za Fenu Šejla Šehabović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovina jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja koje godinama nemaju riješeno finansiranje ni pravni status. Tako se i ovaj muzej, kao i druge institucije, najviše može osloniti na pomoć stranih ambasada, fondacija i drugih inostranih donatora.

Website Built with WordPress.com.

Gore ↑