Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u 2025. godini uspješno je realizirao dio projekta „Digitalna budućnost muzeja – Modularni pristup digitalizaciji građe i demokratizacija pristupa baštini (modul 3)“, uz podršku Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Iako je projekt prvobitno zamišljen kao znatno obimniji i finansiran sa samo dijelom planiranih sredstava, Muzej je i u ograničenim uslovima ostvario važne i mjerljive rezultate. Realizirane aktivnosti omogućile su nastavak procesa digitalizacije muzejske građe, angažman saradnika na ovom važnom segmentu rada, te očuvanje kontinuiteta digitalne transformacije institucije.

U okviru raspoloživih sredstava provedena je osnovna digitalna obrada dijela građe, osigurana je administrativna i tehnička podrška projektu, kao i njegova vidljivost u javnosti. Time su postavljeni temelji za buduće faze digitalne baze, koja će dugoročno omogućiti širi i dostupniji pristup kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH ističe da su dodijeljena sredstva korištena namjenski, transparentno i odgovorno, uz maksimalno iskorištavanje njihovog efekta. Iako dio planiranih aktivnosti nije mogao biti realiziran u ovom ciklusu, projekt je potvrdio svoju važnost i potrebu za njegovim daljnjim razvojem.

Upravo zbog toga, Muzej planira nastavak projekta u narednoj godini, s ciljem proširenja digitalizacije, uključivanja studenata, razvoja edukativnih i inkluzivnih programa, te dodatnog jačanja dostupnosti kulturnog naslijeđa. Očekuje se i nastavak saradnje s Federalnim ministarstvom kulture i sporta, čija je podrška ključna za dugoročni razvoj kulturnih institucija od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Muzej ostaje posvećen modernizaciji svog rada i stvaranju savremenih načina očuvanja i predstavljanja književne i pozorišne baštine, u interesu stručne javnosti, istraživača, studenata i svih građana.

Dva nova izdanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine promovirana su danas u okviru osmog sajma bosanskohercegovačkog izdavaštva „Knjige u nišama“ u Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajevo. Predstavljene su dvije arhivske čitanke – „Drugarica“, posvećena zbirci Razije Handžić, autorice Hajrije Osmanhodžić, te „Nobelovac“, arhivska čitanka iz zbirke Ive Andrića, autora Luke Boškovića. Čitanke su dvojezične, na bosanskom i engleskom jeziku.

Produkciju ovih izdanja finansijski je podržao Grad Sarajevo i Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Događaj je okupio autore, predstavnike Muzeja, kao i brojne posjetioce sajma, a fokus razgovora bio je na značaju arhivskih izdanja u očuvanju i reinterpretaciji književne i kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da je rad Muzeja sa mladim ljudima jedna od osnovnih obaveza koja je korisna za obje strane.

“Zahvaljujući našoj mladoj kustosici, magistrici Ifeti Lihić, i asistentu na Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta u Sarajevu Feđi Kulenoviću, stvorili smo sistem koji izuzetno dobro funkcioniše u praksi. Tako su do nas i došli autori koje danas predstavljamo, Hajrija i Luka, a koji već godinama volontiraju u Muzeju i za Muzej. Sporazum o saradnji sa Internacionalnim Burch univerzitetom donio nam je, pored mnoštva drugih projekata, i saradnju sa mladim dizajnerom Bakirom. Nazvali smo ova izdanja arhivskim čitankama jer smo primijetili da naši muzeji veoma rijetko objavljuju analize vlastitih zbirki. Ovi mladi ljudi su napravili stručne radove koji pokazuju šta se u Muzeju čuva, kazala je Šehabović.”

ajrija Osmanhodžić ističe da je izabrala zbirku Razije Handžić jer smatra da o njoj nije dovoljno pisano, s obzirom na njen značaj za kulturnu historiju BiH.

“Handžić je bila prva direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a radila je i kao kustosica u Zemaljskom muzeju, Historijskom muzeju i Muzeju Sarajeva, bila je direktorica Radio Sarajeva… Pisala je reportaže o Bosanskoj krajini, pisala je o običnim ljudima. Bila je partizanka, urednica Nove žene i sve me to zainteresovalo kao mladu autoricu koja i sama pokušava da piše i da se ostvari u tom polju”, kazala je Osmanhodžić.

