Pozivamo sve posjetioce da nam se pridruže u obilježavanju Muzejskog dana inkluzivnosti 21. juna 2025. od 14 do 17 sati.

Muzejski dan inkluzivnosti obilježava se u okviru projekta „IVA – inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj“ koji je dio šire inicijative “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (CC4WBs).

„Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs) je projekat koji podržava UNESCO, a finansira Evropska unija s ciljem podsticanja dijaloga na Zapadnom Balkanu.

U okviru Muzejskog dan inkluzivnosti biće prezentirane ploče na Brajevom pismu koje će biti postavljene na vanjski zid Muzeja i lako dostupne slijepim i slabovidnim osobama te muzejski katalozi na Brajevom pismu koji sadrže opširnije informacije od osnivanju Muzeja, Stalnoj postavci te galeriji i bašti.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, smješten u zgradi koja ima status nacionalnog spomenika, ima posebnu odgovornost da bude primjer inkluzivnosti, dostupnosti i savremene kulturne prakse. Postavljanje informativnih ploča na Brajevom pismu na vanjski zid muzeja važno je iz više razloga:

1. Pravo na pristup informacijama

Osobama s oštećenjem vida često su osnovne informacije o institucijama kulture uskraćene zbog nepristupačnih formata. Brajevo pismo omogućava im ravnopravan pristup informacijama o muzeju, njegovim zbirkama, te značaju same zgrade kao nacionalnog spomenika kulture.

2. Društvena odgovornost i inkluzivnost

Muzeji nisu samo čuvari prošlosti, već i aktivni akteri društva koji oblikuju javni prostor. Uključivanjem osoba s invaliditetom kroz pristupačne sadržaje, Muzej afirmira vrijednosti ravnopravnosti, različitosti i otvorenosti.

3. Zakonski i međunarodni okvir

Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom, koja jasno propisuje obavezu osiguravanja pristupačnosti informacijama i javnim ustanovama. Postavljanje ploča na Brajevom pismu jeste korak u ispunjavanju tih obaveza.

4. Edukativni i simbolički značaj

Informacije o zgradi kao nacionalnom spomeniku, kada su dostupne i na Brajevom pismu, ne samo da povećavaju dostupnost kulturne baštine, već i promovišu svijest javnosti o važnosti pristupačnosti u svim oblastima društva.

5. Savremeni muzejski standardi

Inkluzivne prakse, poput postavljanja taktilnih i Brajevih oznaka, dio su savremenih muzeoloških standarda širom svijeta. Time Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH potvrđuje svoju profesionalnost i opredijeljenost ka razvoju i modernizaciji.

U okviru Muzejskog dana inkluzivnosti posjetioci će moći kupiti muzejske suvenire u novouređenoj suvenirnici po akcijskim cijenama te uživati u bosanskim specijalitetima.

Ove aktivnosti su također realizirane u okviru projekta „IVA – inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj“.

U bašti Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH danas je po prvi put obilježen Dallowday – dan posvećen književnici Virginiji Woolf i njenom romanu Gospođa Dalloway.

Riječ je o neformalnom druženju koje se održava 13. juna, na dan kada se, prema radnji romana Gospođa Dalloway, odvija čitav tok jednog junskog dana u Londonu, viđen kroz književnu prizmu Virginije Woolf.

Događaj su organizovali PEN Centar BiH i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a inicijativu je pokrenula profesorica Andrea Lešić s ciljem da Dallowday postane tradicija u Sarajevu – svojevrsni književni praznik u znaku Virginije Woolf.

Dallowday je britanski pandan Joyceovom Bloomsdayu, a iako u Londonu nikad nije zaživio, Sarajevo ga je ove godine prvi put obilježilo – književno, otvoreno i prijateljski.

Foto: Imrana Kapetanović

Idejna začetnica obilježavanja ovog događaja u Sarajevu, profesorica Andrea Lešić, izjavila je da je cilj bio započeti jednu lijepu priču.

“Smatram da smo u tome i uspjeli jer je bilo očigledno da su se svi lijepo proveli. To bi i trebala biti suština ovog događaja. Nadam se da ćemo naredne godine ponovo sarađivati na ovom projektu i da će on zaista postati pravi projekat – da ćemo tada možda moći cijeli dan posvetiti Dallowdayu, organizovati radionice, eventualno neko predavanje, i svakako ponovo čitanje”, kazala je Lešić.

