U Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo danas je otvorena izložba „Mostovi“, posvećena književniku i nobelovcu Ivi Andriću, u produkciji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Autor izložbe je muzejski savjetnik Nedim Mušović, a posjetioci će imati priliku da vide fotografije, rukopise, dokumente, knjige, časopise i druge eksponate koji svjedoče o veličini i uticaju Andrićeve ličnosti, poetike i bogatog literarnog opusa.

Ova vrijedna postavka rezultat je saradnje Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, kao primjer zajedničkog ulaganja u očuvanje i promociju kulturne baštine.

Postavka hronološki prati Andrićev život – od rodnog Travnika i Višegrada, preko školovanja u Zagrebu, Beču i Krakovu, diplomatske karijere, do stvaranja njegovih najznačajnijih djela poput „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Gospođica“. Poseban akcenat autor Nedim Mušović stavio je na manje poznate detalje iz Andrićevog života i stvaralaštva.

Posebnu vrijednost izložbi daje i doprinos Luke Boškovića, koji je pažljivo odabrao originalne eksponate iz zbirke „Ivo Andrić“ i pripremio njihove legende. Na taj način, posjetioci imaju priliku da kroz autentične predmete dožive Andrićev svijet još snažnije i neposrednije.

Izložba će biti otvorena do 15. septembra 2025. godine – pozivamo vas da je posjetite i otkrijete nove mostove između prošlosti i sadašnjosti kroz djelo Ive Andrića.

Sa zadovoljstvom predstavljamo vremensku liniju koja prati fiktivni lik Hanke kroz autorske tekstove i kulturne kontekste. Vremensku liniju je kreirao Feđa Kulenović, asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke Univerziteta u Sarajevu, koristeći originalnu arhivsku građu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Osmišljena kao dio izložbe „Hanka“ kustosice Ifete Lihić, vremenska linija počinje sudsko-medicinskom obdukcijom iz 1922. koja je nadahnula Isaka Samokovliju, te prati preobražaje lika kroz autorske tekstove Isaka Samokovlije i sarajevske praizvedbe drame 1931. do igranog filma iz 1955., kasnijih obnova i sve do danas.

Posjetite izložbu u galeriji MAK Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i otkrijte kako arhivska građa svjedoči o slojevitom životu junakinje u autorskim tekstovima i različitim kulturnim kontekstima.

We are pleased to present a newly created timeline tracing the fictional character Hanka across authorial texts and cultural contexts. The timeline was developed by Feđa Kulenović, an assistant at the Department of Comparative Literature and Information Science, University of Sarajevo, using original archival materials from the Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina.

Conceived as part of the exhibition “Hanka”, curated by Ifeta Lihić, the timeline begins at the 1922 medico-legal autopsy that inspired Isak Samokovlija and follows the character’s transformations from early publications and the 1931 stage premiere to the 1955 feature film and later revivals and all the way to the present.

Visit the exhibition in the gallery MAK of the Museum of Literature and Performing Arts of B&H to explore how archival evidence reveals the layered life of a character who has become a lasting reference point in our cultural memory.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine danas je održana prezentacija dizajnerskih rješenja, koja su obogatila sadržaj nedavno otvorene muzejske suvenirnice. Dizajnerska rješenja plod su istraživanja kulturne baštine u okviru projekta „Kultura, nauka, akcija, reakcija“ i rada studentica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Ilme Zuko i Dalije Guta, te Mustafe Mlinarevića i Merjem Jasavić, studenata Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Kroz posmatranje bogate muzejske građe, studenti su kreirali suvenire koji podsjećaju na značaj i djelovanje Razije Handžić – pjesnikinje, osnivačice i prve direktorice Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, nobelovca Ive Andrića, zatim pjesnika i književnika Maka Dizdara, Branka Ćopića, Isaka Samokovlije, te scenskog lika Husmetin-bega, kojeg je oživio Rejhan Demirdžić.