Bošković smatra da je, istražujući Andrića u zbirci Muzeja, saznao neke stvari koje nisu dostupne široj javnosti.

“Arhivi su veoma bitni za lociranje informacija jer nemamo sve na internetu i veoma je važno odrediti postojanje izvora. Zbirka „Ivo Andrić“ nije ogromna, ali je dovoljno velika da se pri pisanju ovakve publikacije mora dosta promisliti šta izabrati od svega i šta da bude publikovano kako bi se lik i djelo približili turistima i bilo značajno za neki određeni narativ. Koliko god se teži objektivnom pisanju, ipak se mora uspostaviti neki narativ, a trenutni narativ je da se publikuje ono što iz građe znamo, kazao je Bošković.”

Dizajner Mujabašić je kazao da se trudio da publikacije budu zanimljive i lake za čitanje, a da je jedan od osnovnih motiva bio potaknuti čitaoca da posjeti Muzej i vidi sve ono što on čuva uživo.

“Trudio sam se da ispoštujem arhivski karakter ovih čitanki, ali da dizajn bude dopadljiv mladima i turistima. Zato su publikacije urađene u modernizmu koji je posljednjih godina sve više prisutan u kulturnim institucijama u svijetu kao vizualni identitet. Sav materijal, od naslovnice pa nadalje, čine eksponati koji se nalaze u Muzeju, a koje sam i ja prvi put vidio. Izdvojili smo ono što je zanimljivo i bitno, a da bude i dopadljivo, kazao je Mujabašić.”

Publikacije “Nobelovac” i “Drugarica” mogu se kupiti na sajmu KUN ili u suvenirnici Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH večeras je priređen susret posvećen književnici, novinarki, matematičarki, aktivistkinji, psihologinji, pedagoginji… Leoni Sabolek.
O Leoni, dobrom duhu sarajevske kulture, govorili su Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, fra Janko Ćuro, direktor Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi, i Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Program je muzički upotpunila violončelistkinja Belma Alić.

Foto: Ivana Pekušić

Hašimbegović je kazala da je Leonu upoznala kao novinarku koja je došla da piše o kulturi za mjesečnik Franjevačke provincije Bosne Srebrene Svjetlo riječi, kojima se ovom prilikom i zahvalila na marljivom bilježenju historije, onako kako to franjevci rade stoljećima u BiH.
– Tako će i za sto godina Leonini tekstovi ostati kao trag kulturnog života u Sarajevu, koji je vrlo marljivo bilježila. Za nas je u historijskom kontekstu posebno zanimljiva njena ratna poezija, koja, nažalost, nikad nije objavljena, ali se nadamo da će ugledati svjetlost dana. Treba napomenuti da je i sama historija porodice Sabolek dio historije Sarajeva, koja je danas ostala na marginama, a važna je karika u razvoju grada – kazala je Hašimbegović.

Fra Janko Ćuro dugo godina sarađuje s Leonom u Svjetlu riječi, glasilu Franjevačke provincije Bosne Srebrene, za koje piše tekstove iz oblasti kulture.

– Kad sagledam Leonin život i rad, bez imalo patetike mogu reći – i ja bih želio biti takav. Ne samo biti nego i ostati angažiran, usmjeren i fokusiran, ali iznad svega dobar čovjek; biti prijatelj svih ljudi, a ne samo svojih ljudi. Leonin sveobuhvatni životni angažman i neumorna izgradnja mostova između ljudi različitih nacija, vjera i uvjerenja svima nama su inspiracija – kazao je fra Ćuro.

Šehabović je naglasila da je Leona velika prijateljica ne samo muzeja na čijem je čelu već i svih sedam baštinskih institucija, za koje se već godinama bori na svoj način i bez uzmicanja.
– Leona koristi svaku priliku da nas spomene političarima, ministrima, zastupnicima. Nekoliko puta sam pomislila da, nije li Leona ovako slatka, bila bi smatrana disidentom. Ona postavlja vrlo nezgodna pitanja, ali njenu dobronamjernost i lijepo vaspitanje ne mogu čak ni političari pobiti. Na simboličkoj ravni moje Sarajevo su ljudi poput Leone, koja spada u najveće kosmopolite, dok je istovremeno veoma vezana za svoju lokalnu sredinu, odnosno Sarajevo – kazala je Šehabović.