Dallowday je 2016. godine predložila čuvena feministička kritičarka Elaine Showalter kao dan književnih susreta posvećen Woolf i njenom modernističkom klasiku – britanski odgovor na Joyceov Bloomsday. Iako London nikada nije prihvatio ovaj prijedlog, Sarajevo ga je ove godine po prvi put oživjelo – u duhu otvorene, književne i prijateljske atmosfere.

Otvorenjem izložbe Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine “Hasan Kikić u sjećanju Bosne” započeli su ovogodišnji, 52. Kikićevi susreti koji se održavaju u Gradačcu od 26. do 31. maja 2025. godine.

Sureti donose bogat književni i kulturni program, a manifestacija je započela u prostorijama BZK “Preporod” izložbom povodom obilježavanja 120 godina od rođenja Hasana Kikića.

Izložba je nastala u saradnji s Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a koncept potpisuje Šejla Šehabović, direktorica Muzeja.

Publika će imati priliku da vidi autentične rukopise, lične predmete, dokumente i arhivsku građu iz života ovog velikana – sve što čini zbirku koja se godinama pažljivo čuva i njeguje.

Program je nastavljen polaganjem cvijeća na bistu Hasana Kikića u gradskom parku, a svečanost otvorenja Kikićevih susreta održava se u gradskom kinu.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja, danas je svečano otvorena suvenirnica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Prva posjetiteljka naše suvenirnice bila je pjesnikinja i novinarka Leona Sabolek, kojoj je direktorica Muzeja, Šejla Šehabović, poklonila po jedan suvenir iz naše ponude. Suvenirnica se nalazi u okviru Stalne postavke, s namještajem rađenim po mjeri, koji se uklapa u ovaj jedinstven prostor.

Na suvenirima se nalazi umjetničko djelo koje prikazuje zgradu našeg Muzeja, koja je nacionalni spomenik BiH. Autor ovog ulja na platnu je Irfan Hozo, kojem smo veoma zahvalni jer nam je ustupio autorska prava. Prema postojećim podacima, kuća u kojoj se od 1961. godine nalazi Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine datira iz sredine 19. vijeka. Kuća je bila u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodice Despić.

Također, suvenire krasi i logo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a riječ je o grafičkoj replici reljefa koji se nalazi iznad ulaza u Stalnu postavku. Reljef prikazuje stilizirane ptice koje piju vodu iz šadrvana. Autorica ovog ukrasa na kući je Iva Despić, prva akademska vajarka u Bosni i Hercegovini, nekadašnja stanarka i vlasnica kuće. Muzejski arhiv još uvijek čuva crno-bijele fotografije iz dvadesetih godina prošloga vijeka, na kojima vajarka, u bijeloj vajarskoj kuti, stvara pored šadrvana koji se i danas nalazi u bašti.

U ponudi su zasad cekeri, majice, šolje, magneti i olovke sa logom Muzeja po povoljnim cijenama, a ponuda će svakako biti proširivana u saradnji s mladim dizajnerima.

U suvenirnici će se također moći kupiti sva muzejska izdanja: monografije, knjige, publikacije, časopisi, grafički romani, katalozi…

Suvenirnica i suveniri Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH uređeni su i producirani u okviru projekta IVA – Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj, realizovanog u okviru šire inicijative Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan. “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” (CC4WBs) je projekat koji podržava UNESCO, a finansira Evropska unija s ciljem podsticanja dijaloga na Zapadnom Balkanu, ali i jačanja kulturnih i kreativnih sektora za povećan društveno-ekonomski uticaj.

Zahvaljujemo se Gradu Sarajevu i Sarajevskoj razvojnoj agenciji SERDA, zahvaljujući kojima smo dio ovog značajnog projekta.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i ove godine s ponosom učestvuje u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja (18. maj) i Evropske noći muzeja, koja se tradicionalno održava najbliže subote ovom datumu.

Ovi značajni datumi u muzejskom kalendaru slave se širom svijeta s ciljem približavanja muzeja široj publici, te naglašavanja njihove ključne uloge u očuvanju kulturne baštine, razvoju društvene svijesti i obrazovanja.

Zašto obilježavamo ove datume?

Međunarodni dan muzeja ustanovio je Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) 1977. godine, s ciljem podizanja svijesti o značaju muzeja kao institucija koje služe društvu i njegovom razvoju. Svake godine ovaj dan nosi određenu temu koja odražava savremene izazove i perspektive u muzejskom sektoru.

Evropska noć muzeja, pokrenuta od strane francuskog Ministarstva kulture i komunikacija 2005. godine, manifestacija je koja okuplja stotine muzeja širom Evrope u večernjem i noćnom terminu, omogućavajući posjetiocima da na drugačiji način dožive muzejske sadržaje kroz izložbe, performanse, radionice i susrete s umjetnicima i kustosima.