– Rad na projektu bio je veoma specifičan i zanimljiv zbog drugačijeg pristupa. Radili smo u većoj grupi i bio je to pravi timski rad, gdje su kolegice sa Filozofskog fakulteta vršile istraživanje i filtrirale informacije za nas. Onda smo mi na osnovu toga uspjeli da kreiramo set suvenira – kazao je student ALU, Mustafa Mlinarević.

Muzejska kustosica i mentorica Ifeta Lihić naglasila je da ovakav rad sa studentima pokazuje kako interdisciplinarni pristup može oživjeti kulturnu baštinu i ponuditi je novim generacijama publike, ali i dati priliku mladima da ostave svoj trag u vremenu i ostanu motivirani za dalji rad u očuvanju naslijeđa.

Istraživanje i prezentacija nacionalnog historijskog blaga BiH posljednja je od pet aktivnosti projekta KUNAR, koji provodi PaR VaR Agencija, a realizirana je u saradnji s Muzejem književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, gdje će prototipni plakati šest originalnih dizajnerskih rješenja za buduću ponudu suvenirnice biti izloženi do 30. jula.

Za to vrijeme, posjetioci će – uz slobodan ulaz – imati priliku da vide originalni rukopis romana Na Drini ćuprija, olovku Branka Ćopića, stetoskop dr. Isaka Samokovlije i druge eksponate koji su bili predmet istraživanja, a finalni proizvodi moći će se kupiti u suvenirnici Muzeja i nakon toga.

Javna prezentacija novih dizajnerskih rješenja muzejskih suvenira biće održana u srijedu, 23. 07. 2025. godine u 10. 30 sati u bašti Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Originalni dijanerski radovi nastali su u okviru projekta KUNAR i pod mentorstvom kustosice Ifete Lihić, a kreirali su ih studenti Akademije likovnih umjetnosti i Filozofskog fakulteta u Sarajevu

⁣

Novoobnovljena suvenirnica Muzeja obogaćena je dizajnerskim rješenjima inspirisanim velikim imenima kulturne historije Bosne i Hercegovine – od Razije Handžić i Ive Andrića, do Maka Dizdara, Ćopića i Samokovlije.

⁣

Prototipni plakati i eksponati biće izloženi do 30. jula, a posjetioci će moći besplatno pogledati i ekskluzivne muzejske predmete koji su bili predmet istraživanja i inspiracije, uključujući originalni rukopis romana “Na Drini ćuprija”, olovku Branka Ćopića, stetoskop Isaka Samokovlije i još mnogo toga.

Vidimo se sutra u 10:30 – Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sime Milutinovića Sarajlije 7!

Ulaz slobodan.

Knjiga “Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)” Vahida Durakovića predstavljena je danas u okviru Pratećeg programa Pozorišnih igara BiH. O knjizi su govorili urednica i recezentica, teatrologinja Dubravka Zrnčić-Kulenović, te direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine Šejla Šehabović.

Izdavač knjige je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a ovo djelo je nagrađeno na 36. Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga u oblasti Nauka: Prirodne i društvene nauke

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine jedna je od tri institucije u BiH u kojima je danas obilježen Muzejski dan inkluzivnosti, u okviru projekta „IVA – inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj“, koji je dio šire inicijative „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs).

„Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs) je projekat koji podržava UNESCO, a finansira Evropska unija, s ciljem podsticanja dijaloga na Zapadnom Balkanu.

Učesnici ovog projekta u Bosni i Hercegovini su i Historijski muzej BiH te Olimpijski muzej Sarajevo, a u Crnoj Gori Muzeji i galerije Podgorice.