Leona Sabolek je istaknula da oduvijek voli kulturu, zahvaljujući prije svega roditeljskom odgoju.
– Kao malo dijete išla sam na predstave, obilazila muzeje i galerije; meni je to bilo fascinantno. Kasnije, kad su naši ljudi švercali sir i vajkrem iz Mađarske, ja sam obilazila njihove muzeje i galerije. Baština je najvrjednije što mi imamo, to je ono što čini jednu zemlju; sve drugo prolazi. Zato su kulturne institucije srž svega i nepravedno su zapostavljene. Ja se borim za normalnu Bosnu i Hercegovinu, odnosno zemlju u kojoj će najbolji imati prioritet, bez obzira ko je ko. Da nas liječi najbolji ljekar, uči najbolji učitelj, bez obzira na naciju, stranku, čiji si – kazala je Leona.

Leona Sabolek rođena je 2. 11. 1950. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Osijeku (RH). Diplomirala je na Odsjeku za matematiku Prirodno-matematičkog fakulteta i apsolvirala postdiplomski studij na Odsjeku za pedagogiju i psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Prije rata radila je kao profesorica matematike u Grafičkoj školi, u ratu bila među pokretačima nastave za srednje škole i ratnim profesorima, a nakon rata bila je u stalnom radnom odnosu do penzije u Srednjoj školi za okoliš i drvni dizajn. Zalaže se za mir, ljudska prava, normalnu Bosnu i Hercegovinu i opstanak baštinskih kulturnih institucija. Kolumnistica je Kulture u franjevačkom mjesečniku Svjetlo riječi.
Prvu pjesmu napisala je 1958. godine, na početku osnovne škole, da bi nastavila i s drugim književnim vrstama kroz školovanje i studij.

Za vrijeme rata nastao je njen Ratni ciklus, koji prerasta u poetsko-prozna Svjedočenja u spomen Sarajevu, koja, nažalost, nikada nisu našla izdavača, ali je dobar dio sadržaja objavljen u Mađarskoj i Austriji.
Zbog obiteljskih razloga od 1993. do 1998. godine boravi u Mađarskoj, gdje se u potpunosti posvećuje pisanju. Tu je nastao možda najbrojniji i najraznovrsniji dio opusa do tada. Kao stalna suradnica Hrvatske redakcije Mađarskog radija objavila je oko 200 priloga (reportaže, priče, pjesme, osvrti, eseji). Surađivala je s Pečuškim hrvatskim kazalištem i Mađarskom televizijom. Pisala je za novine i časopise u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine uspješno je započeo realizaciju projekta „Uvezivanje riječi u odjevne predmete: kapsulna kolekcija inspirisana književnim nasljeđem Bosne i Hercegovine“.

Projekat istražuje vezu između književne i materijalne kulture kroz zajedničko kreiranje kapsulne kolekcije odjeće inspirisane arhivskim fondom Muzeja. U saradnji sa kolektivom „Udružene“, digitalizirani muzejski materijali pretočeni su u vezene i heklane motive, koje vrijedne ruke žena već uveliko izrađuju.

Muzej je napravio selekciju građe koja čini osnovu kolekcije, a finalni proizvodi bit će prodajnog karaktera. Kolekcija nosi simboličan naziv „Rukom“, a uskoro slijede informacije o tome kako možete rezervisati svoj komad.

 Projekat je finansiran od strane The Headley Southeast Europe Cultural Heritage Fund.

#HeadleySEECHFund #CulturalHeritage #SouthEastEurope #Heritage #Projects #BalkanMuseumNetwork #BMN #MuzejKnjizevnosti #Udruzene #Rukom

---

English:

The Museum of Literature and Performing Arts of Bosnia and Herzegovina has successfully launched the project “Threading Words into Wearables: A Capsule Collection Inspired by Bosnia-Herzegovina’s Literary Heritage.”