Tema za 2025. godinu

Međunarodni savjet za muzeje (ICOM) za 2025. godinu odabrao je temu:
“Muzeji za obrazovanje i istraživanje”
Ova tema naglašava ulogu muzeja kao obrazovnih prostora koji nude mogućnosti za učenje kroz sve generacije, potiču istraživanje, interaktivnost i cjeloživotno obrazovanje, te jačaju dijalog između nauke, umjetnosti i društva.

Program Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, 17. 05. 2025 od 10 do 24 sata

📍 Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH pripremio je cjelodnevni program ispunjen umjetnošću, dijalogom i druženjem:

☕ 10:00 – 17:00
Gratis bosanska kafa za sve posjetioce uz neformalno druženje s kustosicama Muzeja u muzejskom dvorištu. Prilika za opušten razgovor o književnosti, teatru i svemu što nas povezuje kroz kulturu.

🛍️ 15:00
Otvorenje nove muzejske suvenirnice, uređene kroz projekat IVA – Inkluzivnost i vidljivost za održivi kulturni razvoj, realizovan u okviru regionalne inicijative Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs).
📌 Projekat podržava UNESCO, a finansira Evropska unija.

🖼️ 19:00
Izložba „33 x B1“ Sarajevskog ratnog teatra (SARTR)
U čast 33. godišnjice SARTR-a, izložba donosi 33 odabrana pozorišna plakata koji simbolizuju godine umjetničkog djelovanja i otpora teatra rođenog u opsadi.
📌 Svaki plakat svjedoči o kreativnoj hrabrosti, društvenoj angažiranosti i istrajnosti umjetnika i publike.

💬 Napomena:
Kupovinom publikacija i suvenira u muzejskoj suvenirnici direktno podržavate očuvanje kulturnog naslijeđa BiH i rad Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Zahvaljujemo na podršci:

• Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo
• Vlada Kantona Sarajevo
• Grad Sarajevo – City of Sarajevo
• ICOM Bosnia and Herzegovina

Posebna zahvalnost:
Kenan Magoda i Afan Kalamujić

Pridružite nam se u proslavi muzejske kulture, zajedništva i kreativnosti. Muzej nije samo čuvar prošlosti – on je prostor za susret, dijalog i budućnost.
Dobro došli!

Porodica Velimira Miloševića, istaknutog bosanskohercegovačkog i regionalnog pjesnika te dugogodišnjeg novinara, poklonila je kompletnu zaostavštinu Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Na osnovu ove donacije biće formirana posebna zbirka posvećena njegovom književnom i profesionalnom opusu.

Tim povodom, u prostorijama Muzeja danas je potpisan Sporazum o primopredaji građe. Sporazum su potpisale kćerka Velimira Miloševića, Svetlana Luksemburk, i direktorica Muzeja, Šejla Šehabović.

Direktorica Muzeja naglasila je važnost ovog trenutka, ističući kako institucija s ponosom preuzima odgovornost za očuvanje uspomene na jednog od značajnijih književnih stvaralaca našeg vremena.

– Među muzejskim zbirkama veoma je malo građe koja se odnosi na književnost za djecu. Ova donacija biće dragocjena ne samo za istraživače, već i za podsjećanje na književnost za djecu, koja u našoj zemlji nikada nije doživjela punu valorizaciju. Zahvalni smo porodici Milošević na ukazanom povjerenju – izjavila je Šehabović

Svetlana Luksemburk, kćerka Velimira Miloševića, u ime porodice izrazila je zadovoljstvo što će očev rad biti dostupan javnosti u ustanovi koja njeguje i čuva književnu i pozorišnu baštinu BiH.

– S velikom ljubavlju i povjerenjem, moja sestra Vesna i ja, kao nasljednice autorskih prava našeg oca, poklanjamo Muzeju kompletnu zaostavštinu. Ona obuhvata rukopise, recenzije, fotografije i druge lične dokumente. Iako nije rođen u Sarajevu, tata je ovaj grad smatrao svojim. Živio je Sarajevom i za Sarajevo. Vjerujemo da je ovo pravo mjesto za njegovo stvaralaštvo i sretne smo što će jedan kutak Muzeja biti posvećen njemu – izjavila je Luksemburk.