U okviru Muzejskog dana inkluzivnosti predstavljene su informativne ploče na Brajevom pismu, postavljene na vanjski zid Muzeja i lako dostupne slijepim i slabovidnim osobama. Također su predstavljeni i muzejski katalozi na Brajevom pismu, koji sadrže opširnije informacije o osnivanju Muzeja, stalnoj postavci, galeriji i bašti.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, smješten u zgradi koja ima status nacionalnog spomenika, ima posebnu odgovornost da bude primjer inkluzivnosti, dostupnosti i savremene kulturne prakse. Postavljanje informativnih ploča na Brajevom pismu važno je iz više razloga:

Pravo na pristup informacijama

Osobama s oštećenjem vida često su osnovne informacije o institucijama kulture uskraćene zbog nepristupačnih formata. Brajevo pismo omogućava im ravnopravan pristup informacijama o muzeju, njegovim zbirkama i značaju zgrade kao nacionalnog spomenika kulture.

Društvena odgovornost i inkluzivnost

Muzeji nisu samo čuvari prošlosti, već i aktivni akteri društva koji oblikuju javni prostor. Uključivanjem osoba s invaliditetom kroz pristupačne sadržaje, Muzej afirmiše vrijednosti ravnopravnosti, različitosti i otvorenosti.

Zakonski i međunarodni okvir

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, koja jasno propisuje obavezu osiguravanja pristupačnosti informacijama i javnim ustanovama. Postavljanje ploča na Brajevom pismu korak je ka ispunjavanju tih obaveza.

Edukativni i simbolički značaj

Informacije o zgradi kao nacionalnom spomeniku, dostupne i na Brajevom pismu, ne samo da povećavaju dostupnost kulturne baštine, već i promovišu svijest javnosti o važnosti pristupačnosti u svim oblastima društva.

Savremeni muzejski standardi

Inkluzivne prakse, poput postavljanja taktilnih i Brajevih oznaka, dio su savremenih muzeoloških standarda širom svijeta. Time Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH potvrđuje svoju profesionalnost i opredijeljenost ka razvoju i modernizaciji.

U realizaciji ovih aktivnosti pomogle su kolege iz Biblioteke za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini, te vrijedni uposlenici štamparije Društva za zapošljavanje slijepih i slabovidnih lica TPM Sarajevo.

U okviru Muzejskog dana inkluzivnosti, posjetioci su mogli kupiti muzejske suvenire u novouređenoj suvenirnici po akcijskim cijenama, te uživati u bosanskim specijalitetima.

Sve ove aktivnosti realizirane su u okviru projekta „IVA – inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj“, a zahvaljujemo se Gradu Sarajevu i Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji SERDA koji su zaslužni za naše učešće.

Pozivamo sve posjetioce da nam se pridruže u obilježavanju Muzejskog dana inkluzivnosti 21. juna 2025. od 14 do 17 sati.

Muzejski dan inkluzivnosti obilježava se u okviru projekta „IVA – inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj“ koji je dio šire inicijative “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (CC4WBs).

„Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs) je projekat koji podržava UNESCO, a finansira Evropska unija s ciljem podsticanja dijaloga na Zapadnom Balkanu.

U okviru Muzejskog dan inkluzivnosti biće prezentirane ploče na Brajevom pismu koje će biti postavljene na vanjski zid Muzeja i lako dostupne slijepim i slabovidnim osobama te muzejski katalozi na Brajevom pismu koji sadrže opširnije informacije od osnivanju Muzeja, Stalnoj postavci te galeriji i bašti.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, smješten u zgradi koja ima status nacionalnog spomenika, ima posebnu odgovornost da bude primjer inkluzivnosti, dostupnosti i savremene kulturne prakse. Postavljanje informativnih ploča na Brajevom pismu na vanjski zid muzeja važno je iz više razloga:

1. Pravo na pristup informacijama

Osobama s oštećenjem vida često su osnovne informacije o institucijama kulture uskraćene zbog nepristupačnih formata. Brajevo pismo omogućava im ravnopravan pristup informacijama o muzeju, njegovim zbirkama, te značaju same zgrade kao nacionalnog spomenika kulture.

2. Društvena odgovornost i inkluzivnost

Muzeji nisu samo čuvari prošlosti, već i aktivni akteri društva koji oblikuju javni prostor. Uključivanjem osoba s invaliditetom kroz pristupačne sadržaje, Muzej afirmira vrijednosti ravnopravnosti, različitosti i otvorenosti.