The project explores the connection between literary and material culture through the co-creation of a capsule clothing collection inspired by the Museum’s archival holdings. In collaboration with the “Udružene” collective, digitized archival materials are being transformed into embroidered and crocheted motifs, carefully handcrafted by local women.

The Museum has selected the core archival content for this collection, and the final products will be available for purchase. The collection is titled “Rukom”, and more information on how to reserve your piece will be shared soon.

 This project is funded by The Headley Southeast Europe Cultural Heritage Fund.

#HeadleySEECHFund #CulturalHeritage #SouthEastEurope #Heritage #Projects #BalkanMuseumNetwork #BMN #MuseumOfLiterature #Udruzene #Rukom

U saradnji Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Centru za kulturu i edukaciju “Safet Zajko” otvorena je izložba “Neminovnosti: književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića”, autorice Đane Kukić.

Autorica, Đana Kukić, na samom početku istakla je važnost postavke posvećene životu i djelu jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, Alije Isakovića. Kroz pažlijvo odabrane dokumente rukopise, knjige, fotografije i druge vrijedne eksponate, posjetioci imaju priliku zakoračiti u bogat i slojevit svijet njegovog stvaralaštva.

Prisutnima se obratio i dr. Enes Kujundžić, koji je govorio o svom prijateljstvu s Isakovićem naglasivši njegovu blagost, skromnost i spremnost da uvijek pomogne.

Na otvaranju izložbe u pratnji profesorice, posjetili su nas učenici Pete gimnazije, kojima se zahvaljujemo na dolasku!

Izložba se može pogledati do 27. novembra/2025. godine od 08:00 – 20:00 sati.

Na izložbi su predstavljeni lični dokumenti, fotografije, novinski članci, pisma, knjige i drugi eksponati koji svjedoče o životu i djelu ovog književnika.Alija Isaković je bio dramaturg, pisac, publicist, antologičar, leksikograf i historičar jezika i književnosti. Autor je dva rječnika: Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku (1993) i Rječnik bosanskog jezika (1995).

Priredio je i prvu antologiju muslimanske književnosti Biserje (1972), prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca Hodoljublje (1973), zbornik radova Hasanaginica” 1774-1974, anegdote Nasrudina-hodže (1984), te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa Behar 1900-1911.

Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo. Dobitnik je i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1976. godine. BZK “Preporod” svake godine dodjeljuje nagradu „Alija Isaković“ za najbolji originalni dramski tekst na bosanskom jeziku.

Alija Isaković rođen je 15. 01. 1932. godine u Bitunju kod Stoca, a umro je u Sarajevu 1997. godine.

U prelijepom ambijentu Arheološkog parka Bylis u Albaniji održano je predstavljanje 12 projekata finansiranih u okviru regionalne inicijative „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs)”, koju finansira Evropska unija, a provodi Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS) u saradnji s Britanskim savjetom i UNESCO-om, te u partnerstvu s Ministarstvom turizma, kulture i sporta Albanije.

Među predstavljenim inicijativama posebno se istakao projekat “IVA – Akcije inkluzivnosti i vidljivosti za održivi razvoj kulture”, čiji je nosilac Grad Sarajevo, u partnerstvu s Gradom Podgoricom, Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom SERDA, Muzejima grada Sarajeva, Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Historijskim muzejom BiH te Muzejima i galerijama Podgorice.

Predstavnice projekta, Dženisa Abdulai iz Grada Sarajeva i Mihneta Avdić iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, prezentirale su ostvarene rezultate, naglasivši da je projekat doprinio da muzeji postanu inkluzivniji, vidljiviji i privlačniji građanima i turistima, kroz nove programe i usluge koje čuvaju tradiciju i kulturno-historijsko nasljeđe.

Događaj je upotpunjen obilaskom arheološkog kompleksa Bylis, koji obuhvata ostatke antičkog teatra, gradskih zidina, bazilika i mozaika, te nastupom tradicionalne grupe izvođača albanske iso-polifonije, jedinstvenog oblika pjevanja uvrštenog na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine. Učesnici su uživali i u tradicionalnim plesovima i domaćim specijalitetima, u duhu zajedništva i kulturne razmjene.