Za zbirku “Velimir Milošević” biće zadužena muzejska savjetnica Đana Kukić. Formiranjem ove zbirke, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH dodatno obogaćuje svoju misiju očuvanja kulturne memorije i nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Velimir Milošević (1942–2004) bio je istaknuti bosanskohercegovački pjesnik, književnik i novinar, poznat po svom doprinosu književnosti za djecu i mlade. Rođen je u Verićima kod Peći. Osnovnu školu završio je na Kosovu, dok je gimnaziju i Filozofski fakultet završio u Sarajevu. Autor je brojnih zbirki poezije, proznih djela i tekstova namijenjenih najmlađima.

Paralelno s književnim radom, Milošević je bio i dugogodišnji novinar, te urednik u više medijskih kuća i kulturnih institucija. Posebno se ističe njegov voditeljski i urednički rad u okviru Jutarnjeg programa na Radioteleviziji Sarajevo, gdje je vodio čuvenu dječiju emisiju Budilica probudilica.

Njegova djela prevođena su na ruski, francuski, italijanski, mađarski, poljski, češki, bugarski, albanski, turski, makedonski i slovenački jezik.

Kao član Društva pisaca Bosne i Hercegovine, zajedno s Huseinom Tahmiščićem, Ahmetom Hromadžićem, Izetom Sarajlićem i Vladimirom Čerkezom, 1962. godine pokreće međunarodnu književnu manifestaciju “Sarajevski dani poezije”, u organizaciji Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a njegovo stvaralaštvo i dalje živi kroz generacije čitalaca i učenika.

Na 36. Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga i učila završavamo najljepšim vijestima knjiga “Dramaturgija evropskog lutkarstva (fragmenti)” autora Vahida Durakovića u izdanju Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH nagrađena je u kategoriji Nauka: Društvene i prirodne nauke.

Urednica knjige je Dubravka Zrnčić-Kulenović, a dizajnerica Merjem Duraković.

Knjiga je objavljena uz podršku Fondacija za izdavaštvo Sarajevo i Općine Bugojno.

Historiografska studija Vahida Durakovića Dramaturgija evropskog lutkarstva rijedak je primjer djela koje u Bosni i Hercegovini (kao i na širem području našeg jezika) može poslužiti kao udžbenik na studijama umjetničkih akademija.

Knjiga se sastoji iz poglavlja Lutka – metamorfoze kroz dva milenija, Lutkarska dramaturgija – dio opće dramaturgije, Lutkarska dramaturgija i Praktična dramaturgija. Autor prati kontekst i historiju razvoga evropskog lutkarstva, sa posebnim akcentom na razvoj dramaturgije.

Izuzetno je važno održavati produkciju na području naučne knjige u oblasti lutkarstva. U ovom smislu, u Bosni i Hercegovini Duraković je osobito istaknut autor, budući da i ovom knjigom održava zanemarenu vrstu produkcije.

Zahvaljujmo se organizatorima Sajma, predsjednici žirija Lejli Alimanović, članovima Dragani Bogdanović i Asmiru Kujoviću te predsjedniku Programskog savjeta Ibrahimu Spahiću što su prepoznali značaj ovog djela.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine već tradicionalno učestvuje na Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga i učila u Centru Skenderija koji se ove godine po 36. put organizira.

Međunarodni sarajevski sajam knjiga i učila pod sloganom „Čitaj me!“ biće održan od 9. do 14. aprila 2025. godine.

Naš štand smješten u je dvorani 2, a na njemu ćete pronaći vrijedna muzejska izdanja, publikacije, kataloge kao i suvenire. Pored usposlenika Muzeja, na našem štandu dočekaće vas ljubazni i vrijedni studenti Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Hajrija Osmanhodžić i Luka Bošković.

U okviru Sajma, pored našeg štanda, od 9. do 14. aprila možete pogledati i izložbu MOSTOVI – IVO ANDRIĆ autora, muzejskog savjetnika Nedima Mušovića.

Također, u okviru Sajma u petak, 11. aprila 2025. u 14. 10 sati u Bosanskoj kući promoviraćemo publikaciju “Zbirka Šukrija Pandžo Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine” autorice, muzejske savjetnice Đane Kukić. Dobro nam došli!

Povodom Svjetskog dana teatra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine” predavanje „Historijat pozorišnog odjeljenja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine” održale su muzejska savjetnica Amina Abdičević i umjetnica Lada Pervan.

U saopštenju Muzeja navodi se da je cilj predavanja bio  da se posjetioci  upoznaju sa razvojem i značajem pozorišnog odjeljenja Muzeja te da saznaju više o bogatoj kulturnoj baštini bh. pozorišta. Posebno je značajno da su predavanju prisustvovali i učenici četvrtog razreda Srednje škole primijenjenih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka slikarstva, tekstilnog dizajna i vajarstva u pratnji profesorice bosanskog jezika i književnosti Emina Ćosibegović i bibliotekarke Amine Abdulahović.