3. Zakonski i međunarodni okvir

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, koja jasno propisuje obavezu osiguravanja pristupačnosti informacijama i javnim ustanovama. Postavljanje ploča na Brajevom pismu jeste korak u ispunjavanju tih obaveza.

4. Edukativni i simbolički značaj

Informacije o zgradi kao nacionalnom spomeniku, kada su dostupne i na Brajevom pismu, ne samo da povećavaju dostupnost kulturne baštine, već i promovišu svijest javnosti o važnosti pristupačnosti u svim oblastima društva.

5. Savremeni muzejski standardi

Inkluzivne prakse, poput postavljanja taktilnih i Brajevih oznaka, dio su savremenih muzeoloških standarda širom svijeta. Time Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH potvrđuje svoju profesionalnost i opredijeljenost ka razvoju i modernizaciji.

U okviru Muzejskog dana inkluzivnosti posjetioci će moći kupiti muzejske suvenire u novouređenoj suvenirnici po akcijskim cijenama te uživati u bosanskim specijalitetima.

Ove aktivnosti su također realizirane u okviru projekta „IVA – inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj“.

U bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH danas je po prvi put obilježen Dallowday – dan posvećen književnici Virginiji Woolf i njenom romanu Gospođa Dalloway.

Riječ je o neformalnom druženju koje se održava 13. juna, na dan kada se, prema radnji romana Gospođa Dalloway, odvija čitav tok jednog junskog dana u Londonu, viđen kroz književnu prizmu Virginije Woolf.

Događaj su organizovali PEN Centar BiH i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a inicijativu je pokrenula profesorica Andrea Lešić s ciljem da Dallowday postane tradicija u Sarajevu – svojevrsni književni praznik u znaku Virginije Woolf.

Dallowday je britanski pandan Joyceovom Bloomsdayu, a iako u Londonu nikad nije zaživio, Sarajevo ga je ove godine prvi put obilježilo – književno, otvoreno i prijateljski.

Foto: Imrana Kapetanović

Idejna začetnica obilježavanja ovog događaja u Sarajevu, profesorica Andrea Lešić, izjavila je da je cilj bio započeti jednu lijepu priču.

“Smatram da smo u tome i uspjeli jer je bilo očigledno da su se svi lijepo proveli. To bi i trebala biti suština ovog događaja. Nadam se da ćemo naredne godine ponovo sarađivati na ovom projektu i da će on zaista postati pravi projekat – da ćemo tada možda moći cijeli dan posvetiti Dallowdayu, organizovati radionice, eventualno neko predavanje, i svakako ponovo čitanje”, kazala je Lešić.

Dallowday je 2016. godine predložila čuvena feministička kritičarka Elaine Showalter kao dan književnih susreta posvećen Woolf i njenom modernističkom klasiku – britanski odgovor na Joyceov Bloomsday. Iako London nikada nije prihvatio ovaj prijedlog, Sarajevo ga je ove godine po prvi put oživjelo – u duhu otvorene, književne i prijateljske atmosfere.

Otvorenjem izložbe Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine “Hasan Kikić u sjećanju Bosne” započeli su ovogodišnji, 52. Kikićevi susreti koji se održavaju u Gradačcu od 26. do 31. maja 2025. godine.

Sureti donose bogat književni i kulturni program, a manifestacija je započela u prostorijama BZK “Preporod” izložbom povodom obilježavanja 120 godina od rođenja Hasana Kikića.

Izložba je nastala u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a koncept potpisuje Šejla Šehabović, direktorica Muzeja.

Publika će imati priliku da vidi autentične rukopise, lične predmete, dokumente i arhivsku građu iz života ovog velikana – sve što čini zbirku koja se godinama pažljivo čuva i njeguje.

Program je nastavljen polaganjem cvijeća na bistu Hasana Kikića u gradskom parku, a svečanost otvorenja Kikićevih susreta održava se u gradskom kinu.