Cilj projekta “Culture and Creativity for the Western Balkans (CC4WBs)” je jačanje kulturnog i kreativnog sektora u regionu kroz podršku organizacijama, općinama, nevladinim organizacijama i drugim akterima u unapređenju profesionalnih vještina, regionalne saradnje i međukulturnog dijaloga.

(Foto: CC4WBs i M. Avdić)

Humanitarna izložba „Bridges & Branches“ studenata Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu koja je postavljena u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH izazvala je ogromno interesovanje posjetilaca.

Nastala je u okviru izbornog predmeta Apstraktni likovni izraz oblika, kretanja i boja pod mentorstvom akademske slikarke Lade Pervan, magistrice kiparstva Elme Čaušević-Mujezinović i Adisa Eliasa Fejzića, prvog bh skulptora s titulom doktora nauka.

Ova izložba prevazilazi akademski okvir; ona je istovremeno estetski čin i gest solidarnosti, jer će prihod od prodaje radova biti usmjeren na obrazovanje mlade Palestinke Lene Dahman, koja je, bježeći od rata u Gazi, pronašla sigurnost u Sarajevu.

Historičarka umjetnosti i kustosica Elma Hodžić kazala je da je naziv izložbe “Bridges & Branches” (Mostovi i grane, op. a.) duboko simboličan:

„Mostovi koje zamišljamo i oblikujemo, kako u prostoru tako i u međuljudskim odnosima, predstavljaju našu sposobnost povezivanja — između ljudi, disciplina, emocija. Grane, s druge strane, sugerišu rast, širenje i budućnost. Zajedno, one nas uče da sloboda nije nešto što se nasljeđuje — ona se stvara, gradi i njeguje. Dragi studenti, formalno ste ispit položili, ne sumnjam. Ali ste položili i jedan mnogo značajniji test – test ljudskosti“, kazala je Hodžić.

Profesorica Lada Pervan zahvalila se svima koji su podržali organizaciju ovog događaja:

„U pitanju je izborni predmet i tim mi je draže i važnije da je naš rad rezultirao ovako značajnim i humanim ciljem. Svi smo bili — ne smijem reći u sličnim situacijama, jer ovo što se dešava u Gazi je prestrašno. Ali sigurna sam da, ako svi damo mrvicu dobrote, bolje ćemo se osjećati i pomoći ovim divnim mladim ljudima i njihovoj porodici koja je ostala u Gazi.“

Na otvorenju izložbe Lena Dahman zahvalila se svim učesnicima i gostima te istaknula svoju zahvalnost za pruženu podršku.

– Drago mi je da sam upoznala ljude poput vas, ljude koji nas vide i prepoznaju. Znam da imate slično iskustvo kao i mi u Gazi i zato mi je ovo još značajnije – kazala je Dahman.

Direktorica Muzeja kazala je da je ponosna što Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH ima čast da bude domaćin jednog ovakvog događaja:

„Ovdje su došli ljudi koji žele podržati plemeniti cilj, a ostali imaju priliku do 8. oktobra da ga i sami podrže posjetom i kupovinom radova“, kazala je Šehabović.

U produkciji izložbe učestvovali su: Belma Serhatlija, Paolo Baravelli, Samra Fejzić, Merhila Šehović, Asja Muftić, Emina Alić, Iman Sefić, Nives Mašić, Adin Drljo, Nedžma Zahirović, Amina Plasto, Melisa Mamela, Lejla Višća, Fatima Zejnilagić, Ehlimana Šaranović, Aja Čengić, Armin Kešo, Sukejna Jerlagić, Dino Velić, Ognjen Lučić, Haris Sirbubalo, Šein Taletović, Jasmina Malanović, Nijaz Dizdarević, Ajdin-Mustafa Resić, Mirza Čavčić i Adna Vatrenjak. Cijeli projekt je velikodušno podržao i umjetnik Adis Elias Fejzić.

Otvorenje izložbe svojim nastupom oplemenile su glumica Belma Lizde Kurt, koja je govorila poeziju, te članice ansambla Strings Attached Sinfonietta: Belma Alić, Tamara Arsovska i Amra Dizdar.

Izložba je otvorena do 11. oktobra.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine sa zadovoljstvom obavještava javnost da je uspješno završen projekat „Baština za budućnost – Program zaštite i digitalizacije originalne građe Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH“.