Amina Abdičević je podsjetila da Sarajevo njeguje pozorišnu umjetnost od formiranja prvog profesionalnog pozorišta – Narodnog pozorišta u Sarajevu koje je osnovano daleke 1921. godine, preko Kamernog teatra 55, Pozorišta mladih, najmlađeg Sarajevskog ratnog teatra – SARTR-a i samog Muzeja koji je osnovan 1961. godine.

-U našem Muzeju se  pored književnih nalazi preko 40 dragocjenih i značajnih pozorišnih zbirki sa ukupno više od 20.000 eksponata. Zbirke pozorišnog odjeljenja muzeja formirale su se postepeno kako su dolazile u muzej, putem poklona ili otkupa od članova porodice ili bliskih prijatelja. Veliki dio dragocijene dokumentarne građe u naš muzej stigao je iz Narodnog pozorišta Sarajevo, Kamernog teatra 55, Pozorišta mladih, ali i pozorišta iz Bosne i Hercegovine. Tako da s ponosom mogu da kažem da pored sarajevskih teatarskih institucija koje su našle mjesto u našem Muzeju baštinimo i bogatu pozorišnu dokumentaciju koja se odnosi na teatarske scene Mostara, Zenice, Tuzle, Banja Luke i drugih gradova Bosne i Hercegovine – kazala je Abdičević.

U okviru predavanja prikazani su isječci iz kultne predstave „Kosa“ koja je premijerno prikazana u oktobru 1992. godine u Kamernom teatru 55. Predstava je nakon toga ponovo igrana u proljeće 1993. godine.

Sarajevska „Kosa“ nastala je na osnovu prvobitne ideje Srđana Jevđevića, a u razradi i pod vodstvom koreografa i režisera Slavka Pervana, te Kaće Dorić, korediteljice, prema muzičkim aranžmanima Amira Bešića i Srđana Jevđevića, te u scenografiji Lade Pervan i kostimima Amele Vilić.

Izložba „Miroslav Bilać – slikar i pozorišni scenograf” autorice muzejske savjetnice Amina Abdičević otvorena je danas u galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Izložba je realizirana u povodu 70 godina od osnivanja Kamernog teatra ‘55, a u okviru Internacionalnog Festivala „Sarajevska zima”. Produkciju izložbe i pratećeg kataloga podržala je Fondacija za muzičke scenske i likovne umjetnosti Sarajevo.

Glumac i fotograf Zoran Lešić kazao je da je Miro bio divan čovjek, miran, staložen i stub Kamernog teatra.

– Čak 37 godina je radio scenografiju za Kamerni teatar i evo ja sad gledam okolo i ne vidim nikog iz Kamernog teatra na ovom otvorenju. Praviti scenografiju za Kamerni nije bilo lako, scena je mala, ograničena i trebalo je iz sezone u sezonu praviti magiju na toj sceni, a Miro je to izvanredno uspijevao – kazao je Lešić.

Arhitekt Stjepan Roš istaknuo je da se družio sa Bilaćem i da je prve priče o scenama i životu u pozorištu uz njega percipirao.

– Teatar je prostor za snove, a Bilaćeve scenografije to potvrđuju. Mladi ljudi više i ne porepoznaju šta znače ovi izloženi eksponati. Naprimjer Bilać je izrezivao karton od kutija sa košulja i pastelima i kredom na njima radio. Zato su ove skice prava umjetnička djela – kazao je Roš.

Ibrahim Spahić, direktor Festivala “Sarajevska zima” zahvalio je Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH kao jednoj od sedam institucija kulture od značaja za BiH koje u nevjerovatnim uslovima ostvaruje svoju misiju.

“Prekrasno je da u jednom prostoru imamo dva događaja koji se nadopunjuju na najprirodniji način. Susret Dubrovnika i Sarajeva iznova potvrđuje našu kulturnu povezanost “, kazao je Spahić najavljujući drugi dio programa.

U muzičkom dijelu programa nastupili su zbor „Blasius” iz Dubrovnika i ansambl „Cantabile” iz Sarajeva, koji su pod sjajnim vodstvom dirigentica Maje Marušić i Željke Andrić pripremili pravi muzički spektakl za posjetioce. Nakon pojedinačnih nastupa zbor i ansambl na kraju su zajednički izveli poznatu sevdalinku “Svi dilberi”.