Projekat je realizovan u periodu od novembra 2024. do septembra 2025. godine, uz podršku Ministarstva civilnih poslova BiH, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo te vlastitim sredstvima Muzeja.

Glavni cilj projekta bio je povećanje pristupa muzejskoj građi kroz zaštitu, digitalizaciju i modernizaciju infrastrukture. Realizacijom planiranih aktivnosti:

• Nabavljene su i implementirane beskiselinske kutije za arhivsko čuvanje građe, čime je osigurana dugoročna fizička zaštita više od 20.000 originalnih eksponata.
• Nabavljena je dodatna oprema za digitalizaciju, a uspostavljena i funkcionalna baza podataka koja omogućava istraživačima, studentima i široj javnosti uvid u digitalnu građu.
• Pripremljen su muzejski katalozi koji će pružit pregled muzejskih fondova iz različitih oblasti.
• Organizovane su obuke i mentorski rad za osoblje, studente i volontere, čime je osigurano širenje znanja i iskustva u oblasti muzejske pedagogije i digitalne humanistike.

Projekt je omogućio značajno povećanje dostupnosti građe, uključujući i za osobe sa invaliditetom, te je doprinio demokratizaciji pristupa kulturnoj baštini BiH. Kroz realizaciju aktivnosti, brojni korisnici – među kojima studenti, istraživači, posjetioci i korisnici digitalne građe – imalo je koristi od rezultata projekta.

Ovim projektom postavljeni su temelji za daljnji razvoj digitalne muzeologije u BiH. Jedna od dugoročnih koristi jeste mogućnost uvođenja članarine za korištenje digitalne građe, čime će se osigurati dodatna održivost budžeta Muzeja.

U Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo danas je otvorena izložba „Mostovi“, posvećena književniku i nobelovcu Ivi Andriću, u produkciji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Autor izložbe je muzejski savjetnik Nedim Mušović, a posjetioci će imati priliku da vide fotografije, rukopise, dokumente, knjige, časopise i druge eksponate koji svjedoče o veličini i uticaju Andrićeve ličnosti, poetike i bogatog literarnog opusa.

Ova vrijedna postavka rezultat je saradnje Općine Novi Grad Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, kao primjer zajedničkog ulaganja u očuvanje i promociju kulturne baštine.

Postavka hronološki prati Andrićev život – od rodnog Travnika i Višegrada, preko školovanja u Zagrebu, Beču i Krakovu, diplomatske karijere, do stvaranja njegovih najznačajnijih djela poput „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Gospođica“. Poseban akcenat autor Nedim Mušović stavio je na manje poznate detalje iz Andrićevog života i stvaralaštva.

Posebnu vrijednost izložbi daje i doprinos Luke Boškovića, koji je pažljivo odabrao originalne eksponate iz zbirke „Ivo Andrić“ i pripremio njihove legende. Na taj način, posjetioci imaju priliku da kroz autentične predmete dožive Andrićev svijet još snažnije i neposrednije.

Izložba će biti otvorena do 15. septembra 2025. godine – pozivamo vas da je posjetite i otkrijete nove mostove između prošlosti i sadašnjosti kroz djelo Ive Andrića.

Sa zadovoljstvom predstavljamo vremensku liniju koja prati fiktivni lik Hanke kroz autorske tekstove i kulturne kontekste. Vremensku liniju je kreirao Feđa Kulenović, asistent na Odsjeku za komparativnu književnost i informacijske nauke Univerziteta u Sarajevu, koristeći originalnu arhivsku građu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Osmišljena kao dio izložbe „Hanka“ kustosice Ifete Lihić, vremenska linija počinje sudsko-medicinskom obdukcijom iz 1922. koja je nadahnula Isaka Samokovliju, te prati preobražaje lika kroz autorske tekstove Isaka Samokovlije i sarajevske praizvedbe drame 1931. do igranog filma iz 1955., kasnijih obnova i sve do danas.

Posjetite izložbu u galeriji MAK Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i otkrijte kako arhivska građa svjedoči o slojevitom životu junakinje u autorskim tekstovima i različitim kulturnim kontekstima.